空也

Na žalost ne mogu da radim dump samo prve sekunde pošto sam tu radio rezove onih impulsa, a Audition na rezovima automatski pravi kao neki fade in i out, tako da se ti rezovi na null-testu vide kao neki ringing koji postepeno slabi sve dok ne nestane. Na početku fajlova sam imao impuls za trim, pa onda zbog reza tog trima pauzu od nekoliko sekundi tišine, pa tek onda kreće muzika. Znači morao bih da idem dosta dublje u fajl, a fajl nije 44.1kHz već je 96kHz, pa da onda piljim u brojke i tražim sličnosti, ...a na kraju će biti potpuno svejedno šta ćemo otkriti.

Samo ne znam kako bih posle ručno izveo taj "korekcioni" mikroskopski sub-sample pomeraj u Audition-u. Sada već dolazimo do one "Dala baba dinar da uđe u kolo, a daje dva da izađe!"

Pronađoh: https://manual.audacityteam.org/man/sample_data_export.html Možda probam kasnije sutra.

To već prevazilazi moje moći! Nema pojma kako to funkcioniše i kako bih to uopšte uradio. Meni je dovoljna i razlika od -138dB koja se ne može čuti.

Kada malo bolje razmislim, možda je problem samo u preciznosti poravnavanja fajlova po vremenskoj osi? Null test je tu veoma osetljiv, poravnavanje mora biti savršeno, potrebna je tačnost od jednog sempla. Kako bih snimke za potrebe testa mogao precizno da trimujem, pre snimanja sam na početku i na kraju svake numere dodao ovakav kratak impuls: Kasnije sam te snimke "zumirao" do nivoa vidljivosti pojedinačnih semplova, kako bih mogao da ih na potpuno istim mestima trimujem, odsecajući im početak i kraj: To je funkcionisalo savršeno u slučaju snimaka, pošto su svi nastali istim putem. Ali onda dolazimo do originalnog polaznog fajla, kojeg je takođe trebalo istrimovati za potrebe null testa. Tu možda postoji neka mikroskopska razlika u položaju sempla u odnosu na rez i vremensku osu, tako da originalni fajl možda nije identično trimovan u odnosu na snimke, već postoji neki minimalni "sub-sample" pomeraj po vremenskoj osi levo ili desno. Taj sub-sample problem je ovde opisan: https://izotope-rx.livejournal.com/3976.html Null-testing in RX If one signal is time-shifted with respect to another, they sound the same, but the null-test will not pass, unless 2 signals are precisely aligned. Often times, the shift between two signals is not an integer number of samples. It requires a sub-sample alignment, which is hard to do precisely. This can be done with RX's Azimuth Alignment algorithm in Channel Operations. Sometimes the delay between two signals is even frequency-dependent, such as after a nonlinear-phase EQ. Ako se originalni fajl i snimak ne mogu potpuno identično "u atom" istrimovati, oni mogu biti identični ali će null test prikazati razliku zbog nedostatka apsolutnog poklapanja po vremenskoj osi. To bi možda objasnilo zašto su svi snimci međusobno identični, ali svaki od njih ima istu mikroskopsku razliku u odnosu na originalni fajl. EDIT: HA! Dok sam kucao odgovor, ti si promenio post, izgleda da razmišljamo na isti način!

Zašto pitaš mene? Nisam ja ubacio jitter u celu ovu priču , sve je počelo od ovog posta : Ja sam ga samo uzeo u dalje razmatranje iz poštovanja prema stručnosti kolege. Sistem snimanja je najbolji koji imam, za skuplji i savršeniji nemam para. Nema razlika između test fajlova različitih plejera, identični su u bit. Što se razlike između njih i originalnog fajla tiče, ni ovaj rezultat nije tako loš, razlika od -138dB je daleko ispod vrednosti od -110dB, pri kojoj se smatra da su snimci identični. Tu ipak imamo razliku između polazne informacije i kopije te informacije, koja je prošla kroz ceo hardversko softverski lanac reprodukcije. Šta u tom lancu unosi tu razliku od -138dB ne znam. Ako ti znaš, reci. Ovde imamo dva pravca poređenja, po vertikali i po horizontali. Možda to možemo slikovito objasniti kao poređenje između originalne fotografije i fotokopija iste. Ma koliko da je fotokopir mašina savršena, uvek će postojati neka razlika između originala i kopija, ali (u slučaju naše imaginarne savršene mašine) sve kopije će međusobno biti iste. U slučaju poređenja originalnog fajla i njegovih kopija, uključen je ceo lanac reprodukcije koji pored plejera sadrži i sav hardver. U slučaju međusobnog poređenja kopija, jedina razlika između njih je upotrebljeni plejer.

Poenta je da TASCAM možda ne hvata jitter, ali da na snimku može uhvatiti i prikazati razlike u izlazima softverskih plejera. Šta TASCAM hvata kada u plejerima isključimo njihova napredna podešavanja, u slučaju kada prosleđuju neprocesirani signal, na to odgovor nismo dobili. Sve se opet svelo na ono staro, da neko tvrdi da razlika ima i da ih čuje, a da neko tvrdi da ih nema i da ih ne čuje.

Kada te nedoumice stavimo na stranu, izgleda da smo u priči o softverskim audio plejerima, džaba skretali sa teme i drvili o jitter-u i clock-ovima? Ako sam dobro razumeo, u našem slučaju jitter ima uticaja na tek na kraju celog procesa, kada D-A konverter ponovo rekonstruše analogni signal: When digital audio data is passed from one device to another, clock jitter and drift are unimportant, provided they aren't excessive, as neither device is interested in the timing of the samples — it has no inherent meaning. All that matters is that the value of each data bit can be recovered accurately, which is relatively easy because each data bit is transmitted for a finite period before the next data bit is sent. So as long as the bit-clock points to somewhere within each static period before the data changes, the data value will be retrieved correctly. Whether that happens in real time or faster (or slower) is of no real consequence to the precision of the data transfer. However, clock timing is absolutely critical whenever data is being converted between the analogue and digital domains, so the clocking of A‑D and D‑A converters is of fundamental importance to the quality of the audio. As the diagram illustrates, jitter at either of these ends of the audio chain can cause real problems. Moja ideja je bila da poređenje radim u digitalnom domenu (pre D-A konverzije) i da utvrdim da li različiti plejeri unose neke sopstvene specifičnosti i razlike prilikom prosleđivana muzičkog sadržaja. Da li sam pri pravljenju test snimaka bio 100% uspešan u hvatanju svih potencijalnih razlika u softveru, ne znam. Cela ova diskusija nije na to dala konkretan odgovor, pošto je skrenula na hardverski teren i smetnje koje tu vrebaju. Ono što znam, je da se na snimcima napravljenim preko SPDIF ulaza na TASCAM-u, razlike u procesiranju, npr. različita setovanja filtera unutar plejera, sasvim lepo vide: Iz jednog ranijeg testa, razlike između linear phase i minimum phase podešavanja filtera... Linear phase: Minimum phase: Preklopljeno: Sa drugog testa, sa realnim muzičkim materijalom... Ovde se jako lepo vide razlike koje je TASCAM uhvatio između dva različita upsampling podešavanja SRC filtera (ovo sigurno ne prolazi null test! ): ...varijanta A: ...varijanta B:

A propo cele ove priče o jitter-u, evo jednog zanimljivog teksta koji objašnjava dosta toga: https://www.soundonsound.com/techniques/does-your-studio-need-digital-master-clock Preporuka je da se ceo tekst pročita. Tu između ostalog piše da jitter i te kako može biti random (kolega dj.nik se nije bio složio sa mojom ranijom primedbom da je jitter random prirode). The diagram on the opposite page shows how short‑term timing variations between one clock period and the next can result in a distorted waveform. If the timing variations are random, the result is effectively added noise, whereas if the variations are periodic, additional atonal (intermodulation) artifacts can be added to the signal. These timing variations are referred to as 'jitter', whereas a long‑term timing variation of the overall clock rate is called 'drift'. "Randomičnost" jitter-a još više može biti izražena tokom prenosa signala u lancu reprodukcije: Interface-induced Jitter With S/PDIF and AES formats, clock jitter is directly affected by the audio data content to some degree, because of the different cable‑capacitance charging and discharging times that occur. Ovde su tipovi jitter-a možda malo jasnije objašnjeni, u našem slučaju imamo kombinaciju random i periodičkog ("determinističkog") jitter-a: https://en.wikipedia.org/wiki/Jitter#Random_jitter Types One of the main differences between random and deterministic jitter is that deterministic jitter is bounded and random jitter is unbounded. Random jitter Random Jitter, also called Gaussian jitter, is unpredictable electronic timing noise. Random jitter typically follows a normal distribution due to being caused by thermal noise in an electrical circuit or due to the central limit theorem. The central limit theorem states that composite effect of many uncorrelated noise sources, regardless of the distributions, approaches a normal distribution. Deterministic jitter Deterministic jitter is a type of clock or data signal jitter that is predictable and reproducible. The peak-to-peak value of this jitter is bounded, and the bounds can easily be observed and predicted. Deterministic jitter has a known non-normal distribution. Deterministic jitter can either be correlated to the data stream (data-dependent jitter) or uncorrelated to the data stream. Total jitter Total jitter (T) is the combination of random jitter (R) and deterministic jitter (D) and is computed in the context to a required bit error rate (BER) for the system. ............ In analog-to-digital and digital-to-analog conversion of signals, the sampling is normally assumed to be periodic with a fixed period—the time between every two samples is the same. If there is jitter present on the clock signal to the analog-to-digital converter or a digital-to-analog converter, the time between samples varies and instantaneous signal error arises. The error is proportional to the slew rate of the desired signal and the absolute value of the clock error. The effect of jitter on the signal depends on the nature of the jitter. Random jitter tends to add broadband noise while periodic jitter tends to add errant spectral components, "birdys". In some conditions, less than a nanosecond of jitter can reduce the effective bit resolution of a converter with a Nyquist frequency of 22 kHz to 14 bits.

@Delija Ali nisi ni dokazao da ja nisam dokazao, pošto u stvari ne znamo šta utiče na zvuk plejera kada im poisključujemo filtere, koji se kada su uključeni savim lepo vide u snimcima koje sam napravio.

Što se gramofona tiče, tu je manje sve više jasno i lako objašnjivo. Nema ludih japanca koji dižu energetski nivo JPEG fajlova. Večina stvari koje si opisao, se svode na uticaj hardvera na zvuk - timing clock-ova, filtracije i šumovi napajanja, itd, itd. Ja sam pokušao da se empirijski bavim konkretnim, "izmerljivim" stvarima vezanim za same plejere. Zato me je zanimalo šta konkretno čini zvuk nekog softverskog plejera specifičnim i jedinstvenim. Znam da postoji gomila raznih plejera, ja sam se fokusirao na one najpoznatije za Mac, koje i sam koristim. Priča je skrenula na jitter, koji je na kraju u stvari ispao više vezan za hardver. Priča se stalno širi na ostale fenomene, a nikako da se konkretizuje i suzi na same plejere. Uzeo sam i napravio snimke izlaza različitih plejera, rečeno je da između snimaka ne može biti razlike pošto se u njima ne može uhvatiti jitter, ali sada ispada da jitter u stvari nema mnogo veze sa samim plejerima... Naravno da filteri koje pominješ utiču na zvuk plejera. To sam u snimcima uspeo da zabeležim i razlike su vrlo primetne. Kada sam posle svih ovih godina na miru seo, poisključivao sve filtere, i ponovo, natenane i opušteno sve poslušao bez predubeđenja, utvrdio sam da mi plejeri koje koristim u stvari sviraju isto.

Nova AT440 igla: Istrošena AT440 igla: Vrh se usled istrošenosti "zašiljio" i suzio, tako da igla upada dublje u brazdu i rije po prljavštini koja je na dnu skupljena. To je objašnjenje na koje sam više puta naišao kada se povede priča o pojačanom krckanju koje se javlja kada ploče slušamo sa starim i potrošenim iglama.

Dok ne stignu nova pitanja, ova su aktuelna :

Postupak poređenja je bio isti za sve fajlove. Signal od -138dB je razlika između dva fajla. Prilikom null testa, dobijene razlike između fajlova su "zvučne", tj. mogu se poslušati. Ova razlika na -138dB je previše tiha, ispod je nivoa šuma celokupnog sistema, pa se njenim puštanjem na zvučnicima neće ništa čuti. U ovom sučaju je njeno postojanje više od teoretskog značaja za ovu priču oko snimanja SPDIF signala i da li se razlike mogu snimiti ili ne.

U pravu si, upravo sada sam malo pročitao nešto na tu temu. Ali sam čitajući to pročitao još nešto, samo će mi trebati vremena da to formulišem u pitanja...