Jump to content


Beyond Frontiers Audio saopštenje


Ljuba

Recommended Posts

Poštovani,

molim da objavite na svojim stranicama ovaj e-mail. Å aljem Vam jednu poslasticu da objavite na svom portalu.

Doživeli smo najveću počast koja se može doživeti, da nas jedna legenda kao što je Gospodin Dan D'Agostino, bivši vlasnik firme KRELL, a sad vlasnik firme pod sopstvenim imenom, u bukvalnom smislu iskopira, koristeći isti dizajn kao i mi, rupe kao element za hlađenje, koji smo mi PRVI na svetu koristili. Mi smo to uradili pre 2 godine, i javno to pokazali na Beogradskom Hi-Files Show-u, a informacija je o tome objavljena i na 6moons.com.

Mislim da će to biti lepa informacija za čitatelje Audio pulsa. I to se događa najvećima u nedostatku ideja.

Nama to samo čini počast, jer se samo dobre ideje kopiraju.

Ovo je samo još jedan dokaz o tehnološkoj superiornosti firme BFA.

www.dagostinoinc.com/products

www.6moons.com/industryfeatures/hifiles2009/1.html

Pozdrav,

Boško BFA

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 52
  • Created
  • Last Reply

Ja nisam shvatio u cemu su to prvi.

Vecina pojacala ima perforiran gornji poklopac, tj. koristi konvekciju kao nacin hladjenja. To samo po sebi, nije neki veliko otkrice.

Ove rupe postavljene duz krace ivice imaju lep estetski efekat, a sad da li predstavljaju nesto novo - ne znam...

Link to comment
Share on other sites

Rupa je, koliko se ja razumem u termodinamikiu (a to je jako malo.... Fizika na fakultetu, pre 15 godina) tu zbog Venturijevog efekta. Nesto kao pasivna zamena za ventilator... tj. nesto sto duva bez aktivnog ventilatora. Ima na wikipedia-i lepo objasnjenje tog efekta.

E sad, zvati tu primenu kradjom je smesno. Efekat je otkriven krajem 18-og, pocetkom 19-og veka i jasno je dokumentovan. Nije nista sto je BFA izmislio. Dodatno, glavna prednost Momentum pojacala, tj. njegovog hladjenja je bakarni hladnjak, a ne Venturijeve cevi (bar to tvrdi sajt proizvodjaca). Opet, ni jedno ni drugo nije nesto revolucionarno. Ni jedno ni drugo nije nesto sto vec nije korisceno za hladjenje necega.

Verujem da momci iz BFA nisu, pre nego sto su oni to uradili, videli nijedno drugo audio pojacalo hladjeno na taj nacin. Verujem da je njihova primena toga originalna, u smislu da je u pitanju prvi put da je to neko upotrebio za audio hladjenje, koliko oni znaju :D .

Isto tako, verujem da je slican slucaj i za D'Agostino-a. Moguce je da je on nekako video BFA pojacalo i da mu je to zapalo za oko, ali cak i da jeste sasvim je sigurno da ne bi ni prepoznao tehnologiju da o njoj nije vec citao. A ako jeste, onda je mnogo verovanije da je primena cisto prakticna a ne kopija. Sve u svemu, to sto neko drugi koristi hladnjak sa Venturijevim cevima nije nesto na osnovu cega se moze tvrditi da je u pitanju kopija.

Sve u svemu, u pitanu jeste kopija jedne dobre ideje, ali ne ideje koju je imao BFA, vec koju je imao Djovani Batista Venturi, pre nekih 200 godina, a koju su i BFA i D'Agostino upotrebili.

Link to comment
Share on other sites

@Nikola,

pominjanje Venturi-ja moze vise da zbuni nego da pomogne. Prica o Venturi-ju, kada se u masinstvu pominje, odnosi se na specificno suzenje u cevi - kao kod Venturimetra (uredjaj za merenje protoka).

Zato sam i govorio o efektu konvekcije. Ako se malo prisetis termodinamike, postoje:

- zracenje (radijacija),

- provodjenje (kondukcija) i

- prenos strujanjem (konvekcija).

Prema tome, bez stranih reci - imas rupu, imas razliku u temperaturi vazduha, imas razliku u gustini vazduha i imas kretanje vazduha prirodnim putem, bez ventilatora.

Svaki radijator - konvektor radi na tom principu, video si ga 100 puta u javnim ustanovama, samo mozda nisi o njemu razmisljao na taj nacin.

Koliko ce se ta rupa svideti nekome ko treba uredjaj povremeno da prebrise, druga je prica...

Link to comment
Share on other sites

Pero, pojacalo koje D'Agostino pravi ima suzenje u cevima, zbog tog efekta.

Ako ga BFA nema, vec je samo cev - onda znamo da nemaju ama bas nikakve veze. Ja sam pretpostavio da ima, posto D'Agostino jasno kaze da njegovo ima, pa kad ljudi vec kazu da ih neko potkrada - racunam da znaju o cemu pricaju.

Link to comment
Share on other sites

Imas li neki link na tu pricu? Mene to zanima profesionalno, nevezano za Hi-Fi. Ako ima jos neki detaljniji proracun strujanja, da vidimo. A merenja, pogotovo!

Pogledaj:

http://en.wikipedia.org/wiki/Venturi_effect

Naime, promena poprecnog preseka cevi dovodi do pada pritiska, sto je korisno pri merenju protoka. Medjutim, ne vidi se tako jasna veza prirodnog/prinudnog hladjenja i Venturi cevi.

To objasnjenje me zanima...

Link to comment
Share on other sites

Vidim ja sta pise.

Samo bih voleo da vidim neki proracun ili merenje. Koliko je to vise vazduha u odnosu na rebra?

To mi lici na reklamu tipa "30 posto zena je osetilo napredak posle koriscenja nase pomade".

Koliki napredak? Za koje vreme? Sa kojoj kolicinom? Sta one imaju zajednicko?

Tako je i ovo. Lepo zvuci, jedino je onda pitanje - ako tako efikasno deluje, kako to da ostali proizvodjaci istog sekunda nisu to resenje primenili?

Istorija audio opreme puna je revolucionarnih promena...

Link to comment
Share on other sites

Posebno je pitanje kolika je cena svega toga.

Hladnjaci su relativno skupi, ali pogledaj kolike hladnjake imas na DIY pojacalima domacih autora koja kostaju red velicine manje od ovih monoblokova.

Da li je, inzenjerski gledano, neophodno primenjivati neka revolucionarna resenja u situaciji kada realno nisi ogranicen nicim - ne ugradjujes to pojacalo u Space Shuttle, pa su ti bitni svaki mm i g.

Ja iz cele price ne vidim da je, kada se sve sabere, resenje superiorno u odnosu na konvencionalna. Niti se vidi koliko se povecanje dobija, niti koliko sve to kosta i zasto je sve to toliko bitno u odnosu na jedan lep i povelik konvencionalan hladnjak.

Ima pre utisak da je trziste pomalo zasiceno,pa treba izbacivati nove stvari bez jasnog obrazlozenja. Eto lepih uredjaja za stan nekog PR-a, marketing manager-a, ...

Link to comment
Share on other sites

Razlog zasto je Momentum dobro pojacalo moze biti samo jedan - ima dobar zvuk. Uzrok toga je mnogo stvari, pre svega vezan za ono kako je konstruisano, koje su komponente.... Iz merenja se, ako su tacna, vidi da sprava ima potencijal, mada je, naravno, treba cuti pa suditi.

Hladjenje je u celoj prici najmanje bitno. Tj. bitno je da bude adekvatno, a kako je izvedeno - da li sa rebrima ili cevima, da li od bakra ili aluminijuma, da li ima ventilatora.... to je samo deo konstrukcije. Efikasnost je bitna, a to kako se ona postize, za zvuk, ni najmanje.

Zasto je D'Agostino odlucio da radi to ovako ima veze sa puno toga... Dizajn, marketing... a i tehnicki razlozi.

Link to comment
Share on other sites

Sećam se i ja neÄega, posle tridesetak godina... Venturi nema tu nikakve veze. D'agostino koristi bakarni hladnjak, Å¡to je uÅ¡teda u veliÄini, ali je, takoÄ‘e, kritiÄni momenat da li će hladnjak moći da se oslobodi toplote koju je preuzeo na sebe. KoliÄina toplote koju hladnjak oslobaÄ‘a zavisi od koeficijenta prelaza toplote sa bakra (ili aluminijuma) na vazduh, a direktno je proporcionalna sa veliÄinom povrÅ¡ine sa koje se toplota emituje, i temperaturnom razlikom izmeÄ‘u hladnjaka i vazduha.

Ove rupe su kratke, nema neke razlike u pritisku izmeÄ‘u gornjeg i donjeg otvora, pa je teÅ¡ko govoriti o nekom efektu dimnjaka. PoÅ¡to je temperatura vazduha u rupi viÅ¡a nego okoline, verovatno se proraÄun može vrÅ¡iti uz neke aproksimacije, verovatnije je da se to radilo eksperimentalno. :cool:

A možda sam ponešto i zaboravio. :lol:

Link to comment
Share on other sites

Sećam se i ja neÄega, posle tridesetak godina... Venturi nema tu nikakve veze. D'agostino koristi bakarni hladnjak, Å¡to je uÅ¡teda u veliÄini, ali je, takoÄ‘e, kritiÄni momenat da li će hladnjak moći da se oslobodi toplote koju je preuzeo na sebe. KoliÄina toplote koju hladnjak oslobaÄ‘a zavisi od koeficijenta prelaza toplote sa bakra (ili aluminijuma) na vazduh, a direktno je proporcionalna sa veliÄinom povrÅ¡ine sa koje se toplota emituje, i temperaturnom razlikom izmeÄ‘u hladnjaka i vazduha.

Ove rupe su kratke, nema neke razlike u pritisku izmeÄ‘u gornjeg i donjeg otvora, pa je teÅ¡ko govoriti o nekom efektu dimnjaka. PoÅ¡to je temperatura vazduha u rupi viÅ¡a nego okoline, verovatno se proraÄun može vrÅ¡iti uz neke aproksimacije, verovatnije je da se to radilo eksperimentalno. :cool:

A možda sam ponešto i zaboravio. :lol:

Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...