Jump to content


Muzički predlozi - KLASIKA


TurboMaximus

Recommended Posts

  • Replies 463
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • 2 weeks later...
  • 2 weeks later...

Da li mozete potpunom pocetniku da predlozite par izdanja s kojima bi mu pobudili interesovanje za klasikcnu muziku? Nesto vedro, "raspevano", melodicno, ne naporno?

 

Dobio sam predlog za Eugene Istomin - Mozart Concertos No. 21 i 24. To mi se svidja. Resio sam da dam ozbiljnu sansu ozbiljnoj muzici.

 

Unapred hvala!

Link to comment
Share on other sites

Da li mozete potpunom pocetniku da predlozite par izdanja s kojima bi mu pobudili interesovanje za klasikcnu muziku? Nesto vedro, "raspevano", melodicno, ne naporno?

 

Dobio sam predlog za Eugene Istomin - Mozart Concertos No. 21 i 24. To mi se svidja. Resio sam da dam ozbiljnu sansu ozbiljnoj muzici.

 

Unapred hvala!

Slusaj ono sto volis.

Dok ti dajes sansu klasici to nije dobro.

Muzika se slusa iz potrebe I nikako drugacije, pogotovo klasika.

Link to comment
Share on other sites

@ Nomimasen

Hvala na predlozima, potrazicu ova izdanja.

 

@ Zveroguster

Ti klasiku slusas iz iskljucive potrebe zato sto ti se svidja. I ne volis sva klasicna dela, neka ne podnosis.

Ne vidim nista lose sto zelim da probam da slusam klasicnu muziku. Pa tako sam poceo sa svim drugim zanrovima.

Zar ti nisi?

Link to comment
Share on other sites

Da li mozete potpunom pocetniku da predlozite par izdanja s kojima bi mu pobudili interesovanje za klasikcnu muziku? Nesto vedro, "raspevano", melodicno, ne naporno?

 

Dobio sam predlog za Eugene Istomin - Mozart Concertos No. 21 i 24. To mi se svidja. Resio sam da dam ozbiljnu sansu ozbiljnoj muzici.

 

Unapred hvala!

Konkretan odgovor je: Vivaldi, Å open, ÄŒajkovski.

 

MeÄ‘utim, u vezi s klasiÄnom muzikom, pojam hita, povrÅ¡no i neobavezno sluÅ¡anje moraÅ¡ da prevaziÄ‘eÅ¡, jer muziku nećeÅ¡ razumeti i onda džabe posao. Ta igra ima zahtevnije i vrednije dublje nivoe nedostupne duhovnim rekreativcima.

Link to comment
Share on other sites

Hvala TurboMaximus.

Nisam trazio hit, vec nesto vedro sto opusta i relaksira. Slusanje klasicne muzike moze da izazove osecaj napetosti i uznemirenosti kakav ne moze da proizvede ni jedna druga muzika. Na stranu sva emocija i osecanje kompozitora koja su bila inspiracija za tako nesto, uz duzno postovanje, to ne mora da mi se svidi.

 

Moj cilj nije da uz autora prozivim strahotu i golgotu s kojom se suocio pa napisao delo. To me valjda ne sprecava da uzivam u njegovim srecnim trenucima u zivotu? :)

Link to comment
Share on other sites

Nikad me nije zanimala pozadina nastanka nekog muziÄkog dela niti emocije, zivotna priÄa ili poruka autora. Muzici me privlaÄi apstraktnost. Otud i gotovo iskljuÄiva sklonost instrumentalnoj, neprogramskoj i nekonceptualnoj muzici. Muzika kod mene izaziva samo dve reakcije, osećaj generalnog zadovoljstva ili dosadu. Intelektualnu reakciju ne smatram primarnom.

 

Znam da većini teško ide distanciranje od sopstvenih asociranih emocija i drago mi je što ne delim tu muku. Dobra muzika, bez obzira na raspoloženje koje nosi, me uvek podiže. Loša mi je samo dosadna.

Link to comment
Share on other sites

MeÄ‘utim, u vezi s klasiÄnom muzikom, pojam hita, povrÅ¡no i neobavezno sluÅ¡anje moraÅ¡ da prevaziÄ‘eÅ¡, jer muziku nećeÅ¡ razumeti i onda džabe posao. Ta igra ima zahtevnije i vrednije dublje nivoe nedostupne duhovnim rekreativcima.

Izrazavam slaganje. Kao neko ko voli muziku (povremeno imam osecaj i da je osecam) zanimalo me je da, svojevremeno, udjem i u klasicnu muziku. Ulaz se odvijao u nekoliko navrata i uvek bez uspeha. Razloge sam, naravno, pokusavao da otkrijem i dosao sam do nekih za koje smatram da su validni, medjutim, ne cini mi se da bi iznosenje istih imalo ikakve koristi bilo kome i necu ih pisati.

Sto kaze Zverolikiguster, meni nije leglo. Ne prepoznajem kod sebe uzivanje dok slusam, tu je kraj svake dalje diskusije, tacka.

Ako to znaci da sam duhovni rekreativac, ja se slazem, meni to ne smeta i ne pisem ovo zato sto u takvoj kvalifikaciji vidim nesto netacno. Nije cak bitno ni da li je ova tvrdnja tacna ili nije. Nije bitno ni to sto nemam simpatije prema bilo kome ko sebi daje za pravo da iznosi kvalifikacije o drugome na osnovu muzickih ukusa.

Bitno je probati, ako treba i vise puta. Ne probati je nesto najlakse i najbesmislenije.

Link to comment
Share on other sites

Da se ne ponavljam, sve sam rekao gore.

Muzika je emocija i nista vise.

Losa muzika ne moze biti dosadna, ona je neslusljiva, i kao takva bez ikakve sanse kod mene. (primer Grand production)

Requiem u d-Moll-u izuzetno podize, pogotovo nekog kisnog novembra, u nedelju recimo.

Da se razumemo, izrazita pretencioznost kojom pisete po forumu cini vase postove prilicno nejasnim (treba li da kazem-moje misljenje),

nesto kao tekstovi EKV-a.

 

Mozda deluje malo rogobatno i napadacki ovako napisano, ali to mi nije namera, iskreno.

Link to comment
Share on other sites

Ovde govorimo o klasici i o odnosu prema klasici. Ne radi se o ukusu. Klasiku možeš i da ne podnosiš, a da ne spadaš u navedenu kategoriju. Kvalifikacija se odnosi na one kojima se klasika sviđa, ali na nivou hita. To je gotovo u pravilu životni stav.

 

Nadam se da je ovo jasnije.

 

Jasnije je, hvala. Mozda je utisak bio da  imam nesto protiv klasike ali to je netacno. Ovim komentarom si razjasnio stvari drugima, ja nisam imao sumnju da mislis bilo sta lose, samo sam skrenuo paznju da se to moze citati na vise nacina. Jedno od tumacenja nije bas prihvatljivo, pa zato. Sto se tice mene, sve OK.

Link to comment
Share on other sites

Da se ne ponavljam, sve sam rekao gore.

Muzika je emocija i nista vise.

Losa muzika ne moze biti dosadna, ona je neslusljiva, i kao takva bez ikakve sanse kod mene. (primer Grand production)

Requiem u d-Moll-u izuzetno podize, pogotovo nekog kisnog novembra, u nedelju recimo.

Da se razumemo, izrazita pretencioznost kojom pisete po forumu cini vase postove prilicno nejasnim (treba li da kazem-moje misljenje),

nesto kao tekstovi EKV-a.

 

Mozda deluje malo rogobatno i napadacki ovako napisano, ali to mi nije namera, iskreno.

 

Verovatno se moj stil mnogima ne dopada, ali to je moj stil. Ima i stilova koji se meni ne dopadaju. PiÅ¡em postove koji se dokazano Äesto Äitaju s ozbiljnim predrasudama, Å¡to dokazano preusmerava zakljuÄivanje.

 

Oko narodnjakanja se potpuno slažemo.

 

P.S. Trotter, ruka ruci.

Link to comment
Share on other sites

Hteo bih da otklonim nekoliko po meni pogrešnih uverenja koja prevazilaze samo lični stav i zadiru u suštinu muzike i stvaralaštva.

Prvo, nema nikakve suštinske razlike između savremene muzike (mislim na svu muziku) i onoga što zovemo ozbiljnom: ova druga se danas sluša značajno manje i ređe jer nije deo današnje kulture, te je modernom čoveku bitno teže da se intelektualno i emotivno poveže s njom. Kao što će današnja žena između mirisa cveta ruže i parfema odabrati ovo drugo. Da je klasična muzika slojevitija i dublja od savremene koja je površnija - nema sumnje, ali to ne menja suštinu niti povezanost njih dve u rodu muzike.
Koja god od ove dve da je u pitanju, muzika počinje da nam se dopada i da za nas dobija magično značenje tek kada u njoj prepoznamo "opise" sopstvene proÅ¡losti. Tako je objasnio Niče i to je po meni veoma tačno. 
Veliko je pitanje u estetici postoji li apstraktna ili "čista" umetnost, pa samim tim i muzika, koja nema bilo kakav predložak. Ja mislim da ne postoji. Zbog toga a i zbog dubine i slojevitosti klasične muzike, njoj se ipak drugačije pristupa nego savremenoj muzici: treba je otkrivati, slušati sa strpljenjem i treba učiti. Treba odsedeti i "proći" kroz neko delo do kraja a ne odbaciti ga jer nije "leglo" na prvo slušanje. Jednako kao što o slikarstvu ne treba suditi isključivo na osnovu toga da li biste jednu sliku držali na zidu svoje dnevne sobe. Ranije sam već pomenuo da je korisno obavestiti se o životu kompozitora i konkretnom delu, upravo da bi se dobio njegov predtekst a muzika stavila u kontekst koji danas više ne postoji oko nas niti u nama. Makar da Betovenovu 14. klavirsku sonatu više ne zovete "Mesečina" a Mocartov 21. klavirski koncert "Elvira Madigan" :smile:))))))))))
Nismo li svi stekli mnogo veću senzibilnost prema Mocartovom Rekvijemu od kada smo u filmu koji nas je povezao sa Mocartovim životom saznali u kakvim okolnostima je nastao? Ja sam počeo da mnogo više cenim Bukstehudea kada sam otkrio da je Bah prešao 400 kilometara peške i stopirajući do Hamburga da bi ga čuo, Kejdž je za mene dobio novu dimenziju kada sam otkrio da je bio veliki poznavalac jestivih gljiva, počeo sam dapažljivije biram izvođenja "Bolera" kada sam saznao da se Ravel zakrvio sa Toskaninijem oko tempa i zabranio mu da ga izvodi, Šostakovičeva 7. simfonija zvuči mi poptuno drugačije otkad imam sliku kompozitora kako je komopnuje kao vatrogasac-dobrovoljac u Lenjingradu koji je u tom času dve godine pod opsadom, da je Bah došao u kontakt sa fortepianom - pretečom današnjeg klavira - svega jednom u životu te da je pogrešno slušati njegova dela za klavijature na klaviru, i tako dalje. Klasična muzika postaje mnogo zanimljivija ako je proučavate.
Link to comment
Share on other sites

 

. . . da je Bah doÅ¡ao u kontakt sa fortepianom - preteÄom danaÅ¡njeg klavira - svega jednom u životu te da je pogreÅ¡no sluÅ¡ati njegova dela za klavijature na klaviru, i tako dalje. KlasiÄna muzika postaje mnogo zanimljivija ako je prouÄavate.

 

Sjajan post Willi. :thumbsup2

Jedino se ne slazem sa ovom konstatacijom da je "pogresno" slusati Bahova dela za klavijature na klaviru.

Razume se da su originalna dela pisana za harpsikord, orgulje, jednom recju sjajna, ali u svakom slucaju nije "pogresno" slusati, izvoditi, analizirati, i na kraju krajeva, i uzivati u tim delima izvodjenim na klaviru.

Muzicko skolovanje jednog pijaniste se zasniva na Bahovim delima koja su manje ili vise traskribovana za klavir, isto kao isto su mnogobrojna Bahova dela za klavijature na repertoarima vrhunskih pijanista.

Link to comment
Share on other sites

Jedino se ne slazem sa ovom konstatacijom da je "pogresno" slusati Bahova dela za klavijature na klaviru.

Razume se da su originalna dela pisana za harpsikord, orgulje, jednom recju sjajna, ali u svakom slucaju nije "pogresno" slusati, izvoditi, analizirati, i na kraju krajeva, i uzivati u tim delima izvodjenim na klaviru.

Muzicko skolovanje jednog pijaniste se zasniva na Bahovim delima koja su manje ili vise traskribovana za klavir, isto kao isto su mnogobrojna Bahova dela za klavijature na repertoarima vrhunskih pijanista.

 

 

Zašto onda ne na Yamahi DX7 ili nekom drugom sintisajzeru? I oni, kao i klavir, pripadaju XX veku, he he!

Zato što Bah nikada nije čuo zvuk klavira. Niti ga je istraživao niti je komponovao za sazvučja i boje nota koje on proizvodi. Da ne ulazimo sada u razlike u temperovanjima. Zbog toga mislim da je pogrešno.

Link to comment
Share on other sites

Zašto onda ne na Yamahi DX7 ili nekom drugom sintisajzeru? ......

 

Zato sto Yamaha DX7 nema ama bas nikakav "hod" dirki za Bahova dela i bio je kao model "stvar trenutka" i deo klavijaturisticke istorije 80-tih godina. :)

Na Hammond-u , recimo model B-3, to bi bila "pesma".

Takodje, na Yamaha Grand Piano el. klaviru bi bilo sasvim, sasvim OK.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...