Jump to content


Gorenje muzička linija GC 203


Kulin Ban

Recommended Posts

guglajući bespućima interneta naletim na vašu temu

https://www.hi-files.com/forum/index.php?/topic/14761-seä‡ate-li-se-ovoga/page/3/

šteta što je zaključana, te zato otvaram novu

jer sam ušao u retro fazu, spucala me nostalgija za ovim "čudom" koja mi je ostala neostvarena tinejđerska želja

te naletih skoro u oglasniku da se prodaje

pa imam namjeru da kupim

stoga me interesuju neke stvari, pa se nadam da bi ih mogo ovde saznati

 

by the way, na ovoj zaključanoj temi, bila je rasprava po kojoj licenci je rađena, te Grundig, te Telefunken...

ovo je Körting Music Center 665 kada ih je Gorenje preuzeo, što je naravno bila senzacija da tadašnja socijalistička firma kupi njemačku, kapitalističku

https://www.podarimo.si/195395-korting-music-center-665

 

 

1533_1_l.jpg

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 160
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

sa zaključane teme

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

gusztav

Svirao je na žurkama sa Tehnics dekom , Äetri kutije , tranzistori vadjeni na veliki spoljni hladnjak , da bi izdržali dva-tri dana neprekidne svirke na pun gas . Desetak godina smo ga muÄili , dok nije izdahnuo . Svaka mu Äast :plakanje , mada nije bio baÅ¡ neki Hi-Fi .

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

gdje se spaja ulazni uređaj ?

mislim spojit laptop radi mp3 muzike ili mobitel

Link to comment
Share on other sites

za to vrijeme, početkom i polovinom 80 tih, gdje je većina imala skromne kasetofone, to je bio svemirski brod

znam da sam kao tinejđer balavio nad njom u izlogu Gorenje prodavnice i mašto da je kupim, tačnije roditelji

ali je bilo nemoguće, jer je bila vraški skupa, ne sjećam se tačno, ali mislim nekih 3-4 tadašnje prosječne bosanske plate, što bi po današnjem poređenju koštalo oko 3-4.000 KM ili 1500-2000 eura !?!?!

elem, nisam je tada kupio, a  par godina kasnije (druga polovna 80tih) je već više nije bilo u prodaji, a ja sam sastavio vlastiti stub od komponenti Hitachi dupli dek d-w 450 i RIZ pojačalo (ne znam tačan naziv) sa RIZ kutijama od po 100 W

 

naravno da ta linija nije neki vrh, pogotovo iz današnjeg ugla

ali je ovde poenta na sentimentalno-nostalgičnom momentu koji me nešto spuc'o kad sam naletio na ovu linju u oglasniku, i rek'o da ostvarim "dječačke" maštarije

vjerovatno će stojati kao suvenir, ustvari iskoristi ću pojačalo i ulaz (ako bude bio)

da bi slušao mp3 muziku sa mobitela

ako bude radio i kasetofon, u što čisto sumnjam, još bolje

imam nekih 100 kaseta starih i do 30 > godina

 

mada se sada muzika uglavnom sluša preko mobitela na sluške

by the way, imam jako dobre Bose sluške, ali eto ponekad se može i preko linije, ako je kupim i bude ispravna, uopšte

Link to comment
Share on other sites

23 minuta ranije, giZ_Mo said:

Канта, зато је тако и свирало.

Pre toga je imala Iskra gramofon sa pojačalom  i onim Iskra full range zvučnicima sa trubicom, 10W 4oma. To je mnogo bolje sviralo, sećam se da je bila malo razočarana novim uređajem, ali je imala sve to plus radio i kasetofon.

Link to comment
Share on other sites

Ako vec kupujes obrati paznju na dugme za trazenje stanica  zato sto kod GC 201 i 203 promenljivi kondenzator blokira pa ili pukne konac od skale ili ne mozes da promenis stanicu , mehanika kasetofona nikad nije bila dobra , osetna nestabilnost brzine ,los capstan ,glava loseg kvaliteta ,gramofon u okviru budzeta , medjutim tjuner i pojacalo su svetle tacke , vrhunski potenciometri , na putu signala crvene iskre ,ROE i ERO MKP  ,mogu se osekivati problemi sa senzorima , ali se to lako resava promenom ic SAS 580 i 590 , koji su ako se dobro secam u podnozjima pa nema lemljenja ,dugme TA gramofon ,TB kasetofon ili magnetofon,dakle mozes koristiiti i spoljne izvore zvuka AFC je automatska kontrola frekvencije zbog stabilnog rada na FM UKT opsegu ,zvucnici u dve varijante , sa WESTRA zvucnicima i Ei zvucnicima koji definitivno bolje rade , losa strana zvucnika je skretnica prvog reda pa je cesto dolazilo do pregorevanja visokotonca, cak i srednjetonca . U verziji sa Ei zvucnicima znacajno unapredjenje je bilo izbacivanje srednjetonskog zvucnika i sa postojecim elementima pravljena dvosistemska kutija i skretnica drugog reda.inace los zvuk je dolazio prvenstveno zbog zvucnika .Ovde u Beogradu ih je prodato mnogo ,ali nisu slavno zavrsile ,izlazni stepeni su iz fabrike izlazili sa lose podesenom mirnom strujom i simetriranjem ,gabariti neprimereni nasim sobama

Link to comment
Share on other sites

38 minuta ranije, Kulin Ban said:

znači, nema ovde nikog ko je imao ili čak ima i sada ovu liniju

Rekoh ti ja imala tetka, nije sviralo dobro. Posle je kupila neku japansku liniju (Sony beše, zaboravio sam) i Tehniks SLB3 gramofon i to je bilo već mnogo bolje.

Link to comment
Share on other sites

Pre dvadesetak godina sam kupio ovu liniju (polovnu i poluispravnu) svojoj tadasnjoj devojci a danasnoj supruzi. Posle nekoliko godina koriscenja, zavrsila je na tavanu i kasnije smo je poklonili clanu foruma, ima tome dosta.

Ne secam se vise sa kojim zvucnicima smo je koristili. Popravio sam jedan kanal pojacala, otkazao je izlazni kondenzator, kao i kasetofon. Radio nije drzao stanice (vec opisan problem na sajtu koji se spominjao), napon za varikap diode nije bio stabilan.

Od svih ugradjenih podsklopova, gramofon je bio najbolji, dok se kasetofon dosta kvario - prema iskustvima drugih.

Uzimajuci u obzir sta se tada sve pravilo, uredjaj nije bio los niti generalno lose konstruisan, ali mu je cena bila previsoka za ono sto je nudio - u odnosu na zapadne firme. Jedina trzisna prednost u odnosu na Nemce i Japance, da ne navodim druge koji su bili na nasem trzistu (u to vreme Hong Kong i J. Koreja su bili pojam slabog kvaliteta, posebno ovaj prvi) je bila cena u dinarima i to sto je domace trziste bilo zasticeno. Konsignacije koje su zastupale strane firme imale su mali, nestalni stok uredjaja. Cene su bile izrazene i placale u nemackim markama (ili konv. valuti) plus 65% dinarskih davanja, tako da je muzicki stub od 1.000 DEM izlazio 1.650. U tom medjuprostoru je plivalo i Gorenje i Ei sa HSR serijom, kao i Ei uredjaji remarkirani a poreklom od Poljskog konglomerata Unitra, tacnije firme Diora.

Sa druge strane, Japanci su, na primer, imali daleko razvijeniju elektronsku industriju koja je nudila sve: od bazne proizvodnje komponenti (sto smo imali i mi) ali i citave podsklopove koje su OEM i drugi proizvodjaci nudili jedni drugima u internim katalozima.

Mi se, jednostavno, nismo mogli meriti po proizvodnji sa njima - ekonomija velikih brojeva je jasna, da ne idem detaljnije.

AFC je Automatic Frequency Control koji u odredjenim granicama varira rezonantnu frekvencu prijemnika usled drifta njegovih komponenti ili samog predajnika. Narodski receno, sluzi da "drzi" stanicu cak i ako frekvenca na kojoj radi predajnik ili prijemnik malo "pobegne".

 

Link to comment
Share on other sites

 

radio mi je najmanje bitan, uopšte ga ne slušam bar 10-tak godina unazad, kako su se radio stanice pretvorile u čisti marketing sa tupljenjem mozga milionitim reklamama, program se pretvorio u reklame

gramofon mi takođe, nije bitan iako imam 50tak sačuvanih ploča još odkako sam slušao na turandotu 42 u tinejđersko doba (crko gramofon, eno ga stoji ko suvenir),

kasetofon bi volio da radi, jer imam takođe 100tinjak kaseta starih 30 i više godina, ali čisto sumnjam da će raditi, bar po tome kako ste opisali da je feleričan

elem, ostaje da je ispravno pojačalo i ULAZ za onaj "hepek" BT receiver pa se kontam spajat mobitelom ili eventulano laptopom

samo da saznam gdje je taj ulaz, gdje se spaja i koji je tip (vjerovatno onaj njemački DIN) te kako se aktivira s tipkama

Link to comment
Share on other sites

Kasetofon se da srediti, ali se moraju naci odgovarajuce gumice, roler i mora se ocistiti (mehanika i visekontaktni preklopnik za snimanje/reprodukciju) i podmazati osovine itd. i proveriti da li motor drzi brzinu. To je standardni servis, samo zahteva vreme nekog malo posvecenije tome.

Jesu DIN ulazi. Zabodite DIN kabl (ili samo prikljucak) u neki od ulaza i pojacajte malo izlazni nivo, a zatim metalnim (odvijac, drzeci za metalni deo ili spajalica) dodirujte bocne pinove... na dva ce proraditi brum kada pogodite kombinaciju dogmadi i ulaza. Centralni pin je namenjen masi. Imate sheme na Internetu. Pazite, preklopnik izbora ulaza takodje moze da prekida od starosti i zaprljanosti/korozije.

Link to comment
Share on other sites

39 minuta ranije, ZoranBG said:

Gorenje i Ei sa HSR serijom, kao i Ei uredjaji remarkirani a poreklom od Poljskog konglomerata Unitra, tacnije firme Diora.

HSR 30,40,48,50 nastaju od Peretuum Ebnera HSR, 44,HSR 70 ,140,160 su razvijeni u Nisu sa tim da je na HSR 70 ustvari malo poboljsan izlazni stepen od prethodne serije u pogledu regulacije mirne struje i simetriranja , te nesto visi napon napajanja zbog vece izlazne snage ,isti slucaj je sa tjunerom HT 4011 , te pojacalima HA 4011 i HSP 40, onda tek od 1984, dolazi Unitra , pa ponovo 1988 sopstveni razvoj u liniji serje 200,osim kaset deka

Link to comment
Share on other sites

On 10/7/2019 at 10:26 AM, Kulin Ban said:

nejasno mi šta znači ovo taI i tbI (tipke 6 i 7)

i ima posebno priključak za njih

je li to možda ulaz za spajanje vanjskog uređaja (deka, mobitela, laptopa...)

 

sl1.jpg

pa to sam ranije i pitao za šta služe

i potrebno ih je istovremeno pritisnuti ??

 

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, Kulin Ban said:

radio mi je najmanje bitan, uopšte ga ne slušam bar 10-tak godina unazad, kako su se radio stanice pretvorile u čisti marketing sa tupljenjem mozga milionitim reklamama, program se pretvorio u reklame

gramofon mi takođe, nije bitan iako imam 50tak sačuvanih ploča još odkako sam slušao na turandotu 42 u tinejđersko doba (crko gramofon, eno ga stoji ko suvenir),

Који ће ти онда ђаво тол'ка скаламерија а пола уређаја нећеш користити?

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...