Jump to content


Neke stvari ipak treba ponovo praviti :)


civi

Recommended Posts

  • Replies 55
  • Created
  • Last Reply

Malo sam guglao po Klipsh forumu. Izgleda da se zvucnici prave u USA. Titanijumski drajveri daju moderan zvuk. Kupci su zadovoljni, ali to je novi zvucnik a ne reissue starog. Heresy III je kao novi Mini i nova buba, samo oblikom podseca na stari a u stvari je potpuno nov uredjaj.

Za $499 kolika je najniza cena sigurno vredi.

Link to comment
Share on other sites

Možda je Klipsh nekada bio ozbiljan, tj. jeste bio.

Ali, kada u specifikacijama vidim nekoliko kontradiktornih podataka, koji se medjusobno iskljuÄuju, tj. nemogući su u praksi koja se zove fizikalni zakoni,

ja takve odmah iskljuÄim kao ozbiljne. -3 dB na 58 Hz, sa efikasnosti 99 dB/1W/1m i to sa 12" basom u kompresionoj kutiji ?? To je top-SF. :wave2

Najverovatnija "patka" je podatak za efikasnost. Ovo ostalo može, ali je onda bas podruÄje na max. SPL nivou od 93-94 dB, verovatno i niže.

Link to comment
Share on other sites

LiÄno, ne vidim smisao ponvljanja apsolutne kopije staroga, dakle kopije 1 na 1. Po meni, logiÄno je da se u novu verziju ubace i neka tehniÄka dostignuća do kojih je u meÄ‘uvremenu doÅ¡lo. Rezultati bi mogli biti jako zanimljivi.

Ovo kažem iz liÄnog iskustva. Tako smo stvari posmatrali Mirko Bevenja, iz B+M Acoustics, i ja svojevremeno kada samo krenuli u posao razvoja 1041 monitora (serijski broj 1 je ovde kod mene). PoÄeli smo od 2x1 formata, vrlo popularnog u svoje vreme, koga gotovo da viÅ¡e ni nema, jer je moda zahtevala podnostojeće kutije, Å¡to uže, a vrlo visoke i relativno duboke. Projekat je poÄeo kao neki "hommage" JBL kutijama, a pre svega neverovatnom modelu 4312, koga sam viÅ¡e puta pokuÅ¡avao da kupim, ali bez uspeha. Držali smo se svih protokola toga doba, ali smu ubacili najnovije i najbolje Son Audax drajvere i joÅ¡ nekoliko stvari, koje se onda nisu radile, kao recimo prednju ploÄu nagnutu 7 stepeni unazad, kako bi na 3 metra svi drajveri bili fazno izjednaÄeni, oblikovane ivice a la Avalon radi manje refrakcije, akustiÄki lavirint unutar kutije, itd.

Rezultat je, po meni, fantastiÄan. To radi da nije normalno kako radi. A nisam jedini koji tako misli, taman su poÄeli da ga izvoze, kada se desi Å¡to se desi, i puÄe cela firma. DoÅ¡lo je dotle da mi je Bascom King (stariji će ga se možda setiti kao najboljeg ameriÄkog audio novinara tokom 70-ih) rekao da ako ikada ijedan par stigne do SAD, voleo bi da ga dobije na testiranje.

Stara koncepcija, neko kaže i BBC format, ali to nije taÄno, JBL, AR, KLH, Advent, Jensen, Altec i drugi su ga koristili davno pre BBC-ja.

Kao student, žarko sam želeo da imam Alfa Romeo GT Junior. Radio sam i studirao, davao Äasove, ali nisam uspeo da sakupim dovoljno za njega. Moji roditelji su bili stara garda, koja je automobil smatrala teÅ¡kim luksuzom, pa mi tada nisu pomagali. I ostade pust san. Do pre 3 godine, kada sam kupio od Zastave ganc novu, 100% praznu karoseriju, verzija za mali N, odnosno prema FIA Grupa 4 standardima (dupli limovi, 2,5 puta gušća punktaža, itd). Onda sam, sa timom od 7 drugara, doslovno napravio auto od zemlje nagore. Odmah se znalo da se radi džepna raketa, ali sa bitnim razlikama u odnosu na "vintage" GT vozila sa poÄetka i sredine 70-ih. Pa umesto dva dvogrla karburatora, imam kompletno elektronsko ubrizgavanje, ali sasvim nalik starima, u kombinaciji sa 4 x 36 mm leptirima, svaki hrani svoj cilindar, itd. Ima tu i baÅ¡ vrhunske tehnologije, koja se ne vidi i ne oseća, viÅ¡e služi za bezbednost, na primer, digitalna kontrola temperature motora, itd. U suÅ¡tini, veoma sliÄno onome, ali ipak osavremenjeno.

Jedino oko izgleda nisam mogao mnogo da uradim, ono je bio kupe od Bertone-a, a moj je ipak samo Yugić - ali sam do daske ispoÅ¡tovao duh onoga, pa ga onda podigao joÅ¡ malo iznad, pa sada ovaj moj ide brže ne od GT Junior-a (1,3 litara, DOHC, 87 KS) jer je malo lakÅ¡i od njega, ali ima i veći (1,6 litara) i jaÄi (oko 140 KS na zamajcu, izmereno 120,7 KS na toÄkovima) motor. Posle Äekanja od 35 godina, valjda je i red da dobijem neku kamatu. :wave2

Poenta je, nije trik iskopirati 1 na 1 ono što je postojalo, trik je osavremeniti to, trik je rekreirati DUH staroga, ali obogaćen novim. Ispoštovati i jedno i drugo.

Link to comment
Share on other sites

Možda je Klipsh nekada bio ozbiljan, tj. jeste bio.

Ali, kada u specifikacijama vidim nekoliko kontradiktornih podataka, koji se medjusobno iskljuÄuju, tj. nemogući su u praksi koja se zove fizikalni zakoni,

ja takve odmah iskljuÄim kao ozbiljne. -3 dB na 58 Hz, sa efikasnosti 99 dB/1W/1m i to sa 12" basom u kompresionoj kutiji ?? To je top-SF. :wave2

Najverovatnija "patka" je podatak za efikasnost. Ovo ostalo može, ali je onda bas podruÄje na max. SPL nivou od 93-94 dB, verovatno i niže.

Link to comment
Share on other sites

Баш бих волео да их чујем. Видео Ñам на купјем/продајем иÑте кутије за 500 евра. Рекао бих дебело прецењено. МиÑлим да Ñу баш винтејџ, а не ово реиздање Ñтарих кутија.

Link to comment
Share on other sites

Da li znaÅ¡ da je tokom 70-ih, Altec Lansing nudio kutije koje su imale efikasnost od 102 dB/2,83V/1m, sa ektezijom basa do ispod 35 Hz na -3 dB? Istina, to su bile i kutije sa ogromnom zapreminom, ako se dobro sećam neto zapremina je bila oko 200 litara, a bas drajver je imao preÄnik od 38 cm.

Ta teorija o tome da efikasne kutije NE MOGU ići duboko dole i da su samo glasne ali ne i detaljne je britanska izmiÅ¡ljotima. Oni nisu imali takvu tehnologiju, rad je kod njih uvek bio kriminalno skup, pa su premazivali membrane bekstrenom i sliÄnim mućkama, kako bi ih ukrutili. To su platili sa efikasnosti, pa su Äesto imali kriminalno neefikasne kutije, padalo je to i na 82 dB/2,83V/1m. I Å¡ta sada da ti kažu, kada ti treba 30W da ih nateraÅ¡ da Å¡apuću? Da neće možda da ti kažu da nemaju odgovarajuće tehnologije pa mora tako?

Ono što JESTE istina je da je veoma teško od bas drajvera dobiti i veliku efikasnost, i dubok silaz nadole. A ako ga želiš, zna se, nema druge do relativno velike zašremine, tu boga nema. Klipsch-ovih 58 Hz je plitko, TO je danak efikasnosti koji plaćaju kao svestan kompromis, a budi sasvim siguran, kada bi bio spreman da platiš recimo duplu cenu, dobio bi veću kutiju, istu efikasnost i bar 10 Hz više basa nadole pod istim uslovima. Pazi, rekao sam "veoma teško", ali ne i nemoguće.

Pogledaj celu JBL-ovu gamu profesionalnih kutija, ili monitora. SVI imaju efikasnost od bar 94 dB/2,83V/1m, a idu do ispod 30 Hz, istina, uz enormne zapremine od Äak i nekih 400 litara za najveći model. Kako? Prosto - bas drajveri imaju ALNICO-V magnete teÅ¡ke 10,6 kg, pa ti vidi. U serijskim kutijama, to ume da bude masa cele kutije, a kod ovih je samo magnet.

58 Hz u kompresionoj utije je sasvim realno, veruj mi, imao sam i imam AR kutije iz starih dana, i dobro znam kako zvuÄi bas iz njih, a kako iz refleksnih kutija. Kompresione kutije imaju raniji pad basa, ali je mnogo blaži nego kod refleksa, koji za istu zapreminu ide dublje, ali kada poÄne da opada, opada mnogo brže i sa mnogo viÅ¡e faznih zavrtanja. I nemoj gledati samo brojke, koje nisu nevažne, ali nisu ni odluÄujuće, odluÄujuće je (ili bi trebalo da bude) sluÅ¡anje. Bolji je plići ali Äistiji i bolje definisan, nego formalno dublji, ali zato muljav bas.

Link to comment
Share on other sites

Oko zamene elektrolita, itd.

Tu budite jako obazrivi.

U poslednjih 3-4 meseca, Å¡to ja sam, Å¡to sa drugarima, sam imao prilike da vadim stare elektrolite i da ih merim. Na moje dosta veliko ÄuÄ‘enje, bar 90% njih su joÅ¡ uvek u okvirima fabriÄkih tolerancija. U ono vreme, ti delovi su bili relativno daleko skuplji, izmeÄ‘u ostalog i zato Å¡to su se MNOGO ozbiljnije pravili. Nije bilo prostora za probaj-pa-vidi pristup, moralo se pogoditi odmah.

I da su svi sa straih zvuÄnih kutije i hajde-de, nego potpuno isto važi i za velike elektrolite u napajanjima pojaÄavaÄa snage. Skinemo FRAKO iz jednog nemaÄkog ureÄ‘aja, deklaracija kaže 4.700 uF +50, -10%, mi ga premerimo, a on 4.900 uF. Posle 32 godine normalnog rada. Svaka Äast! ÄŒisto sumnjam da će ovi danaÅ¡nji to uspeti, ali možda i greÅ¡im.

Jedini stvarni problem je onih 90%, odnosno preciznije, onih drugih 10%. Na žalost, jedini pouzdan naÄin da ih precizno izmerite je da ih izvadite, a ko će posle da vraća nazad stari elektrolit? Naravno, može se sada staviti tu neki jako dobar elektrolit, recimo Elna, Nichicon, itd, pa Äak i neki bolesni elektrolit kao Siemens Sikorel, ali to onda viÅ¡e nije restauracija, to je sada već pravi tjuning, jer ta tehnologija nije onda ni postojala.

Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...