Jump to content


IMPULSNO NAPAJANJE u HI-FI,bogohuljenje ili je ipak moguce


p18

Recommended Posts

Dosta dugo mi je trebalo da se odlucim da li da postavim ovu temu,

jer predpostavljam da skoro svi misle da je to cista ludost ili cak skrnavljenje hi-fi.

Ali,i sto da ne razmotrimo i tu mogucnost?

Znam da ce te svi sada redom reci da takva napajanja nemaju sinosuidu na izlazu,da cesto switcuju u audio opsegu,a ako su iznad njega onda se javi neki harmonik koji utrci u opseg,da je tesko oklopiti tj.izolovati takav izvor napajanja.....

Ono sto me je nateralo da se zamislim,je to da smo svedoci da se u poslednje vreme na trzistu,a i u samogradnji javlaju pojacala u D klasi,da su neka cak na ceni.Pa zar ovo nije skrnavljenje,ili ajde blaze da se izrazim i to je na neki nacin impulsni rezim rada,sto nema nikakve logike sa zvukom koji je analogne prirode.

Takodje u danasnjem vremenu miniturizacije, impulsno napajanje je veoma zastupljeno,pocev od TV uredjaja,DVD :order:order i sto me uopste i navodi na ovakvo razmisljanje veliki broj uredjaja studijske namene sve cesce pribegava ovakvom nacinu napajanja.Da ne govorim da se savremene miksete kontrolisu kompjuterski koji takodje koriste ovu vrstu napajanja.Na sta ovim ciljam;razmisljam u pravcu da ako se u procesu izrade ili nasnimavanja medija koriste ovakvi uredjaji zasto onda vodeci se nekom drugom logikom izbegavamo ove izvore prilikom reprodukcije istih medija tj.samog cina slusanja.

Dakle zanimaju me vasa misljenja na ovu temu u smislu zasto ne,ili ako se ipak koristi koje su posledice svega toga i koje bi se metode mogle primeniti,da bi se izbegle negativne osobine ovin napajanja.

Ali pre svega da spomenemo i dobre osobine ovakvih napajanja:

-rade na visokim frekvencijama pa je zbog toga lakse ispravljanje napona

-veliki stepen korisnog dejstva

-dosta manje rasipanje magnetnih silnica

-otporniji su na variranje napona mreze(90-270v)

-male dimenzije

-dosta manja tezina

Link to comment
Share on other sites

sto se mene tice - napajanje koje je da je - mora da zadovolji odredjene zahteve koje potrosac postavlja ;

s druge strane - klasicna napajanja imaju svoje boljke ( probleme koje treba resiti u konkretnoj fizickoj konstrukciji uredjaja ) , a switcherska opet imaju svoje boljke .......

sta god da izaberes , ako sa inzinjerske strane dobro uradis posao ...... rezultat je vrlo verovatno isti ;

sasvim je drugi padez sta je lakse nabaviti , sta mozda imas da kupis u prvoj trafici ili kod treceg komsije ili cak i na svojoj polici ;

u tom svetlu - mislim da :

kod snagasa - tesko da cemo Dzule (J) strpati u bilo sta osim dovoljno velikih i kvalitetnih kondova ;logicno - switcherom menjamo samo trafo ; meni licno je lakse doci do velikog donut-a ngo do switch napajanja ;

kod preamp-a :

nisu toliko kriticni dzuli ........ a ni trafo .......

svodi se na to - uzmi sta ti je lakse nabaviti ,strpati u case ........

Link to comment
Share on other sites

Znam da ce te svi sada redom reci da takva napajanja nemaju sinosuidu na izlazu,da cesto switcuju u audio opsegu,a ako su iznad njega onda se javi neki harmonik koji utrci u opseg,da je tesko oklopiti tj.izolovati takav izvor napajanja.....

Ja se ne igram mnogo elektronike, ali, kad sam se igrao, audio komponente nisu sa napajanja nikada primale sinusoidu, vec ravnu liniju, tj. DC. Ako ti mozes da napravis DC, nikoga nece biti briga kako - sve dok tvoj DC moze da da sto tacniji napon, i sve dok je (kod pojacala) u stanju da prati promene potreba za strujom, uz sto manje rasipanje magnetnog polja. Mozes i mini-nuklearku da postavis, ako ti je lepo i ako znas kako. :order

Uzmes osciloskop, snimis izlaz, i vidis sta si dobio. Ako valja - onda valja. Nikog nije briga sta si koristio, za ostatak uredjaja napajanje je crna kutija.

Link to comment
Share on other sites

p18, да ли Ñи уопште до Ñад видео такав појачавач, миÑлим раÑклопљен?, тј. отворен.

:order зеоÐ_Ридер

Link to comment
Share on other sites

Problem je u tome sto nije jednostavno napraviti kvalitetno prekidacko napajanje. Sa druge strane imas klasicni mrezni trafo i par pripadajucih komponenata - tu nema sta da ne radi kako treba.

Po meni, ljudi ni ne pokusavaju da naprave prekidacko napajanje ( jer je ipak potrebno malo znanja, ali i test opreme za konstrukciju istog ), a pricaju kako ne valjaju i sl.

Slicno je i sa pojacavacima klase D.

Link to comment
Share on other sites

p18, да ли Ñи уопште до Ñад видео такав појачавач, миÑлим раÑклопљен?, тј. отворен.

:order зеоÐ_Ридер

Link to comment
Share on other sites

Хе, па ту Ñе баш и не би офајдио.Што па њих бар има подоÑта?

Кад Ñе мало пажљивије погледа види Ñе да Ñу две трећине Ñвичер а једна појачавач-и.

ПрвенÑтвено Ñу развијани за Про употребу због Ñвоје мале тежине, е онда Ñтигоше ФиФиÑти :order што би Чича рекао, даље знате :order .

:lol: зеоÐ_Ридер

Link to comment
Share on other sites

Problem prekidackih napajanja je sto ih je tesko napraviti da rade u velikom rasponu snage. Znaci od minimalne potrosnje do maksimalne. Idealno bi bilo kad bi potrosac bio uvek iste snage tj. a klasa pojacala. U tom slucaju nema potrebe za velikim kapacitetom iza trafoa. U suprotnom slucaju, kada se radi o potrosacu sa razlicitom potrosnjom , trebalo bi obezbediti neku minimalnu potrosnju za stabilan rad a da pri maksimalnoj snazi trafo ne ulazi u zasicenje. U ovakvom slucaju bi bilo pozeljno imati veliku rezervu u kapacitetu. Sem ovoga za male snage je jeftinije raditi klasican ispravljac zbog cene pratece elektronike dok je za velike snage bolje raditi choper.

sasvim je drugi padez sta je lakse nabaviti , sta mozda imas da kupis u prvoj trafici ili kod treceg komsije ili cak i na svojoj polici
Link to comment
Share on other sites

Хе , у Ñкладу Ñа Ðадимком и наÑлов теме :order

Ма ниÑам га иÑтањио, такав је фабрички, а и није нека Ñнага Ñамо 2 Ñ… 1200Ð’ на 2 Ома :order

:lol: зеоÐ_Ридер

Link to comment
Share on other sites

Problem prekidackih napajanja je sto ih je tesko napraviti da rade u velikom rasponu snage. Znaci od minimalne potrosnje do maksimalne. Idealno bi bilo kad bi potrosac bio uvek iste snage tj. a klasa pojacala. U tom slucaju nema potrebe za velikim kapacitetom iza trafoa. U suprotnom slucaju, kada se radi o potrosacu sa razlicitom potrosnjom , trebalo bi obezbediti neku minimalnu potrosnju za stabilan rad a da pri maksimalnoj snazi trafo ne ulazi u zasicenje. U ovakvom slucaju bi bilo pozeljno imati veliku rezervu u kapacitetu. Sem ovoga za male snage je jeftinije raditi klasican ispravljac zbog cene pratece elektronike dok je za velike snage bolje raditi choper.

Kod mene ima cela gama Siemens ETD i neka E.

Link to comment
Share on other sites

Слажем Ñе Ñа Чичом, није за Ñамоградњу, можда негде у белом Ñвету, Ð˜Ð¼Ð¿ÑƒÐ»Ñ Ñ˜Ðµ навео тип језгра ако Ñам добро Ñхватио.

Мора феритно!

Едит:

Чича ако миÑлиш ЦЦС што је Бабо поÑтовао вероватно твоју шему, Ñвиђа ми Ñе и већ наÑлућујем намеру пиÑца 2 Ñ… Ин , 2 Ñ… Ðут па још Ñиметрично, а

нема Ј Фетова :order

:order зеоÐ_Ридер

Link to comment
Share on other sites

SluÅ¡ao sam LInn sa sviÄerskim napajanjem i to straÅ¡no dobro svira. Prednost takvih napajanja je Å¡to se dobije stabilisani napon na izlazu ispravljaÄa, Å¡to je kod klasiÄnih ispravljaÄa, kad su potrebne velike struje jako teÅ¡ko, Äitaj skupo, dobiti.Hteli mi to ili ne, sve će viÅ¡e pojaÄala imati sviÄer napajanje.

Link to comment
Share on other sites

Mislim da nije bogohuljenje. Meni komp nastavlja da radi i pri padu sa nominalnih 220 na 170V u mreži Å¡to se recimo kod sirotog malog cevaÅ¡a Äuje kao loÅ¡iji zvuk pa onda kad komÅ¡ija ukljuÄi svoj aparat za potroÅ¡nju velikih koliÄina El.energije mene proÄ‘e volja za sluÅ¡anjem muzike. Problemi zapravo poÄinju sa kvalitetnom izvedbom u kućnim uslovima. Meni je k'o Å¡to Zen reÄe, najjednostavnije pozveti telefonom i naruÄiti trafo, zalemiti par žica, nakaÄiti grec i kondenzatore i gotovo. ÄŒak mislim da je jednostavnije za amatera napraviti i visokostabilizovani ispravljaÄ kao Å¡to je Å¡ajni. Svi delovi su dostupni, ploÄica takoÄ‘e, a Äak i trafo sam recimo, kupio "off the shelf"... Ako je reÄ o davanju prednosti ureÄ‘aju bazirano na tome kako izvedeno napajanje ima, to je bezvezarija. Drugar je kupio neki Onkyo sa izl. pojaÄalom u D klasi, Äopper napajanje i to svira za svih 600 evra...

Link to comment
Share on other sites

Ево мало да подгрејем тему.

Ðапајање је из Сони појачавача који је изгорео :order , да Ñе оправка :lol: није иÑплатила.

Ðли напајање је оÑтало не окрњено, иначе напон на излазу је 2 Ñ… 60 Ð’ ДЦ и око 650 Ð’Ð.

:order зеоÐ_Ридер

post-3727-12851072092_thumb.jpg

post-3727-12851072092_thumb.jpg

Link to comment
Share on other sites

Nesto mi ovih dana stalno nedostaje slobodnog vremena pa cu probati da odgovorim na par pitanja koja su mi upucena jednim postom.

Naravno da sam video takve ampove i ne samo ampove vec i studijske uredjaje-zato sam i postavio temu.

Imam srecu da koristim u svom poslu malo vise instrumenata od osciloskopa,tako da kvalitet napajanja merim mereci pulzacije naizmenicne komponente.Ono sto je zanimljivo postici 3-5mV naizmenicne komponente na recimo 300v jednosmernom nivou klasicnim napajanjem je vrlo tesko(osim ako se ne koristi i prigusnica,koja opet kod malo vece struje zna da obori i napon i tako ciklicno).

S druge strane sa impulsnim napajanjem to nije nikakav problem.Vrlo vazna karakteristika takvih napajanja je u tome sto svako iole kvalitetno napajanje ima regulaciju napona po deflaut-u,i napajanje ne oscilira u zavisnosti od snage.

Klasican primer PC napajanja.12v,5v su uvek isti sa i bez opterecenja.

Za samograditelje je ovo bitno(naravno ako nekog zanima)jer se PC napajanje vrlo lako preradi za bilo koji napon snage cak i do 1KW, za amp dusu dalo.

Feriti i nisu toliki problem.Dok sam se bavio TV servisom nakupilo se dosta ferita od VN trafoa koji su stradali.Sa tim jezgrima 500w bez problema.

Nosio sam se idejom da impulsno napajane ubacim u cevni amp.Trebao mi je stit da se odbranim od drvlja i kamenja onih koji su to culi.Sta bih dobio takvim napajanjem-jedno 10kg manju tezinu(Trafo ,prigusnica)-malo li je?

A mozda ce i biti u nekom narednom projektu.

Slazem se da su impulsna napajanja bauk vecini,i meni su doskoro bila,ali i nije to toliko komplikovano kao sto izgleda pa nam se deca plase :thumbsup2

Na osnovu TL494 kola (iz PC napajanja) sa malom doradom tj.premotavanjem trafoa(iz napajanja) dobije se sta pozelite snage do 500W

post-4689-12851072145_thumb.gif

post-4689-12851072145_thumb.gif

Link to comment
Share on other sites

VT1 i VT2 su tranzistori male snage ( obicno bipolarni ). Treba poboljsati kolo gejta izlaznih tranzistora. Zasto ne koristis klasicno ispravljanje sa 4 diode ? Predlozeno kolo za startovanje u praksi cesto crkava.

Ako vec ne zelis stabilizaciju izlaznog napona, onda razmisli o kolu IR2153 koje je odlicno za takve poslove ( neki Yamaha risiveri koriste bas takvo napajanje ).

Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...