Jump to content


Projekat 202: modifikacija CD plejera srednje klase


ZoranBG

Recommended Posts

UVOD:

Modifikacije CD plejera su i dalje jedno od popularnijih podrucja u oblasti 'Budi sam svoj HiFi majstor'. Stavise, vrlo je malo fabrickih uredjaja koji su tako napravljeni da im se ne moze pronaci niti jedna sitnica cijim poboljsanjem se dobija kvalitetniji zvuk u vecoj ili manjoj meri. Zanimljivo je da se ove anomalije ne odnose samo na CD plejere: ni ostali uredjaji nisu imuni na hronicnu bolest proizvodjaca zvanu stedititis. Pojacala, cak i tjuneri, dekovi itd. uglavnom vec na prvi pogled otkrivaju lokacije na kojima se mogu naknadno doraditi.

Prethodnog puta radio sam modifikaciju veoma jevtinog plejera – Philips-a CD910. Cilj je bio da pokusam da pokazem kako se modifikacijom nekog najjednostavnijeg CD plejera (naravno ne svakog, ali CD910 u fabrickom stanju je sasvim obican CD plejer u pravom smislu te reci), moze postici kvalitet srednje klase na trzistu polovnih uredjaja a cak i vise na trzistu novih CD reproduktora. Rezultat nije izostao mada, nazalost, modifikacija nije zavrsena do kraja jer kuciste uredjaja nije dampirano.

Sada dajem prikaz novog projekta kojeg sam nazvao po istoj matrici kao i prethodni - 202, od imena plejera koji sam uzeo kao osnovu za modifikaciju: Sony CDP-X202ES. Logicno pitanje koje se postavlja jeste: zasto bas on? Razloga ima vise: prvi, zato sto se radi o plejeru srednje klase, za razliku od osnovne kojoj je pripadao prethodnik - CD910. Jednostavno, nisam video izazova u modifikaciji sledeceg jevtinog plejera - njegova cena i dometi obicno sprecavaju skupa ulaganja koja prevazilaze odnos ulozeno/dobijeno, a nisam ni zeleo da ponavljam stvari recene u 'Projektu 910' kao papagaj - u tom slucaju ovog teksta ne bi ni bilo. Za razliku od tzv. baznih modela plejera, reproduktori srednje klase vec ostavljaju prostora za egzoticnija resenja - osnovne stvari su u startu bolje odradjene, pa je i manje 'peglanja', a vise kreativnog rada. Druga stvar je da nikada nisam ozbiljno modifikovao Sony CD plejer - Philips/Marantz mi je tu uvek bio simpaticniji, vise popularan na nasim prostorima, sa jakom informacionom bazom od strane ljudi koji su ih vec modifikovali, podrskom Philips-a u vidu javno dostupnih datasheet-ova za njihove konvertere i ostale komponente itd. Nasuprot tome, Sony je manje popularan i vise tajnovit. Treca stvar je da sam dosao do plejera vrlo jevtino - komad je izgreban sa gornje strane, ali je funkcionalno odlican - nikada nije otvaran i umereno je koriscen. Pored toga, koristi i laser KSS240 koji se jos uvek moze naci za razliku od egzoticnijih Sony modela, te se ulaganje u modifikaciju isplati - ako laser crkne, kupi se drugi.

U svom izlaganju nemam nameru da prikazem sve detalje - jednostavno nemam toliko vremena, vec ce biti navedene sve informacije kako bi se mogla steci jedna opsta slika o tome sta je uradjeno i da li je i koliko krajnji rezultat povoljan za zvuk modifikovanog uredjaja.

Teorijski cilj ovog projekta jeste da pokaze koliko se moze modifikovati jedan CD plejer srednje klase uz umerena ulaganja (do 100 EUR, sto je vec dosta iznad 50% njegove trzisne vrednosti). Modifikovani CD plejer bi trebalo da svira dve klase iznad svoje kada je u fabrickom stanju. To znaci da bi ovaj plejer trebalo po zvuku da otprilike dostigne Sony CDP-X505ES plejer koji je bio tri puta skuplji od njega, a i danas je na trzistu polovnih uredjaja.

Pa, da pocnem...

Link to comment
Share on other sites

ISTORIJA

Sony CDP-X202ES (u daljem tekstu 202ES) je najskromniji predstavnik ES serije plejera iz 1993. godine. Ta generacija obuhvata i modele 303, 505 i 707, sve bolje od 202, a za korisnike manje upucene u nomenklaturu modela dovoljno je reci da je to poslednja generacija ES uredjaja sa drvenim bocnim stranicama (kod CD plejera, samo na modelima 707/505).

Kataloska cena 202ES bila je oko 400 EUR (800 DEM), a u casopisu Stereoplay bio je ocenjen kao AS2 klasa, sto znaci da je iznad njega bila jos jedna plejada plejera. Sve to govori da se radi o CD reproduktoru srednje/gornje srednje klase u svoje vreme.

DIZAJN I TEHNICKI OPIS

DIZAJN:

Spoljasnji i ergonomski dizajn plejera 202ES nije nista revolucionarno - predstavlja mladjeg brata starijih plejera u seriji. Komande su standardne, uz nekoliko funkcija koje su preuzete sa jevtinijih modela u cilju zabave za pucanstvo: Time Edit, Just Time Edit itd. i uglavnom sluze laksem prenosu CD-a na traku. Dve stvari se izdvajaju: displej je dot matriks tipa i veoma je informativan. Sony 202ES poseduje tzv. File System preko kojeg moze da pamti parametre za preko, koliko se secam, 200 CD-ova: ime CD-a, odabrane pesme za reprodukciju ukoliko ne zelite sve, cak i nivo izlaznog signala - sve ovo korisnik unosi manuelno a podesavanje grupa parametara je prikazano na ekranu, na primer znate da li je setovana jacina zvuka ili ne. Ovo je posebno zanimljivo: ubacite CD i podesite na potenciometru za slusalice i varijabilni izlaz nivo zvuka a zatim ga memorisete. Potom izbacite CD, podesite potenciometar na, na primer, minimalnu vrednost, i vratite CD: posle prepoznavanja CD-a od par sekundi, lampica na potenciometru pocinje da trepce, a on da se krece u jednom ili drugom smeru dok se ne postavi u poziciju koju ste ranije memorisali. Sam potenciometar je, kao sto se i pretpostavili, motorizovan i moze se pomerati i preko daljinskog upravljaca. Displej prikazuje velika i mala slova, neke specijalne znakove a takodje mozete memorisati poruku koju javlja kada nema diska - na primer neku duhovitu, tipa 'Nahrani me' i slicno.

Ostale funkcije su manje-vise standardne.

TEHNICKI OPIS:

Kuciste ovog plejera je sasvim solidno - daleko bolje nego na CD910. Poklopac je od debljeg lima, ucvrscen sa strane sa po dva zavrtnja (standardno) ali i sa dodatna cetiri sa gornje strane poklopca, sto pomaze otpornosti na vibracije. Dodatno, sa donje strane poklopca je jos jedna ploca od lima cime se dobija na rigidnosti sto je vrlo pohvalno. Sa strane, tamo gde poklopac naleze na bocne stranice, nalazi se sundjerasto/gumena traka - solidno i jednostavno resenje za dampiranje.

Prednja ploca je metalna - debljina nije bogzna sta, ali bar nece rezonirati kao jevtina plastika. Nozice izgledaju elegantno ali su u stvari od plastike sa sundjerastom gumom - jos jedno mesto za poboljsanja.

Iznutra, prijatno iznenadjenje - prednja ploca sa delom logike i ekranom je potpuno odvojena metalnom plocom, a takodje, manjim pregradama, i transformator i sekcija napajanja od glavne ploce. Mehanika je takodje solidno ucvrscena uz koriscenje dodatnog celicnog profila. Transport je, naravno, Sony, sa nesto robusnijom plastikom nego na modelima iz standardne ponude, ali je to daleko od boljih modela iz ES serije - nema kompozita (G Base osnova transporta), nema linearnog motora niti najboljih Sony lasera - koristi se KSS240 koji, kao i bolji Sony laseri ima tri potenciometra na sebi - jedan je za trimovanje snage, a funkcija ostala dva ne pise cak ni u servisnom uputstvu. Sve u svemu, po mehanici ovo je prelazni model izmedju skupih ES modela i komercijale - vec 303 ES ima vise elaboriran transport. Pristup stampanim plocama je moguc samo sa gornje strane - sto znaci da se one moraju demontirati svaki put kada nesto treba da se odlemi ili zalemi. Na svu srecu, to nije mnogo tesko. Postoji i vise trakastih kablova sa kojima treba biti oprezan kako se ne bi polomili pri iskljucivanju/ukljucivanju u konektore.

Moze se reci da je ovaj plejer za svoju klasu cene vrlo lepo mehanicki odradjen - po mom misljenju nesto bolje nego, na primer, Marantz modeli za isti novac. Inace, 202ES nije bogzna sta po tezini: 6.5 Kg, ali nekako mi se cini da je ta tezina pametno rasporedjena.

Sa elektricne strane, ovaj plejer je takodje sasvim solidan: - Transformator je odvojen, nalazi se na posebnoj subsasiji koja poseduje podlosku od gume - vrlo elegantno. Sa druge strane, kabl za napajanje je bedan kao i kod svih ES CD plejera. Nekakvih posebnih filtera nema.

- Sekcija za napajanje je na posebnoj plocici i odvojena je, koristi unekoliko Panasonic Purism audiofilske kondenzatore kao i posebno napajanje za digitalni a posebno za analogni deo, izvedeno preko operacionog pojacavaca - opet prilicno lepo. Elektroliti nisu bogzna kakvih kapaciteta - najveci je 4700 uFD, onaj ispred analognog dela 1000 uFD, mada Purism tipa. Moze to i bolje...

- Servo sistem transporta se nalazi na najboljem mestu - na plocici ispod same mehanike.

- DAC je odlican Sony CDX2562Q, koji je koriscen u celoj ES seriji iz generacije 202ES, a takodje i u ranijoj i kasnijoj ES seriji.

- Izlaz je odradjen pomocu 4 dvostuka operaciona pojacavaca (LPF, bafer), mislim da rade u diferencijalnom modu. Naravno, standardni 5532, bljak. Na izlazu su kondenzatori od 100 uFD, opet Panasonic Purism.

- Oscilator je 16.x MHz, postoji samo jedan.

- DAC i izlazni deo dele napajanje od +5V. Izlazni deo radi na cudnih +/-5V, sto je na donjoj granici operacionih pojacavaca (najcesce se koristi +/-15V ili vise) - ovaj kuriozitet ce u buducnosti drasticno pojednostaviti upgrade i smanjiti troskove delova.

- Glavna stampana ploca je divno mesto za modifikacije - uredna i sa 'cakama' koje veoma olaksavaju promene napajanja bez 'kasapljenja' same ploce.

Unutar kucista ima dosta mesta za dodavanje komponenti, stampane ploce su na visini oko 1 cm iznad dna kucista te ima i sasvim dovoljno mesta da se ubaci dampirajuci materijal.

Moram reci da sam zakljucio kako je 202ES milina za modifikaciju - ima mesta, mnoge stvari uradjene pametno, neke druge strasno pogoduju planovima modifikacije... sjajno!

Link to comment
Share on other sites

ZVUK U FABRICKOM STANJU:

Zvuk X202ES u fabriÄkom stanju je solidan. Kao i kod svakog uredjaja, postoje prednosti i mane.

Prednosti su:

- veoma muzikalan zvuk;

- detalji, posebno na visim frekvencama su vrlo dobri i nisu istaknuti u odnosu na druge delove spektra;

- dinamika je vrlo dobra, plejer ne zvuci "lenjo";

- prostornost zvuÄne slike je takodje vrlo dobra;

- plejer zvuÄi Äisto i jasno, nema onih lažnih fasada u vidu zamuljanog zvuka koji treba da zvuÄi analogno.

Mane su:

- vokali nemaju detalja koliko bi trebalo u odnosu na ostatak zvuÄne slike i zvuÄe pomalo kompresovano;

- bas je osetno "tanji" u odnosu na stariju braću, slabije definisan ali je bolji od jevtinijih modela u generaciji (sto je i logicno).

Zakljucak:

Zvuk je, u poredjenju sa upola jevtinijim Philips CD910 daleko bolji po svim parametrima, sto je i normalno s obzirom na cenu, ali je jasno losiji od modifikovanog CD910: drzi se na detaljima (podsecam da CD910 ima daleeeeko losiji DAC), ali gubi na basu i vokalima, kao i na prirodnosti kompletnog zvuka. Sve u svemu, 202ES zvuci fino ali samo naznacava sta u stvari njegov DAC zaista moze.

Moram da dam jedan komentar: davno, kada sam pocinjao sa ozbiljnijim bavljenjem HiFi uredjajima, drugar, koji je u tim vodama bio vec godinama i kojeg smatram za izuzetnog poznavaoca, mi je rekao da je i najlosiji uredjaj iz ES serije neuporedivo bolji od najboljeg modela koji nije ES. Vezano za ovu pricu, pre nekoliko godina sam imao Sony CDP-XE900QS, najbolji model srednje ponude Sony-ja (njihova pompezno reklamirana QS serija), generaciju mladji od 202ES, fakticki model ispod 202ES, kostao je 350 EUR. Razlika u kvalitetu izrade ova dva plejera je frapantna, 202ES ne izgleda kao da je 50 evra skuplji, vec kao bar 50% skuplja masina (tj. bar 150 EUR). Ocigledno je Sony imao vrlo zanimljiv pristup ES seriji.

Link to comment
Share on other sites

Hm...zanimljiva konstatacija.Ja sam negde procitao za x222ES da je napravljen nesto poput te jace QC serije.Nema kvalitetnih elektrolita ,op-ampovi jeftiniji ,lagano kuciste...navodno nije "cistokrvni ES" :banana Imam ga kuci i mogu potvrditi da je zvuk po opisu 202es tu negde.Prvenstveno smeta "tanak" bass.

Evo thread sa DIY foruma na temu modifikacija ovog plejera.Nema konkretnih informacija o modifikovanju ,ali ima dosta slika unutrasnjosti i data sheet

THREAD

shema

Link to comment
Share on other sites

MODIFIKACIJA SONY CDP-X202ES CD PLEJERA

Upgrade je razdvojen na mehanicku i elektricnu fazu.

MEHANICKA MODIFIKACIJA PLEJERA

Dampiranje transporta:

Ovaj deo modifikacije se odnosi na modifikaciju kucista i modifikaciju transporta. U prvom delu je radjena modifikacija transporta: ceo transport je demontiran, rastavljen, ociscen, sklopljen, dampiran i podmazan. Sam mehanizam koristi na nekim mestima antirezonantnu plastiku, a i nosac CD-a je daleko robusniji od onog na CD910. Sve u svemu, transport deluje prilicno solidno, daleko solidnije od CDM12.x mehanike, cime ne zelim da umanjim vrednost CDM12.x jer ona vazi za vrlo dobru u opsegu elektricnih karakteristika, dok je na 910 zaista zasijala posle modifikacija. Dampiranje Sony mehanizma je radjeno slicnim materijalima: zivom gumom i samolepljivom gumom. Utroseno je skoro 200 gr zive gume, sto je poprilicno (koliko se secam, na 910 oko 80 gr). Dampirano je sve sto se moglo, ukljucujuci i nosac CD-a. Ceo posao je zanimljiv, ali daleko tezi nego kod CDM12.x mehanizma na CD910 - trazi vise vremena i truda zbog dosta komplikovanijeg transporta.

Potpuno sam svestan da mnogima pojam dampiranja transporta moze izgledati suludo. Medjutim, hajde da napravimo paralelu: dampiranjem kucista (pretpostavimo da je odradjeno pravilo) sprecavate/smanjujete uticaj spoljasnjih vibracija na uredjaj, a donekle i unutrasnjih (trafo, mehanizam) – ako zamislimo da se vozimo u kolima, to ce biti autoput: napravili ste ga lepo i glatko. Medjutim, ukoliko je auto star ili los, imacete vibracije u kabini nezavisno od kvaliteta puta: vibracije od motora, podsklopova itd. Te vibracije cete jasno osetiti – komandna tabla i ostali elementi kabine ce krckati, sedista ce se tresti i slicno. Slicno je i kod CD plejera: jevtini, nedampirani mehanizam smatram da dovodi do slicnih rezultata – vecih gresaka pri citanju, jitter-a a realno do zamucenja zvuka i gubitaka detalja. Nazalost, za dokazivanje navedenog neophodna je specificna merna oprema i uslovi koje ne posedujem.

Evo i slika tokom rada.

post-1178-128510562257_thumb.jpg

post-1178-128510562268_thumb.jpg

post-1178-128510562283_thumb.jpg

post-1178-128510562292_thumb.jpg

post-1178-128510562308_thumb.jpg

post-1178-128510562257_thumb.jpg

post-1178-128510562268_thumb.jpg

post-1178-128510562283_thumb.jpg

post-1178-128510562292_thumb.jpg

post-1178-128510562308_thumb.jpg

Link to comment
Share on other sites

Dampiranje kucista:

Postoji vise materijala kojima se uspesno ili manje uspesno moze dampirati kuciste CD plejera. Cilj je izabrati materijal koji je jednostavan za manipulaciju a u isto vreme sto jevtiniji. Obradu kucista smesama tipa “Body†sam odmah odbacio jer mi se cinilo neodgovarajuce – tecnost, prljanje, eventualno kasnije skidanje – sve poprilicno nezgodno. Plocice od bitumena su nesto bolje ali ih nisam uspeo naci, dok je Dynamat isuvise skup. Na kraju sam pronasao sjajnu samoljepljivu gumu za zvucnu izolaciju koja se u praksi pokazala vrlo dobro. Jedna ploca ove gume kosta 450 din. i dimenzija je 50x50 cm. Ja sam ukupno potrosio jednu i po plocu.

Sto se dampiranja tice, primetio sam da modifikatori cesto dampiraju samo dno plejera. Nazalost, nezeljene vibracije mogu doci i sa svih drugih strana, te sam ja dampirao celo kuciste: dno, stranice, pregrade (sa obe strane), kao i poklopac odozdo i sa strane. Dampirao sam cak i prednju plocu u meri u kojoj je to bilo moguce. Ovaj postupak mi je oduzeo tri dana rada i mnogo vise dana mozganja tako da treba biti strpljiv – ovde nema zurbe. Medjutim, samolepljiva guma vrlo lepo naleze na povrsine i dobro se lepi, te nisam imao kasnijih problema.

Evo i slika - kasnije je bila jedna manja izmena, a i dampirana je prednja ploca sasije, koja na slikama jos nije uradjena.

post-1178-128510562334_thumb.jpg

post-1178-12851056235_thumb.jpg

post-1178-128510562334_thumb.jpg

post-1178-12851056235_thumb.jpg

Link to comment
Share on other sites

Hm...zanimljiva konstatacija.Ja sam negde procitao za x222ES da je napravljen nesto poput te jace QC serije.Nema kvalitetnih elektrolita ,op-ampovi jeftiniji ,lagano kuciste...navodno nije "cistokrvni ES" :banana Imam ga kuci i mogu potvrditi da je zvuk po opisu 202es tu negde.Prvenstveno smeta "tanak" bass.

Evo thread sa DIY foruma na temu modifikacija ovog plejera.Nema konkretnih informacija o modifikovanju ,ali ima dosta slika unutrasnjosti i data sheet

THREAD

shema

Link to comment
Share on other sites

Da sam ja urednik ili vlasnik Hi-Files-a, dao bih Zoranu nekoliko strana, za svaki mesec...Steta je da ovakav trud ostane ogranicen samo na forumu, u elektronskoj formi (ne mislim cisto na trud oko modifikacije, to je ljubav i izazov), nego trud da nam se pedantno izlozi svaka stavka Zoranovog pohoda.

Svaka cast!

Link to comment
Share on other sites

Da sam ja urednik ili vlasnik Hi-Files-a, dao bih Zoranu nekoliko strana, za svaki mesec...Steta je da ovakav trud ostane ogranicen samo na forumu, u elektronskoj formi (ne mislim cisto na trud oko modifikacije, to je ljubav i izazov), nego trud da nam se pedantno izlozi svaka stavka Zoranovog pohoda.

Svaka cast!

Link to comment
Share on other sites

Marko, Zeljo,

hvala Vam najlepse, ali ipak ima mnogo boljih majstora od mene - Willi Studer i Scorpio su neki od njih. Nisam siguran da je ovo bas za nivo casopisa - ionako predstavlja samo jedan predlog rada.

Cilj mi nije da se hvalim, vec da se vidi sta se moze napraviti od starog uredjaja sa relativno skromnim ulaganjima ali dosta (besplatnog) rada - ovaj uredjaj je namenjen mom C sistemu :lol:. Znam da veliki broj forumasa nema novca, a kada i kupe nov CD plejer, to za male novce (par stotina evra) tesko svira dobro. Polovno i staro, sa druge strane, nose rizik, ali sve ima svoje.

Sa druge strane, kolicina rada koja se ulozi u ovako nesto je ogromna iako to ne izgleda mozda tako na prvi pogled i isplativa je samo ukoliko se radi iz ljubavi.

Link to comment
Share on other sites

TEST ZVUKA POSLE 50% PLANIRANE MODIFIKACIJE:

Prvi test je radjen sa zamenjenim izlaznim kondenzatorima i OP-ima, te brzim diodama i novim elektrolitima u napajanju kao i dampiranim mehanizmom - grubo receno, to je svega oko 50% planirane modifikacije. Rezultat je bio ocajan: bas je isplivao iznad ostatka zvucnih komponenti, muljav i nikakav - slika se raslojila, vokali su bili bolji, ali, sve u svemu - tragedija... Plejer sam ostavio da svirucka 24h i sve je doslo na svoje mesto (pao mi je kamen sa srca :lol:). Zvuk je postao bolji, jasniji, cistiji, meksi, bas vise nije bio lupnjava po kartonskoj kutiji na svadbi vec je licio na pravi a vokali su postali prirodni.

Za poredjenje smo uzeli Marantz CD67SE sa modifikovanim strujnim kablom - CD67SE je ziva legenda srednje klase Marantz-a i uopste plejera u tom cenovnom rangu, kostao je pedesetak evra vise od Sony-ja i tri godine je mladji, znaci, morao bi da bude bolji. Licno, nisam ocekivao nista specijalno od 202ES, pored fabricki i kasnije DIY modifikovane CD67 masine. Medjutim, razlika je bila evidentna na prvi ton - Sony je imao daleko prirodniji zvuk a detalji i prirodnost u visokom spektru su totalno deklasirali Marantz-a - bio sam prilicno zadovoljan rezultatom Sony-ja, ali daleko me je vise pogodila razocaranost Marantz-om. No, verovatno ce i on doci na radni sto pa cemo videti sta taj lepotan stvarno moze...

Tokom testa smo koristili Transparent Musiclink Plus interkonekte, Oehlbach Rattlesnake zvucnicke kablove i Jamo D830 zvucnike. Pojacala su bila Simaudio Moon i-3RS pojacalo (cena 2800 EUR) i stari divni Marantz PM84 Mk2 (negde oko 1989., cena je bila oko 1000 EUR).

Link to comment
Share on other sites

MODIFIKACIJA ELEKTRONIKE:

Elektricni deo je unapredjen ugradnjom IEC konektora za strujni kabl, a svi strujni kablovi do fabrickog transformatora su zamenjeni posrebrenim Oehlbach 1.5 mm2. Stavljeno je i feritno jezgro kao primitivni filter.

Modifikacija sekcije napajanja je zapoceta zamenom dioda u napajanju - 202ES koristi klasicne diode umesto brzih koje su na boljim modelima. Umesto postojecih, stavio sam Schottky diode. Veliki elektroliti su zamenjeni onima veceg kapaciteta i premosceni malim Philips 1 uFD polipropilenima: glavni elektrolit od 4700 uFD je zamenjen sa 3x3300 uFD elektrolitima bajpasovan 1 uFD plopropilenom. Elektrolit na audio liniji od +5V nije diran (sto bi normalno bio jedan od primarnih ciljeva) jer je ta linija u planu da se iskljuci sa napajanja izlaznog dela i DAC-a.

Sama izlazna sekcija audio dela je modifikovana zamenom operacionih pojacavaca sa BB OPA2604, svim kupljenim iz iste serije. Izlazni kondenzatori su zamenjeni sa Black Gate, modelom NX (model NX izabran umesto modela Standard po preporuci Dejana Dobrina).

Izlazni konektori su fabricka verzija pozlacenih konektora, sa bakarnom folijom izmedju mase svih, direktno su zalemljeni na plocu, te nisam isao u izdatke racunajuci da bi mi trebali dosta skupi konektori kako bih dobio na zvuku. U svakom slucaju, mogu se zameniti po zelji.

U mehanizam su ugradjene dve jarkoplave diode – stari stos sa CD910. Ne znam da li pomaze, ali je bar prava “ciganijaâ€.

Na kraju je dosla zvezda predstave: baterijsko napajanje za DAC i izlazni deo. Naime, DAC i izlaz koriste posebnu sekciju napajanja na plocici za stabilizaciju: ona daje +/- 5V. Minus 5V koristi se samo za izlazni deo, a plus 5V za izlazni deo i DAC – napajanje se deli sa iste grane. Sreca je da se na izlaznom delu ne koristi napon od +/- 15V jer bi verna zamena baterijama bila daleko gabaritnija i komplikovanija. Deo vodova za DAC je premosten kratkospojnicima ka +5V napajanju u izlaznom delu, tako da je dosta odspojiti kratkospojnike i dovesti posebno napajanje za DAC - milina, nema secenja ploce.

Samo napajanje sam gledao da napravim sto jednostavnije kako cena implementacije ne bi bila preskupa. Za baterije sam uzeo NiMH pakovanja namenjena “Jaguar†telefonima – kostaju u “Silkenu†450 dinara i moraju se prvo otpakovati iz plasticnog kucista u kojem ima 6 celija. Kapacitet im je 1000 mAh, a u slucaju potrebe, ove celije se mogu zameniti i nekim veceg kapaciteta (npr. CFL 3000 mAh itd.). No, odnos cena/kvalitet mi je odgovarao pa sam uzeo navedene. DAC trosi oko 23-30 mA te sa punom baterijom izdrzava oko 30-40h rada. Izlazni deo trosi nesto vise, ali sve je to sasvim dovoljno za dnevno koriscenje.

Ukupno su iskoriscena tri pakovanja baterija: dva za +/- napajanje izlaza (serijska veza dve baterije sa srednjim izvodom) i jedno pakovanje (uzete samo 4 celije) za DAC. Time se na izlazu dobilo +/- 7.8V a na DAC-u oko 5.2V. Nikakva stabilizacija nije koriscena kako se ne bi stvorio dodatni sum u liniji napajanja. U tom slucaju izlaz nije problem i moze da radi na daleko visi napon, ali DAC radi na +5V pa me je bio strah da ne crkne, medjutim sve je dobro proslo.

Punjenje baterija mi je zadavalo muke: od jednostavnih do mikroprocesorski kontrolisanih sistema, sve je dolazilo u obzir. Medjutim, na ovakvom plejeru nema smisla dati 100 ili vise evra samo za baterije i sistem punjenja. Zbog toga sam pribegao sledecem vrlo jednostavnom resenju: ugradjen je dodatni trafo koji sluzi iskljucivo punjenju baterija – iza njega sledi stabilizator 18V cija je uloga:

- punjenje baterija za izlazni deo – preko otpornika koji ogranicava struju punjenja

- punjenje baterije za DAC – preko otpornika koji ogranicava struju punjenja

- napajanje releja koji iskljucuju baterije iz sistema i prebacuju ih u rezim punjenja – tri Takamisawa releja od po 5V spojenih u seriju.

Teorijski, cak ni stabilizator napona nije preko potreban - sve se moze resiti preko otpornika, ali stabilizatorom anuliramo uticaj mreznog napona - njegove fluktuacije nece dovesti do promene struje punjenja baterija.

Jedan od ciljeva ovog sistema je bio da mora imati sto manje aktivnih elemenata tokom rada plejera kako ne bi unosili smetnje u audio sekciju. Stoga se sam proces punjenja aktivira automatski po iskljucenju plejera i nastavlja dopunu baterija. Ovo funkcionise na sledeci nacin: kada je plejer ukljucen linija od 5V fabricki namenjena za napajanje izlaznog dela i DAC-a napaja mali rele na ploci fabrickog transformatora i time prekida kolo 220V za napajanje trafoa koji puni baterije. Kada se plejer iskljuci, iskljuci se i navedeni rele a samim tim ukljuci trafo za punjenje. Po ukljucenju trafoa za punjenje, releji na glavnoj ploci dobijaju napajanje i odspajaju baterije od elektronike (izlaznog dela i DAC-a) a spajaju ih na punjac te krece proces punjenja. Cim se plejer ukljuci, desava se obrnuta stvar.

Struja punjenja je tipicno 60-90 mA tako da ne dolazi do pregrevanja baterija kada se napune. Pregrevanje moze biti smrtonosno za ovakve baterije jer im smanjuje kapacitet.

Usled nedostatka muting tranzistora na izlazu i nesto kasnijeg ukljucenja izlaznog dela i DAC-a, pri ukljucenju i iskljucenju cuje se odredjeni “tup†zvuk u zvucnicima, ali nista strasno. Ovo se takodje moze resiti relejom na izlazu, ali nisam hteo nista takvo da stavljam u liniju audio signala.

Takodje, da bi se baterije punile, plejer mora biti ISKLJUCEN na glavnom prekidacu ali UKLJUCEN u mrezni utikac inace ce se baterije prazniti preko izlaznog dela i DAC-a sve dok se potpuno ne istrose (jer ih releji usled nedostatka struje nisu odspojili od glavne ploce).

post-1178-128510562479_thumb.jpg

post-1178-128510562503_thumb.jpg

post-1178-128510562515_thumb.jpg

post-1178-12851056253_thumb.jpg

post-1178-128510562545_thumb.jpg

post-1178-128510562479_thumb.jpg

post-1178-128510562503_thumb.jpg

post-1178-128510562515_thumb.jpg

post-1178-12851056253_thumb.jpg

post-1178-128510562545_thumb.jpg

Link to comment
Share on other sites

KOMENTAR

Ukupno vreme potrebno za modifikaciju je bilo nekih dva meseca planiranja, istrazivanja svojih i tudjih radova (dokumentacija, Internet), kupovine elemenata, proba delova sistema van CD plejera i u njemu i opet razmisljanja i ispravljanja. Sve ovo mozda izgleda lakse nego sto bi se reklo, ali verujte mi da nije – sate i sate slobodnog vremena sam utrosio na Sony 202 i nisam siguran da bih imao zivaca da to radim ponovo, bar dok se ne oporavim :D. Bez ikakvih problema, modifikacija se moze primenjivati delimicno ili u delovima, kako kome odgovara, pa bi samim tim bila i laksa. Ukupna cena ulozenih delova iznosi oko 80-90 evra, s tim da je u planu ugradnja i novih nozica ("Elementa"), pa bi to diglo cenu na nekih 100 evra.

Od modifikacija koje bi trebalo jos uraditi jeste unapredjenje internog oscilatora (Elso Kwak 7) i stavljanje kesice sa peskom (spremio sam najbolji - iz Sahare :D) na kuciste oscilatora (preporucio mi PrekoBare, koliko se secam). Ovo cu implementirati, nadam se, kasnije.

Plejer je trenutno u test fazi i usvirava se, zvukom sa zadovoljan a konacni test ce biti objavljen naknadno, s tim da cu pokusati, kao i prosli put, da dobijem nezavisno misljenje.

ZAHVALJUJEM SE:

- Svojoj porodici za razumevanje (skoro uvek :D) sto imaju ukucana HiFi ludaka.

- Servisu 'Input' na profesionalnosti.

- ilimzn clanu foruma 'Audiofil' na vrlo korisnim informacijama koje je objavio o ovom plejeru.

- Scorpio(DDMF!)-u na podrsci i shemi Elso Kwak oscilatora - potrudicu se da je implementiram.

- Ing. Radomiru Gajicu (“Silkenâ€) na iskrenim i dobronamernim savetima.

- Willi Studeru na savetima i tehnickoj podrsci.

- Stefaci na iskrenoj zelji da pomogne.

- Prekobare na odlicnim idejama.

- DR_KOLEW-u na podrsci, testovima i pozajmicama uredjaja.

- Ljubi sto mi je dozvolio da mu okupiram server :lol:

Link to comment
Share on other sites

Pa ako razlika nije oÄigledna, nego se mora raditi AB test, onda je ovakva modifikacija u stilu "džabe ste kreÄili", tj. pitanje je koliko su toliki posao i ulaganje svrsishodni.

ÄŒak ako se i dobije zvuk 505es, zar nije bolje odmah kupiti 505es?

Link to comment
Share on other sites

Archived

This topic is now archived and is closed to further replies.

×
×
  • Create New...