Margioni

Ako je tako, onda Jager-u u Rotela predlažem da stavi...

Priznajem... +1 za svetleću kuglu

Onda je sasvim ok da se zvuk uporedi na osnovu fotografija koje MI imamo pri ruci.

Da li bi ovi u Player-u dozvolili da se Technics odnese kod njih u showroom i direktno uporede uredjaji, da se baš i ne čeka 2050. god.

Ma imam 200, za ostatak bih se nategao

Dal ovo vredi tih novaca? http://player.rs/integrisana-pojacala/marantz-pm-10/pro/9576

Problem nastaje kada se percepcija zvuka vremenom promenila, a usled potrebe za tehnološkim napredkom. Današnje shvatanje zvuka se drastično razlikuje od onog pre 30 godina, nekada je referenca bila smooth zvuk, mekan, širok... a danas je to brz, precizan, čvrst, otvoren, jasan... Mogu slobodno to uporediti sa slikom na tv, nekada su katodne cevi i plazme davale sliku toplih boja, a danas su tu smart tv sa kristalno jasnom slikom, ali oštrom za dugo gledanje, ali mladje generacije su na to naviknute, i to će im biti reper, za dalje tendencije u tehnološkom razvoju.

Slažem se da vintage uredjaji nisu jeftini, ali to ne znači da oni toliko vrede. Cena starijih uređaja se i formira prema potražnji, a upravo zbog velikog broja ljudi sa takvim stavom, cena tih uredjaja raste direktno proporcijalno sa njihovom potražnjom. Da li se kupuju zbog nostalgije, zvuka, izgleda, kvaliteta, cene, nije toliko ni bitno, vazno je da se ti ljudi osecaju dobro dok slusaju muziku. Licno mislim da su brendovi, Naim i Dynaudio precenjeni, i da je njihova cena veca od vrednosti uredjaja, upravo zbog tvrdog stava ljubitelja ovih brendova. Nikada nisam cuo nekog Naim-ovca da će reći nešto loše o brendu. Zato ce Naim uvek biti skup na trzistu. Što ne znači da ne bih voleo da ih imam u kući.

O čemu se ovde radi? Jel uopšte znaš sa kim se raspravljaš?

Ni ovo nije tačno? However, the many blind experiments from 1817[26][27]to the present (as of 2014[1][28]) have never found any difference in sound between Stradivari's violins and high-quality violins in comparable style of other makers and periods, nor has acoustic analysis.[29][30] In a particularly famous test on a BBC Radio 3 programme in 1977, the violinists Isaac Stern and Pinchas Zukerman and the violin expert and dealer Charles Beare tried to distinguish between the "Chaconne" Stradivarius, a 1739 Guarneri del Gesú, an 1846 Vuillaume, and a 1976 British violin played behind a screen by a professional soloist. The two violinists were allowed to play all the instruments first. None of the listeners identified more than two of the four instruments. Two of the listeners identified the 20th-century violin as the Stradivarius.[31] Violinists and others have criticized these tests on various grounds such as that they are not double-blind (in most cases), the judges are often not experts, and the sounds of violins are hard to evaluate objectively and reproducibly.[30][32] In a test in 2009, the British violinist Matthew Trusler played his 1711 Stradivarius, said to be worth two million U.S. dollars, and four modern violins made by the Swiss violin-maker Michael Rhonheimer (de). One of Rhonheimer's violins, made with wood that the Empa (Swiss Federal Laboratories for Materials Science and Technology) researcher Francis Schwarze had treated with fungi, received 90 of the 180 votes for the best tone, while the Stradivarius came second with 39 votes. The majority (113) of the listeners misidentified the winning violin as the Stradivarius.[33][34][35] In a double-blind test in 2012[36][37] published in the study "Player preferences among new and old violins",[28] expert players could not distinguish old from new instruments by playing them for a short time in a small room.[38] In an additional test, performed in a concert hall, one of the Stradivarius violins placed first, but one of the participants stated that "the audience in the concert hall were essentially equivocal on which instruments were better in each of the pair-wise instrument comparisons" and "I could tell slight differences in the instruments...but overall they were all great. None of them sounded substantially weaker than the others" [36] While many world-class soloists play violins by Antonio Stradivari, there are notable exceptions. For example, Christian Tetzlaff formerly played "a quite famous Strad", but switched to a violin made in 2002 by Stefan-Peter Greiner. He states that the listener cannot tell that his instrument is modern, and he regards it as excellent for Bach and better than a Stradivarius for "the big Romantic and 20th-century concertos."[39]

Kao što youtube kaze, verovatno nije bolja od svih, kao što sam ja napisao, priznajem gresku, ali od većine jeste... drugo, šta to još nije tačno?

Ako ćemo tako da gledamo na stvari, onda su najjeftija za odrzavanje zaprezna kola, jedna mula, par potkovica, malo sena i teraj... Sve što si gore napisao stoji, ali... za vozila koja su prešla pola miliona km, i koja su namenjena za trzišta kao što je Srbija. Lažiranje podataka se odnosi samo na količinu izduvnih gasova, i potrošnju goriva, gde je max potrošnja opet dosta manja u odnosu na 90-e godine. Zanima me da li bi, u slučaju neke nepredviđene situacije, puuppuu daleko bilo, više voleo da se nađeš u Golfu 2 ili u nekom novijem vozilu sa Airbag-om, ASR, ABS, ESP, SRS.... SNS, SPS, PUPS, DJB, DS... A, što se tiče zvuka i muzike, jedna Stradivarius violina iz 17. veka bolje svira od svih novijih...

Sorry... ja sam kriv, al' ne znam da ispravim grešku, pokušaću opet...

Daleko je uznapredovala tehnologija u auto industriji,a da ne pričamo o progresivnom napredovanju, i mogućnostima elektičnih ili hibridnih vozila. Kod motora SUS, samo sistem ubrizgavanja goriva pravi ogromnu razliku u odnosu na starije automobile, kako u pogledu potrošnje, tako i po pitanju kvaliteta, trajnosti, izdržljivosti... tako da je neukusno i pričati o tome. Sistemi bezbednosti, bili pasivni, ili aktivni, su 2 svetlosne godine ispred vozila iz 90ih prošlog veka. Da ne pričamo o načinu projektovanja, konstruisanja ili tehnologiji izrade. Ukratko, svaki noviji automobil je u stanju da "sahrani" pomenuta vozila po pređenoj kilometraži. Danas je normalno da se, za 3-4 godine, pređe i po 200-300 kkm.

Mene intetesuje da li kondezatori gube karakteristike samo od stajanja, ili na to utiču samo radni sati? Znam da postoje New Old Stocks, po tome bi se zaključilo da nisu važne godine, već koliko je koji element istrošen pri radu.

Sa ovim ne bi trebalo da se pogreši, ili grešim... Cena: oko 20 eura po kom

Isto kao i kod mog Rotel risivera 4x15.000 uF za 7x100W (8ohm), ali ta snaga ne bi mogla bez trafoa od 1.25 kVA

Sigurno je tako, vidi se da je neko sa strane kondezatore lemio, ali nije jasno da li je to praksa za poboljsanje zvuka, i zasto na dva nesimetricna tranzistora... Inace, ponovicu, zvuk je iznenadjujuce dobar za tu klasu uredjaja... Pitanje, da li bi smetalo da skinem jedan kraj kondezatora sa mase, pa da tako uporedim da li se na takav nacin postiglo poboljsanje u zvuku.

Potrebno mi stručno objašnjenje, da li su ove benigne promene (predpostavljam neki bypass kondezatori) koji se nalaze na izlaznim tranzistorima, neka vrsta upgrade-a ili je doktor zaboravio makaze... . Pitam zato sto bih tako nesto stavio na drugim pojacalima, jer me zvuk ovog malog pojacala iznenadjuje, verujem, upravo zbog tweak-a na tranzistorima. Imam i fotke u prilogu...

Ma, sve je to legitimno... i stvar je ukusa. Ako ćemo tako, ja bih pre uzeo tog Nad-a. Inače, stvari se i kupuju prema mogućnostima i afinitetu, a cena se formira prema ponudi i potražnji... ali sad mi nešto nije jasno, jel bi ti voleo da je Sony, koji si naveo kao primer, skuplji na tržištu, ili bi voleo da je pomenuti Nad jeftiniji, ili Sony treba da bude još jeftiniji, zbog ljubitelja tog brenda... Ili je samo pitanje zašto se Englezi precenjuju, a japanske konstrukcije ne vrednuju dovoljno, a da nisu Rotel i Marantz, koji potvrđuju suprotno.

Bemti... kad je došlo vreme da ženama više ne prijaju velike stvari, a nekada je bilo

Na stranu kako koje pojačalo zvuči i kakve je konstrukcije, ali zar tržišnu cenu ne formira i starost uredjaja (tj. potencijalna istrošenost komponenata konstrukcije), vizuelno i tehničko stanje uređaja, itd. Nad 325bee je daleko novije pojačalo (2006 god.), a pominjani Sony iz 1992 godine, tako da je, po meni, razlika u ceni opravdana, pogotovu što znam da sličan model, Nad 320bee, svira za sve pare, jer sam ga imao par godina u sistemu. Ako sagledamo stvari na malo drugačiji način, naravno konstrukcijski, onda je merodavnije poređenje Sony-a i Nad-a, iste klase i sličnog godišta, tako da će se videti ko je tu "popunjeniji" iznutra. Daću primer za Nad 315Bee i Sony Ta-fe 370. Ukoliko je to toliko značajno za potencijalnog korisnika...

Ma, sve mi je jasno , ali jednostavno moram, jer mi je ovaj Rotelov uredjaj krajnje intrigantan, prosto me isprovocirao. Il' on il' ladna MorAva

Počinje višekanalna zanimacija, a moralo je od nečeg da se krene, napokon se pridružio novi-stari član Rotel RSX-1067 . Kad pomislim da mi treba još samo 6 zvučnika, nije mi dobro