nagra

skc kazeta

Sony WM-FX10 i 173.

Trotter, nevezno za temu, izgleda da je sve manje foruma. NShappy, hm... možda je razlog brzog propadanja originalnih cd-a o kojima sam pisao, taj Å¡to su raÄ‘eni na drugi naÄin koji si ti naveo. Jel možda znaÅ¡ preciznije kad su ih poÄeli tako raditi? Jako malo osoba koje sam poznavao su koristili originale (cd i kazete), ali tako su mi tvrdili za originalne cd-e prije oko pet do deset godina. Oni koji su imali starije orig. cd-e (druga polovica devedesetih) joÅ¡ uvijek ih imaju u dobro stanju.

Voda i ugljen su lako nabavljivo gorivo u usporedbi s ostalima, a i lakÅ¡e je popraviti neispravni dio. Parni strojevi se joÅ¡ uvijek koriste, samo na drukÄiji naÄin, i imaju svojih prednosti i mana, kao i ostali. Većina misli da digitana pohrana podataka ostaje neoÅ¡tećena, ali mislim da to nije toÄno. JoÅ¡ veći problem od toga je kvalitetno arhiviranje takvih snimki. Davno prije sam si složio kućnu digitalnu arhivu na raÄunalu s muzikom i fotokopijama omota. Osjećaj je bljak i puno je bolje kad se npr. stavi cd, ploÄa ili kazeta i sluÅ¡a, a za to vrijeme pregledava omot. Važnije sam presnimio na cedejke, a tokom vremena viÅ¡e nema ni arhive na raÄunalu, a cedejke propadaju. Nekad su se ploÄe i kazete posuÄ‘ivale (cedeji slabije) i razmjenjivale, tj. bilo je viÅ¡e i takve vrste druženja, a sada toga viÅ¡e nema, a nije ni Äudno jer viÅ¡e nema ni iskrenog prijateljstva u stvarnom svijetu. Mladi bulje u "taÄ" stvarÄice sa sluÅ¡alicama u uÅ¡ima, hm... a možda je to poÄelo joÅ¡ pojavom prvih vokmena, ali to je za neku drugu temu...

Beatgoeson, iskustva nekoliko poznanika koji su preÄesto koristili originale (ja originalne audio cedeje koristim samo kao arhivu). Neznam Å¡ta se iznutra dogaÄ‘a i ne mislim na grebanje, možda ga preÄesto Äitanje oÅ¡teti pa je na plejerima neÄitljiv dok na raÄunalu joÅ¡ nekako funkcionira ili nije original iako piÅ¡e da jest, iako je prvi razlog vjerojatniji. RijeÄ je o novijim cedejima starosti do oko desetak godina, koji traju oko godinu dana. NeobiÄno je Å¡to cedeji starije proizvodnje joÅ¡ uvijek rade. S druge strane, iz vlastitog iskustva znam da snimljene audio cedejke (od loÅ¡ijih do jako kvalitetnih verzija) traju kraće od snimljenih i originalnih kazeta. Å to se tiÄe nemuziÄkih originalnih cd diskova, traju kraće od kazeta. (Nije mi namjera svaÄ‘a, prepucavanje ili neÅ¡to sliÄno tome, nego da Äujem razliÄita miÅ¡ljenja ostalih.)

Vladovid, neke snimke ne postoje u cd formatu, a neke su privatne. Originalne cedejke Äestim koriÅ¡tenje jako kratko traju, Äak kraće od originalnih kazeta koje se mogu popraviti uz manji gubitak (puknuta traka ili salata), a stare ploÄe pucketaju ali su izdržljivije i puno duže traju. Tobra, možeÅ¡ li pojasniti? Elektronicar, dobro je strpljivo posluÅ¡ati razliÄita miÅ¡ljenja drugih i njihove razloge.

Već viÅ¡e od Äetiri i pol godine povremeno razmiÅ¡ljam o jednoj temi, tj. par poruka koje nisu bile vezane za temu u kojoj su pisane (SACD pure STEREO). Polako se bliži vrijeme kad se nemože smireno sluÅ¡ati muzika (ustvari to joÅ¡ uvijek mogu hladni egoisti ili oni drugi koji bježe iz ružne stvarnosti) uz jauke i galamu koja je sve bliža i glasnija, pa onda to viÅ¡e nije uživanje kao nekada nego samo prisjećanje. ProÅ¡lih godina sam prouÄavao digitaliju, pa se joÅ¡ uvijek zamislim kad se sjetim maloprije navedene teme. Iz vlastitog iskustva sam stekao dojam da su ploÄe najtrajnije, daleko od njih su kazete, pa magnetofonske trake (da su sporije brzine onda bi bile prije kazeta), (digitalne audio trake nisam detaljno isprobavao, ali poznanici nisu prezadovoljni s njima) pa cedejke gdje je dosta podataka oÅ¡tećeno, a od internet arhive nije preostalo niÅ¡ta. Možda bi viÅ¡e podataka ostalo Äitavo na cedejkama da sam ih snimio u nekomprimiranom obliku. Neznam, možda je to i ispravno jer većina danaÅ¡njih zvukova koji se sluÅ¡aju možda ni ne zaslužuju da ostanu pohranjeni. Kad se pogleda kojim smjerom ide, onda budućnost audio svijeta izgleda jako depresivno. Ostali idiotluk neću komentirati, jer previÅ¡e boli. Kakvo je vaÅ¡e iskustvo i miÅ¡ljenje o trajnosti pohranjenih snimki na nekadaÅ¡njim ureÄ‘ajima? Arhivirate li snimke, kako i na Äemu? Možda bi ovo trebalo biti u općenitoj temi, ali mislim da ima dosta toga povezanog sa starim ureÄ‘ajima. Koji će analogni audio format postojati slijedećih desetljeća?

Nakon Äitanja podataka o zvuku i provjeravanja razliÄitih tvrdnji na internetu, ispada da je svaki poseban na svoj naÄin i za odreÄ‘enu svrhu.

Pregledavao sam podatke na internetu, gdje piÅ¡e da je tehnoloÅ¡ki A77 loÅ¡iji od njegove tri novije generacije koje su sliÄnije boljem B77 koji se lakÅ¡e servisira, a PR99 je profesionalni model. MiÅ¡ljenja o zvuku su razliÄita, pa jedino (kao i obiÄno) preostaje isprobati ih kod nekoga tko ih ima i odluÄiti se. Willy i Nenchi, mnogo hvala na odgovorima i savjetima.

Nenchi, misliš li na prvi mk A77 ili svejedno koji?

TJ, ne razumijem se puno u magnetofone, ali primijetio sam da neki imaju (zaboravio sam koji modeli) takve oznake i potenciometre za namjeÅ¡tanje otraga ili sa strane - ili sam možda pogreÅ¡no proÄitao. U to je vrijeme bilo traka na biranje, a sad ih proizvode joÅ¡ jedna ili dvije firme, pa sam mislio da je bolje da imaju takve mogućnosti namjeÅ¡tanja. Mislim da sam prije nekoliko godina negdje na internetu proÄitao da su postojali magnetofoni s takvim automatskim namjeÅ¡tanjem.

Mislio sam na mogućnost namjeÅ¡tanja sliÄno kao na kazetofonima (level, eq, bias - primijetio sam da neki magnetofoni to imaju, a neki ne), a ovu prijenosnu nagru sam samo dao kao primjer jednostavnosti, tj. kakav bih želio neprijenosni magnetofon. Ustvari, krivo sam postavio pitanje. Možete li preporuÄiti joÅ¡ nekoliko modela s kvalitetnom mehanikom i dostupnim dijelovima (osim B77)? Mislite li na obiÄni B77 ili i mk2 verziju? p.s. nemorate me oslovljavat iz poÅ¡tovanja, dosta sam mlaÄ‘i.

Možete li onda preporuÄiti neki noviji magnetofon (ili nekoliko modela) s jako dobrom mehanikom, dostupnijim dijelovima i po mogućnosti s jednostavnijom elektronikom? ViÅ¡e mi se sviÄ‘aju modeli s analognim vu metrima i brojaÄima okretaja, te robusnim komandama kao na starijim modelima, ali važnije mi je da se može podeÅ¡avati signal na traci. Dok sam pregledavao servisne priruÄnike od prijenosnih modela mi se svidjela mono Nagra E .

Po izgledu su mi se najviše svidjeli Revox F36, te Studer A/B62. Jel ih netko imao prilike koristiti da kaže svoje mišljenje? Jel bi bilo pametno nabavljati neki od tih modela u današnje vrijeme i ako bi, postoji li servis?

Hvala svima na odgovorima. Da i ja malo prokomentiram o magnetofonima: PoÄeo sam se pravo interesirati za magnetofone kad sam prije oko desetak godina vidio analogni Nagra (ne sjećam se koji mono model, možda III) i pitao se zaÅ¡to se joÅ¡ uvijek koriste kad postoji kvalitetnija digitalna tehnika. Prije nekoliko godina sam sluÅ¡ao muziku na raÄunalu i pregledavao omote albuma, pa sam stao, neko vrijeme razmiÅ¡ljao i onda ih obrisao (brzoplet i glup potez), jer se nisam mogao pravo opustiti. Sjetio sam se kako je to nekada izgledalo, dok se igralo s gramofonima i kazetofonima. Iz starijih knjiga sam shvatio da je koriÅ¡tenje magnetofona bilo kompliciranije, ali da su imali najbolji analogni zvuk. Neko vrijeme sam maÅ¡tao o Elcasetu, dok nisam shvatio u Äemu je glavna razlika izmeÄ‘u zvuka kazetofona i magnetofona. Po izgledu su mi se najviÅ¡e svidjeli Pioneer RT 707/909, te Revox F36. Po jednostavnosti koriÅ¡tenja prijenosni Uher. Razlog zaÅ¡to joÅ¡ uvijek nemam nijednog je cijena nabave i koriÅ¡tenja.