Jump to content


Stefan Denić

Članovi
  • Posts

    61
  • Joined

  • Last visited

Everything posted by Stefan Denić

  1. Da, to izgleda sve funkcioniše preko roona. To bi bilo dobro rešenje, posebno ako se nađu polovni. Ima i jeftiniji pristup, napraviti dva raspberry strimera sa DAC pločom, te ih povezati na pojačala. Mogu se povezati preko roona ili volumia, ali bez gramofona.
  2. Nisam, preskupi su. Problem je i uzeti signal iz preamp sekcije. Trebalo bi u tom slučaju uzeti poseban preamp i odvojene monoblokove. Kako god da se okrene, ili je potrebno napraviti filter sekciju u elektronskoj varijanti (još jedna ploča sa op ampovima, kondenzatorima i otpornicima) te vezati ispred skretnice, ili ubaciti analogno digitalni konverter posle gramofona (što devialet radi?)
  3. Nije opaska, već dobar pristup problemu. Možda bi mana bila potencijalna cena tog filtera, obzirom da bi bio na niskim frekvencijama. Ne prikazuje. To je nivelisano parametrijskim ekvilajzerom, gde sam spuštao sve frekvencije na isti nivo. Gubitak u tome je neznatan. Pravi gubitak je na pojačavaju niskih frekvencija, posebno kod drajvera sa velikim magnetima (nizak qts). Da bi se dobila ravna ekstenzija do 40 Hz u konkretnom slučaju, izgubi se 12 dB osetljivosti, iliti niskopojasni zvučnik zahteva 16 puta više snage od pojačala. Osetljivost je, grubo računato, u opsegu 80-85 dB.
  4. Mislite da se širina disperzije velikog drajvera na višoj frekvenciji poklopi sa hornom? Teško da će preklop opsega oba drajvera biti dovoljan, čak i za 24 dB/oct bi trebalo biti po jedna oktava preklopa obostrano. Iz mojeg ugla, idealna varijanta za OB bi bila trosistemac, i to dve velike membrane (12, ili poželjno 15 inča), širokopojasni od 7-8 inča, te drugi širokopojasni od 2-3 inča. Markaudio proizvodi obe dimenzije u istoj varijanti (isti materijal, magneti...) i oba su otvorena ka nazad.
  5. Hvala. Nisam uzimao u obzir tu kombinaciju, ne znam šta bih time dobio.
  6. Pik je oko 200-300 Hz, sto se tice velikih vufera. Vidi se bolje na slici u prilogu. Ekvilajzerom skidam oko 6-7 dB iz te regije. Pik na 80 Hz je verovatno izazvan od strane sobe, obzirom da se povremeno javi u merenju, povremeno ne. Da, spatial audio ima slicne dizajne, ali smatram da je los izbor drajvera. Drajveri u mom sistemu se preklapaju u regiji izmedju 200 - 800 Hz. Odnosno, ispod 250 Hz, mali drajver ima strm roll off. Veliki vuferi preko 800-1000 Hz imaju velike oscilacije u merenju, jednostavno nije predvidjeno da rade u toj regiji. Skretnica izmedju toliko velikih drajvera i visokotonca je potpuna glupost, narocito pasivna drugoredna. Edit - zahvaljujem na cestitkama i komentarima 🙂 Edit 2 - Mislim da je sef Sonida Istvan, da radi sa sinom. Vrlo slabo smo se sporazumeli, ne znam da li je gori njigov engleski, ili moj madjarski. Caletova preporuka, kaze da ih je slusao negde u Senti. inace, kad se mere drajveri izbliza pojedinacno, merenja su potpuno identicna. Odlicna izrada.
  7. Slične su profesije, i jedna i druga, kad ne ide, uzmu se klešta i počupa se sve 😂 mada slabo ljudi daju zube. Zvuči kao zanimljiv nastavak projekta 🙂 obzirom da su dosta jaki magneti, bez dsp-a, mislim da bi im bilo sasvim dovoljno i 3-5w po kanalu. Htedoh da uzmem sve drajvere kod istog proizvođača, što zbog toga da se uklope što bolje, što zbog toga što me zaista mrzelo juriti način da dopremim sa zapada, to je gabaritna roba. Nisu podešeni na 1w i proizvoljno su podešene glasnoće. Smoothing je 1/3, mereno u sobi, bez bilo kakvog gatinga, te je ispod 200 Hz diskutabilno koliko je merodavno. No, za direktnu komparaciju će poslužiti.
  8. Jeste, ukupan damping je nizak, što prouzrokuje izražen 'roll-off' basa (već od 100 Hz u mom slučaju), ali odlične performanse po pitanju kontrole i zaustavljanja membrane (impulse response zvučnika). Problem je rešen pomoću strimera (dsp) - parametrijski ekvijalzer, uz dodatak fazne kompenzacije skretnice ubačen u convolution filter. E sad i glavna mana, sistem je osuđen na digitalni izvor zvuka. Nisam siguran da bi lampe dovoljno podigle damping faktor, da u značajnoj meri to isprave, ali nisam imao prilike da probam. Biće okačeno, samo da nađem ponovo vremena za to. Usheri veoma dobru sliku daju relativno paralelni. Što se tiče open baffle, nisam stigao da se zadubim u to, završeno je lemljenje pre nekih mesec dana tek. imate neki predlog? Da, termalna pasta je i između regulatora i ploče, i između ploče i kućišta, da bi dobio veću masu za akumulaciju toplote. Međutim, ispade da se slabo tu šta greje, okvirno je na 40 stepeni i posle dužeg rada.
  9. Inače, visine su gotovo metar. Jedna od slika je poleđina uređaja, možda bude prethodni opis povezivanja jasniji. Zvuk je 'širi', ima se utisak da ne izvire iz zvučnika, već iza njih. Neki tonovi i vokali zvuče mnogo prirodnije, u poređenju sa zvučnicima do. Bas je precizniji, ne odzvanja, ali manje voluminozan. Okvirno se pruža do 40 Hz. Probaću da snimim A/B sistem mikrofonom za merenje zvučnika, možda se i bude čula neka razlika. Nisam siguran da ću dati traženi odgovor na pitanje. Preamp (iz integralca) je pre skretnice, te se njegovim podešavanjem glasnoće zajedno pojačavaju/utišavaju oba pojačala snage. Pojedinačna regulacija gaina (unutar skretnice) je moguća za niskopojasne membrane (+/- 6 dB), te dizajn zahteva da one budu osetljivije od širokopojasnog, što je često u ovog tipa zvučnika (ima više velikih vufera). Regulaciju za širokopojasni sam izbacio, da eliminišem varijabilni otpornik i dodatni op amp na putu signala. Jeste, dale otpornici i wima polipropilenski kondenzatori, nisam mogao da odolim kad sam ih video na mouseru 😁
  10. Već neko vreme planiram da se pohvalim konačno završenim projektom, ali uvek izleti još par sitnica da se doradi. Dve godine i nebrojeno sati čitanja i rada kasnije, prezentujem svoj pristup open baffle zvuku. Obzirom da ih u poslednje vreme svi prave, nadam se da će biti korisnih ideja za pozajmicu. Dvosistemski monitori se sastoje od dve 12 inčne membrane i 4 inčnog širokopojasnog drajvera. Proizvođač je Sonido, lociran u Budimpešti. Membrane su izrađene od papira. Magneti su alnico, sa qts oko 0.3, montirani na livenu šasiju. Širokopojasni drajver ima kaptonov former, dok je na veće drajvere postavljen standardni, aluminijumski. Drveni konus izrađen od bukve. Ideja je bila da se upotrebe drajveri identičnih materijala, tipa magneta i izrade, kako bi se idealno uklopili zajedno. Zvučnike je, po nacrtu, izradio Sava Velikinac iz Ravnog Sela. Konstrukcija je MDF, debljine 5 cm, sa furnirom domaćeg oraha. Kablove za ožičenje širokopojasnog drajvera je sproveo unutar panela. Zaista topla preporuka za saradnju. Zvučnike pogoni naimova elektronika, i to integralac supernait (povezan na niskopojasne membrane) i pojačalo snage nap100 (povezan na širokopojasni drajver). Naimovi integralci imaju zanimljivu mogućnost unapređenja napajanja pretpojačalske sekcije, prilikom čega je na zadnji panel sprovedeno, ne samo priključenje napajanja, već i izlazni signal iz preampa. Petožilni kabl povezuje preamp sekciju sa napajanjem (dve grane 24V, dve grane za signal i poslednja žica za uzemljenje). Ovim putem postižu uzemljenje kompletne elektronike isključivo na jednom mestu u kompletnom sistemu. Signal je uzet upravo na tom mestu, ubačen u elektronsku skretnicu, te dalje vraćen u sekciju pojačala snage integralca i drugo pojačalo snage. Izrada skretnice je oduzela najviše vremena. U njoj je smešteno i kompletno napajanje skretnice, pretpojačalske sekcije integralca i dela raspberry strimera (odvojeno napajanje za transport). Pet grana napajanja je odvojeno od samog starta, poseduju svoj sekundar (preamp je čak odvojen na zaseban trafo), diode, kondenzatore, RC filtere i, konačno, zaseban regulator voltaže. Aktivna skretnica je dizajnirana na osnovu Linkwitz-riley topologije, četvrtog "reda" (24 dB/oktavi), podešena na 300 Hz. Sve ploče sam dizajnirao u Kicadu, izrađeni su prototipi u JLCPCB u Kini. Delovi su pretežno iz SAD, preko mousera. Polipropilenski kondenzatori skretnice, military grade vishay otpornici, lme49720 op ampovi. Trafoi su poručeno, po specifikaciji, iz Mladenovca, iz Trafomatica. Diskretni regulatori su jedini deo, što nije moj dizajn, poručeni iz Izraela, od Teddy Pardo-a. Uzemljenje svih komponenti (grana napajanja, elektrostatičkog štita trafoa), te uzemljenje poreklom preampa i dva snagaša su spojena sve na jedno mesto, na šasiji skretnice. Strimer je zapravo Raspberry pi4, sa transport hat-om, gde su napajanja potpuno odvojena, kako bi se izbeglo upadanje svičerskog napajanja u signal.
  11. Prodaja i dalje aktuelna. Proizvod vrlo slabo korišten. Dajem garanciju na ispravnost. Za room correction, digitalne skretnice, integracije subwoofera, supertweetera... Posedujem račun i originalno pakovanje. Zadnja cena 100 evra.
  12. Zamena za bookshelf ! 060/7118482
  13. Mini DSP nano Digi je aktivna skretnica, koja funkcioniše u digitalnom domenu. I ulazni i izlazni signal su digitalni, te se u potpunosti izbegava upotreba analogno digitalnih i jeftinih digitalno analognih konvertera. Shodno tome, nema degradiranja audio signala i omogućena je upotreba značajno kvalitetnijih standardnih DACova. Ulazni signal se doprema optičkim, ili koaksilnim digitalnim kablom. Izlazni signal se prenosi digitalnim koaksilnim kablom. Poseduje 4 zasebna audio izlaza, koji se mogu programirati nezavisno jedan od drugog. USB ulaz služi za povezivanje sa računarom radi učitavanja podešavanja skretnice. Jednom podešena skretnica ne zahteva dalju konekciju sa računarom, programiranje ili slično. Praktične primene digitalne skretnice: - podešavanje frekvencije skretnice multisistemskih zvučnika (moguće je nezavisno kontrolisati sve drajvere, od dvosistemaca, do četvorosistemskih kutija) u rasponu od 6 db/oct do 48 dB/Oct, u svim Q topologijama. - time delay drajvera - parametric equalizer u neograničenom opsegu podešavanja - adicija subwoofera, dodatnih zvučnika, supertweetera. . . - room correction - podešavanje dva audio ulaza u isto vreme (npr digitalni signal iz audio streamera i optički izlaz iz televizora). Performanse se dodatno mogu poboljšati linearnim 5v / 1amp napajanjem. Uređaj je kupljen sredinom 2021. godine i korišten vrlo kratko. Potpuno je ispravan i nema tragova upotrebe. Navedena cena je fiksna i daleko manja od ukupne sume sa dostavom, porezima, carinom . . . Cena - 200e 0607118482 - Stefan
  14. Onda nisam upućen u cene sečenja, nemam predstavu koliki je posao za sve to. U svakom slučaju, cifra od 60 evra za kutiju po meri, unapred isečenu, jeste povoljno. Naročito ako se uzmu cene alternativa preko granice. Ostaje samo da dođe. Postaviću sliku, dve ako nekog zanima.
  15. Varijanta od aluminijuma, sa oblim ćoškovima, što se mogu podesiti na dva načina, ima kod njih na sajtu. Cena im je pristojna - 40ak i kusur evra za kutiju 43x30x6 cm. Ono što jeste skupo, to je isecanje otvora po meri laserom - sečenje 1200 rsd i crtanje projekta za mašinu još 1000 rsd.
  16. Prodajem odlično očuvan F3/Lyd (prethodni naziv firme) Audiovector 5. Mint stanje, bez bilo kakvih investicija. Sa mrežicama. Sve originalno na njima. Tro i po sistemac, 91 dB, 35 kg po jedinici, Triwiring terminali. Razlog prodaje, prelazak u samogradnju. Cena 800 evra. Slušanje u Beogradu, za forumaše bez covid propusnica 😂
  17. Pozdrav! Da li ima nekog ko se bavi izradom kutija? Čelik/alu, otvori za hlađenje i nekoliko otvora na zadnjem panelu.
  18. Zvučnik jeste osmišljen zajedno sa skretnicom. Osnovna ideja je fazno koherentna reprodukcija, gde će se sve reprodukovati jednim drajverom - full rangeom. Obzirom da je to neizvodljivo, naročito u OB varijanti, dva 12 inčna vufera služe za asistenciju u bas područiju. Implementirana skretnica je četvororedna (24 dB/oktavi) na svega 300 Hz. Alternativa o kojoj još razmišljam je drugoredna (12 dB/oktavi) na oko 500 Hz, ukoliko budu ista pojačala za oba sistema. Trebalo bi čuti obe varijante prvo. Uz parametric eq velikih vufera, dobija se skoro potpuno ravan odziv sve do 45-50 Hz. Full range i generalno preko 150 Hz nema preke potrebe ekvilizovati, osim u sklopu room corectiona. Ova filozofija o analognoj aktivnoj skretnici služi da se sistem malo pojednostavi i pojeftini. Malo je gnjavaža sve na kompu puštati, pojačavati, onde ne koristim pola upotrebljene elektronike...
×
×
  • Create New...