Jump to content


ÄŒuju li se basovi u sobi?


beatgoeson

Recommended Posts

KAo sto sam napisao, necu vishe da se upustam u neke vece diskusije jer je ocigledno da postoje dijametralno suprotna misljenja. Googlovao sam po netu sa pitanjem room wave frequency ili sl. i svuda sma nalazio na iste ili sl.dileme,da li covek moze i koliko da cuje od niskih frekvencija srazmerno svojoj sobi. Takodje sam nasao i razna merenja frekvencija koje su moguce da se cuju u tim sobama, pa je ocigledno da je svet podeljen oko toga.

Nije sporno,naravno,misljenje g-dina Ludwiga vec pitanje-koliko covek usled tolikog zvucnog pritiska i velikog broja refleksija i mesanja frekvencija izvora i sobe moze da cuje te najnize frekvence koje se posle mnogo reflektuju u manjim sobama i to ce izgleda da ostane neodgovoreno.

Jer onda se postavlja pitanje od sweet spotu ( i to cu dati u prilogu) i sl.stavkama jer se niske frekvencije usled odbijanja u raznim pravcima, posebno u stranu, sa strane zida pretvaraju u frekvence zida ili sobe itd...

E,sada, sasvim je moguce i ja to ne osporavam da se moze uhvatiti peak pri merenju pre nego sto dodje do tih refleksija a verovatno tako deluje i covekovo uvo-sto znaci treba naci sweet spot ako je to moguce, sto blize zvucniku da bi put refleksije bio duzi. Ako se sedne-stane na kraj sobe,verujem da se dotad frekvenca koja je putovala(usput se odbijajuci od poda,zidova i plafona) jako promenila sto svedoce i brojna merenja i opiti. Znaci, peak je izgleda moguce uhvatiti i to pre bilo koje prepreke,a kad krene refleksija i rezonovanje sobe, tu vishe peaka nema.

Nebitno, ja sam g-dinu Blazi poslao i misljenje Ludwiga pa cekam odgovor, jer bolje da njih dvojica i sl. o tome pricaju nego da mi razglabamo u nedogled... ;)

BAs TRAPS AND SWEET SPOT : http://www.realtraps.com/art_waves.htm

Room modes : http://www.kettering.edu/~drussell/Demos/RoomModes/driving.html

Stereophile-low frequency control :http://www.stereophile.com/roomtreatments/1289phantom/

Izuzetan clanak -Taming the big wave - http://www.moultonlabs.com/more/taming_the_big_wave/

Interesantan sajt sa clanovima koji su merili rezonance sobe

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 145
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Top Posters In This Topic

Posted Images

Livada-test daje odgovor ;)

Opet ti druze o livadi ;)

Nije pitanje dakle da li se niske frekvence emituju vec koliko ih covek cuje zbog malih dimenzija sobe. Zamisli sobu 8x5x3m i sobu 2,5x2x2m, Oko toga i jesu gl.pitanja-ako bi recimo ova najmanja soba bila napunjena namestajem do pola ili cela, sta bi se culo od niskih frekvenci usled velikih i niezbeznih refleksija,a sta bi bilo refleksija zidova,poda i namestaja.

Ovo sto ti pominjesh apsolutno nema nikakvo resenje u ovom slucaju jer je rasprostirnaje talasa u tom slucaju neograceno u sva 3 pravca i refleksija gotovo i da nema.

Dakle, mislim da peak ima sanse da stigne prvi do slusaoca ako nema nikakvih prepreka, ali opet je tu jedna fora, koliko god mi mislili da ako se bas stavi napred onda se njegov talas krece pravolinijski ka nama, to izgleda nije tacno jer niske frekvencije se posebno krecu sa strane i iza kutija, posebno ako je bass reflex, i tako se foriraju i stojeci talasi. U slucaju da se prepreka nalazi ispred nas u vidu namestaja, vrlo je moguce da mi uopste ne cujemo taj peak usled odbitka talasa gotovo i pre nego sto je doshao do nas...

I imam jednu ideju za Cedu-prvo nek meri peakove po celoj sobi,a onda nek stavi vufer da mu radi direktno u namestaj :) a nek on sedne iza i meri peak

Link to comment
Share on other sites

Livada-test daje odgovor ;)

Ja sam dobio odgovor.

Kao programer, kada testiram neku logiÄku konstrukciju, prvo Å¡to mi pada na pamet je - Å¡ta će se desiti ako je promenljiva jednaka nuli, ili nekom malom broju, a Å¡ta ako bude neki veoma velik broj? Na ekstremima se stvari dokazuju, ili pak one padaju.

ÄŒovek je primenio isti princip: Ako istreniramo mozak da ume da registruje 0.1 Hz, Äućemo ga u "sobi" od 1mq.

Sve priÄe oko refleksija, difrakcija, refrakcija... Sve to stoji, ali svaka refleksija je sve slabija, osnovni signal je najjaÄi.

Iz celog tog bućkuriÅ¡a, naÅ¡i mozgići će nekako da odvade ono Å¡to je upotrebljivo. Pitanje je bilo - da li se to Äuje? E, pa Äuje se. ;)

Link to comment
Share on other sites

Ja sam dobio odgovor.

Kao programer, kada testiram neku logiÄku konstrukciju, prvo Å¡to mi pada na pamet je - Å¡ta će se desiti ako je promenljiva jednaka nuli, ili nekom malom broju, a Å¡ta ako bude neki veoma velik broj? Na ekstremima se stvari dokazuju, ili pak one padaju.

ÄŒovek je primenio isti princip: Ako istreniramo mozak da ume da registruje 0.1 Hz, Äućemo ga u "sobi" od 1mq.

Sve priÄe oko refleksija, difrakcija, refrakcija... Sve to stoji, ali svaka refleksija je sve slabija, osnovni signal je najjaÄi.

Iz celog tog bućkuriÅ¡a, naÅ¡i mozgići će nekako da odvade ono Å¡to je upotrebljivo. Pitanje je bilo - da li se to Äuje? E, pa Äuje se. :D

Kako moze da refleksija bude slabija ako je povecani pritisak duz cele prostorije i sve rezonuje?

Savetujem ti sledece, nabi vufer u zid a meri frekvencu na sredini sobe ;)

Ako dobijesh istu vrednost, onda nemam reci...

Samim tim sto je receno za pikove, dokazano je da je u svakom delu sobe drugaciji pritisak pa samim tim i frekvenca odziva zvuka. Dokazano je da recimo ako je bas u sweet spotu ne jednoj frekvenci, da se na suprotnom zidu drasticno menja frekvenca, posebno ako je do zid sa strane, Zato sam ti i dao one silne sajtove,ali ocigledno nisi citao o tome...

Mogu da prihvatim njegovo misljenje,ali samo u dobro akusticki tretiranim sobama ili gluvim.

Tebi je dovoljno njegovo objasnjenje, meni nije i eto, sad ti mene nisi ubedio, kao ni brojne ljude koji mere frekventne odzive u sobi :)

I imam jedno pitanje za tebe-ako stavish bas 4 cm od zida koji bije u njega a ti si udaljen 4m, sta ti cujesh-direktan ili reflektovan talas? Niske frekvence, kako sam naveo, dokazano ne idu pravolinijski i to je jako bitno reci vec taj direktan talas dok dodje do tebe pokupi i frekvencije prepreka do puta slusaoca.

Link to comment
Share on other sites

@ Boki i Borjane - promašujete temu.

Do sada ste govorili, da se basovi ne Äuju zbog "nedovrÅ¡enog talasa". Izgleda da odustajete od te teze, jer, gle Äuda, sada su krive refleksije i rezonance, jer one, valda, poniÅ¡tavaju sve, Å¡ta li? Kada se na Dunavu mimoiÄ‘u dva broda, iza njih ostaje ravna povrÅ¡ina, jer se talasi meÄ‘usobno potru?

Å to se rezonance tiÄe, eto u dve - tri reÄenice, Äovek je lepo objasnio Å¡ta se deÅ¡ava. Svaka soba ima svoje "nezgodne" frekvencije, jaka pojaÄanja i poniÅ¡tavanja, ali Äak i kod poniÅ¡tavanja to ne ide do nule, jer je refleksija slabija od osnovnog signala. Nemojte da dramite oko tih akustiÄkih fenomena, stvar je daleko od idealne, ali da se sve poniÅ¡tava - daj ne budite neozbiljni.

Borjane, kako se kreću basovi, to smo davno apsolvirali. A po vašoj novoj teoriji, džaba nam i soba od 20m. Jer, i tu postoje refleksije i poništavanja. Koja je razlika, da li će refleksija stići posle 10 ili 30 msec?

Ako prelazite na novu tezu, da otvaramo novu temu?

Link to comment
Share on other sites

Tako ste me sludeli da sam evo do tri sata u noc testirao sposobnost svog uha da rekonstruise baseve u mojoj sobi

Sve to sto pricate ima smisla, ali kako onda ja cujem baseve ispod 40Hz u svojoj sobi (najveca duzina ne prelazi 5m)....

Napravio sam neke samplove na kompu, nesto kao bas liniju koja ide od 20Hz do 70Hz... Pa unazad, pa mesovito... bas sam se namucio... pustio to u svojoj sobi koja ne bi trebala podneti bilo sta ispod 50hz i stvarno cujem sve sem 20Hz (cuje se ali vrlo slabo) - a za to cu okriviti svoje usi, jer isto tako ne cujem ni 20kHz pa nije soba kriva...

25,30,40 sve se to cuje, nesto slabije nesto jace. Ali se cuje, i cuje se i jasna razlika izmedju tonova...

Sve se to slaze sa odgovorom g. Ludwiga, i to ce biti moj zakljucak ove diskusije (za mene)...

Refleksije u sobi svakako uticu na amplitudu zvucnog talasa, ali ne moze se reci da apsolutno ponistavaju sve ispod odredjee frekvencije... Cak bi bilo i nezamislivo da svaki talas nadje svoj protiv talas i da se sve isponistava... mozda u nekom idealnom slucaju, ali u sobi uvek preostane nesto sto je dovoljno da se zvuk rekonstruise. Iste te refleksije postoje ma koliko soba bila dugacka... sta cemo tamo? Nemoguce je da su refleksije istog intenziteta kao orginalni talas pa da ga potpuno poniste - ili neko ima shemu za perpetum mobile...

A teorija o "neformiranim" talasima - nikako ne vazi... Jer se vec pobija onim "testom na livadi". I tu sada ne treba mesati sobu u pricu i refleksije, jer je to nesto sasvim drugo...

Dakle dva pitanja su se potegla:

1. Da li se cuje zvuk ako smo na manje od 1/2 talasne duzine - apsolutno se cuje i tu nema dileme

2. Da li se cuje zvuk u prostoriji cija je najveca duzina manja od 1/2 talasne duzine tog zvuka - cuje se , pa makar me proglasili ludim,gluvim i glupim...

3. Ovo je moje- posto ste malo izmesali teze sa ubacivanjem refleksija u pricu: Sta je sa refleksijama u sobi koja je duza od 1/2 talasne duzine, da li su tu refleksje zbog nekog razloga drugacije pa zvuk moze da se cuje ili se vracamo na teoriju neformiranog talasa?

Toliko od mene

Poz

Link to comment
Share on other sites

Sta mi radite ;) jutarnja kafa a ja citam o akustici malih prostorija ali, ali, ali....

NASAO SAM ODGOVOR NASAO SAM ODGOVOR NASAO SAM ODGOVOR NASAO SAM ODGOVOR NASAO SAM ODGOVOR

;):):D

Ovo je izvod iz knjige: Master handbook of Acoustics

Slobodan prevod:

U razmatranju akustike malih prostorija, Äujni spektar se deli na 4 dela, A,B,C i D. Region A je region najnižih frekvencija, ispod frekvencija 1130/2*L, gde je L najduža dimenzija sobe u stopama. Ispod te frekvencije, ne postoji rezonantna podrÅ¡ka za zvuk u sobi. To ne znaÄi da takva niska frekvencija ne može postojati u sobi, već samo da nije pojaÄana rezonancijama sobe, jer ih nema u tom regionu.

Region B je region u kome su talasne dužine poredive sa dimenzijama sobe, donja granica je F1=1130/2L, a gornja graniÄna frekvencija se dobija aproksimativno formulom:

F2=11.250*sqrt(RT60/V)

RT60 - vreme reverberacije sobe u sekundama

V - zapremina sobe

Region D je najvisi region u kome se mogu primenjivati pravila akusticke geometrije (zraci umesto talasa)

Region C je prelazni region izmedju B i D, To je težak region jer su talasi previse kratki za akustiku talasa, a previse dugacki za akustiku zrakova. F3=4*F2

U regionu A nema pojaÄanja od strane sobe

U regionu B dominiraju "modovi" sobe

U regionu C dominiraju difrakcija i difuzija

U regionu D preovladavaju "spekularne" refleksije i akustika zrakova

Sada uzmimo moju sobu za primer:

D*Å = 4.6m*3.8m

najduža mera je dijagonala 5.96m -> 19.55ft

Å to znaÄi da je sve ispod 1130/2*19.55 u regionu A - tj sve ispod 28Hz... ili ako gledamo samo paralelne zidove, onda je najduža mera 4.6m (15.09ft), a F1 je 37Hz.

---------

ZakljuÄak dajem u orginalu, mrzi me viÅ¡e da prekucavam, moram na posao...

The sound of the very low frequencies of

region A is not of outdoor character because it is contained by reflections

from the walls, ceiling, and floor, but without resonance boost.

The low-frequency response of this room is low in region A, is

boosted by room resonances in region B, and is subject to the

vagaries of diffraction and absorption in regions C and D.

Dakle(m), region A je oslabljen, ali prisutan.... Znaci ipak se cuje :=)

P.S. koga zanima knjiga....znate vec..(sada je i dokazano da je korisna, kada uz jutarnju kafu daje objašnjenje i za ono što nema na net-u)

ABOUT THE AUTHOR

F. Alton Everest is a legend in the world of sound. The creator

of numerous technical innovations, and the author of scores of

books and scholarly papers, he has been a leader in television

engineering, sound recording, motion pictures, radio, and

multimedia. A co-founder and director of the Science Film

Production division of the Moody Institute of Science, he was

also a section chief of the Subsea Sound Research section of

the University of California. An educator who has taught at

several leading institutions, he has consulted on acoustics

to numerous industries for nearly 30 years. Having touched

many of the technical highlights of the 20th century, he

celebrated his 90th birthday in 1999. He and his wife live in

Santa Barbara, California.

i sa:

His book Master Handbook of Acoustics (McGraw-Hill) is now in its fourth edition and has been the best-selling book on the subject of acoustics for more than 20 years. Although his writings represent only a small fraction of his many contributions to the industry, it is perhaps these classic "how-to" texts for which he will be best remembered.

Poz

Link to comment
Share on other sites

Super Chedo, objasni ili prenesi crtez gde se nalazi to mesto u pravougaonoj sobi, ako racunamo da je izvor zvuka na jednom a ti na drugom kraju?

Dakle, dosli smo do zakljucka da 3/4 sobe rezonuje minimalno u rezonanciji sobe,ma 1/3 ima "originalan zvuk" koji je slabiji al se ipak moze razaznati, SAMO U TOJ TACKI!

Samo josh da kazes gde se nalazi ta tacka...

Link to comment
Share on other sites

Opet ti druze o livadi :D

Nije pitanje dakle da li se niske frekvence emituju vec koliko ih covek cuje zbog malih dimenzija sobe. Zamisli sobu 8x5x3m i sobu 2,5x2x2m, Oko toga i jesu gl.pitanja-ako bi recimo ova najmanja soba bila napunjena namestajem do pola ili cela, sta bi se culo od niskih frekvenci usled velikih i niezbeznih refleksija,a sta bi bilo refleksija zidova,poda i namestaja.

Ovo sto ti pominjesh apsolutno nema nikakvo resenje u ovom slucaju jer je rasprostirnaje talasa u tom slucaju neograceno u sva 3 pravca i refleksija gotovo i da nema.

Dakle, mislim da peak ima sanse da stigne prvi do slusaoca ako nema nikakvih prepreka, ali opet je tu jedna fora, koliko god mi mislili da ako se bas stavi napred onda se njegov talas krece pravolinijski ka nama, to izgleda nije tacno jer niske frekvencije se posebno krecu sa strane i iza kutija, posebno ako je bass reflex, i tako se foriraju i stojeci talasi. U slucaju da se prepreka nalazi ispred nas u vidu namestaja, vrlo je moguce da mi uopste ne cujemo taj peak usled odbitka talasa gotovo i pre nego sto je doshao do nas...

I imam jednu ideju za Cedu-prvo nek meri peakove po celoj sobi,a onda nek stavi vufer da mu radi direktno u namestaj ;) a nek on sedne iza i meri peak

Moram da se vratim na ovu temu, koja je dotaknuta u odeljku "Calimin sistem". Tamo je izneta tvrdnja, da se u sobi ne mogu Äuti basovi direktno iz zvuÄnika, nego tek druga ili treća refleksija, koliko je potrebno da bi se talas dužine, recimo, desetak metara potpuno formirao.

Pitanje je bilo, da li se basovi mogu cuti direktno iz zvucnika ili samo druga ili treca reflekcija od sobe.

Livada-test ti pokaze da li mozes da cujes basove u idealnoj sobi bez reflekcija, znaci direktno emitovane iz zvucnika. Ako ih tu cujes onda ih moras cuti i u sobi. E, sad kako ih soba pojaca/smanji/ponisti to je druga prica.

A, ako vam se ne svidja "livada-test" probaj te onda slusati isti setup i sobi od 10, 40, 80 i 160 m^2 .... i pozovite chedu da mjeri a ozzyja da slusa :)

Link to comment
Share on other sites

Odakle ideja da je samo u toj tacki? Ne vidim da to negde gore pise?

Vazi generalno za celu sobu, niske frekvencije su u pitanju, pa valjda se slazemo da one nisu direkcionalnog tipa...

Lokacija slusaoca utice na percepciju visih frekvencija, jer se one ponasaju kao zraci svetla... Pa cela ona podela gore upravo i govori o tome ...

I cela prica se odnosi na akustiku cele sobe, sta se desava sa zvukom umutar nje, a ne sta se desava u odredjenoj tacki u sobi... Kako smo sada dosli do toga?

Poz

Link to comment
Share on other sites

Odakle ideja da je samo u toj tacki? Ne vidim da to negde gore pise?

Vazi generalno za celu sobu, niske frekvencije su u pitanju, pa valjda se slazemo da one nisu direkcionalnog tipa...

Lokacija slusaoca utice na percepciju visih frekvencija, jer se one ponasaju kao zraci svetla... Pa cela ona podela gore upravo i govori o tome ...

I cela prica se odnosi na akustiku cele sobe, sta se desava sa zvukom umutar nje, a ne sta se desava u odredjenoj tacki u sobi... Kako smo sada dosli do toga?

The low-frequency response of this room is low in region A, is

boosted by room resonances in region B, and is subject to the

vagaries of diffraction and absorption in regions C and D.

Poz

Dakle, mene zanima da mi kazesh gde se nalazi taj region A?

To je vrlo i jako bitno jer bi region A u tom slucaju bio okarakterisan kao neka vrsta idealne tacke,sweet spota, iako on kod bas frekvenci nije nikad idealan.

Zatim, trebalo bi opet uzeti u obzir neku vrstu idealne sobe gde se bas talasi nemaju gde reflektovati na putu do slusaoca. Vrlo prosto, podigni neki zid ispred kutija gde su basovi ispred pa stavi mikrofon iznad i videcesh sta cesh dobiti.Naveo sma ti primere, kao i beatu, da okrenesh bas direktno u zid pa da merish odziv u tacki koju slusash, veruj bice zanimljivo.

Link to comment
Share on other sites

Sta mi radite ;)

;)

Pitanje je bilo, da li se basovi mogu cuti direktno iz zvucnika ili samo druga ili treca reflekcija od sobe.

Jeste, to je bilo poÄetno pitanje, jer sam ja tako razumeo tezu iznesenu ranije. Kada je Borjan naveo citat iz knjige g. Guzine, problem je jasnije definisan. Sada se postavilo pitanje, da li se u sobi manjih dimenzija uopÅ¡te mogu Äuti basovi velikih talasnih dužina, zbog nemogućnosti da se "fiziÄki formira" ceo talas.

Sada je, najnovije, Ideja da takav bas, Äim izaÄ‘e iz kutije, odmah biva poniÅ¡ten od strane već postojećih refleksija. Å to je, naravno, neodrživo.

Dakle, mene zanima da mi kazesh gde se nalazi taj region A?

To je vrlo i jako bitno jer bi region A u tom slucaju bio okarakterisan kao neka vrsta idealne tacke,sweet spota, iako on kod bas frekvenci nije nikad idealan.

Zatim, trebalo bi opet uzeti u obzir neku vrstu idealne sobe gde se bas talasi nemaju gde reflektovati na putu do slusaoca. Vrlo prosto, podigni neki zid ispred kutija gde su basovi ispred pa stavi mikrofon iznad i videcesh sta cesh dobiti.Naveo sma ti primere, kao i beatu, da okrenesh bas direktno u zid pa da merish odziv u tacki koju slusash, veruj bice zanimljivo..

Nisi pažljivo Äitao taj tekst. Nije reÄ o prostornim regionima, nego o opsezima (regionima) frekvencija, koji se dobijaju kada se stave u meÄ‘usobni odnos dimenzije sobe i talasne dužine.

Ovo sa okretanjem prema zidu i preprekama neću raditi, jer nemam opremu. A mogao bi ti da napiÅ¡eÅ¡ rezultat merenja, da se ne muÄimo. Verovatno su to, iz nekog razloga, zanimljivi primeri.

U svakom sluÄaju, kada (ako) budem imao sub, moraću da se namuÄim dok ne naÄ‘em najbolju poziciju, zbog anomalija o kojima govoriÅ¡. Najvažnije je: On će svirati.

Link to comment
Share on other sites

Evo, da ne bude da sam ja krenuo u lov na vestice i sl. ja sma kontaktirao g-dina Ludwiga i pitao ga konkretno sta me zanima, pa cu biti rad da posle objavim odgovor ma kakav bio.

Upravo i jeste postavljeno pitanje koje je jako bitno-da li se original frekvencija od recimo 20Hz moze izmeriti i cuti kao takva duz ceo deo sobe (ili veci) bez obzira kako soba izgleda, da li prepuna namestaja i prepreka na putu do slusaoca.

Mene konkretno zanima kakva je frekvenca ako postoje kao kod mene sa obe strane fotelje,a bas udara direktno u njih na polovini puta do mene?

Znaci, da li ja frekvenciju cujem samo u jednoj, dve, vishe ili svim tackama sobe?

Ja sam iskren, meni sad tek mnogo toga nije jasno... ;)

Link to comment
Share on other sites

joj izvini, izgleda da sam zbunio svojim prevodom

region nije fizicki region u sobi, nego region audio spektra. Region A je od 0Hz pa sve do 1130/2*L (kod mene je to od 0Hz do 38Hz)

znaci audio spektar se deli na 4 regiona

0Hz |------A------|F1|--------B--------|F2|--------D--------|F3|--------D--------|20kHz

poz

A ja cu da anticipiram odgovor g. Ludwiga, pa da vidimo da li sam u pravu... samo da bude jasno ovo je tek neko sesto pitanje, potpuno nevezano za prethodna... ;) Ali sto vise to bolje...

Dakle, u svakom slucaju i obliku sobe, kolicini namestaja, mebla, stofa, zavesa, domacih zivotinja i ostalog sto se moze naci u sobi... orginalni talas ce moci da se izmeri u vecoj ili manjoj meri, ali nikako nece moci potpuno da se eliminise... mozda gomila prepreka umanji taj talas do necujnosti, ali je on i dalje tu i sa dobrom opremom se moze izmeriti, a u pravim uslovima mozda i cuti...

drugo, gde god da si u sobi, to ce imati relativno malo uticaja na frekvencije u A regionu... sweet spot postoji za vise frekvencije, dok bass bukvalno ispunjava celu sobu ;) naravno u ekstremnom slucaju (glava u ormanu:) i to ce se menjati, ali opet mnogo manje nego visoki tonovi...

Poz

Link to comment
Share on other sites

Evo, sad cu da posaljem odgovor na odgovor g-dina Guzine,a posle i odgovor na moja pitanja g-dina Ludwiga, ako stigne...

Sve u svemu, ocigledno da su strucna misljenja oko ovoga podeljena, znaci na mnogo vishem nivou ( sa jedne strane imamo strucnjaka koji je radio za NASA ispitivanje talasa a sa druge konkretnog strucnjaka za projektovanje studija) tako da nama izgleda samo da ostaje da verujemo u neku od ovih teorija ili da cak u obe sumnjamo.

Toliko od mene...

Postovani gosp. Devic,

Ja prihvatam ono sto prihvata naucna javnost u ovom trenutku. Kada neki naucnik dodje do novih saznanja, on to objavi u naucnim caopisima ili na nekom kongresu. Najcesce se na kongresima, posle razmene misljenja i naucne provere nove teorije ili saznanja, donose odluke konsenzusom. Tada se neka nova teorija odbaci ili prihvati. Gospodin koga vi pominjete moze da bude buduci dobitnik Nobelove nagrade, a moze, jednostavno i da bude u zabludi. Kad bi to sto on tvrdi bilo tacno, ne bi bilo toliko problema sa reprodukcijom basova u malim prostorijama i moralo bi da dodje do prerade svih medjunarodnih preporuka za projektovanje studija i tehnickih rezija za snimanje i emitovanje zvuka. Uzgred, ne samo studiji i tehnicke rezije, vec i velike gluve sobe u elektroakustickim laboratorijama za merenje zvucnika su izuzetno skupe i teske za izgradnju, jer postoje zadate minimalne dimenzije ispod kojih se rezultati merenja ne priznaju kao tacni na niskim frekvencijama.

Ovu tematiku, kao i detaljne preporuke za projektovanje obradio sam u mojoj novoj knjizi, Akustika studija, koja bi trebalo da bude objavljena tokom ove godine.

Pozdrav,

Blazo Guzina

Link to comment
Share on other sites

A sto nisi poslao gospodinu Guzini isecak iz ove knjige koju sam citirao? Ipak je to "the udzbenik" akustike u poslednjih 20 godina... Bas me zanima komentar na to... jer mi se cini da je 100% u skladu sa svime sto je g. ludwig rekao...

Ja pre mislim da smo mi tu u konfuziji, nego da ne postoji konsenzus naucnika... Zato mislim da bi i g-din Guzina 100% potvrdio sve sto je u knjizi navedeno... Ili bi dao konkretne protivstavove, ovako kada mu se prenosi sa 6-og kolena, malo se razvodnji...

Stvarno bih voleo da sve ovo izguramo do kraja, krajnje je zanimljivo i jako bitno

Poz

Link to comment
Share on other sites

A sto nisi poslao gospodinu Guzini isecak iz ove knjige koju sam citirao? Ipak je to "the udzbenik" akustike u poslednjih 20 godina... Bas me zanima komentar na to... jer mi se cini da je 100% u skladu sa svime sto je g. ludwig rekao...

Ja pre mislim da smo mi tu u konfuziji, nego da ne postoji konsenzus naucnika... Zato mislim da bi i g-din Guzina 100% potvrdio sve sto je u knjizi navedeno... Ili bi dao konkretne protivstavove, ovako kada mu se prenosi sa 6-og kolena, malo se razvodnji...

Stvarno bih voleo da sve ovo izguramo do kraja, krajnje je zanimljivo i jako bitno

Poz

Poslao sam mu isecak, ocekujem odgovor u toku dana ;);)

Link to comment
Share on other sites

Evo malo vishe razjasnjenja ...

Postovani gosp. Devic,

Interesovanje za akustiku prostorija i fiziologiju sluha je za pohvalu, ali izgleda da ovde ima vise reci o bukvalnom i filozofskom shvatanju izraza reprodukcija zvuka, nego o sustini i surovoj realnosti od koje zavisi da li covek od necega ima ili nema koristi. U fizioloskoj akustici vazno je samo ono sto od reprodukovanog zvuka covek moze cuti u datom prostoru. Ovde se radi o preklapanju pojmova iz arhitektonske i fizioloske akustike. Ako membrana malog zvucnika reprodukuje basove od 50 Hz, ali 20 ili 30 dB slabije nego zvuk od 100 Hz, to se ne moze porediti sa reprodukcijom dobro dimenzionisanog bas zvucnika, koji frekvenciju od 50 Hz reprodukuje bez slabljenja, i uopsteno ce biti receno da pomenuta mala membrana uopste ne reprodukuje 50 Hz. Naravno, neki besposleni filozof moze tvrdoglavo insistirati na tome da ona ipak reprodukuje i 50 Hz, bez obzira sto on to prakticno nece cuti.

Sustina svih uputstava o zvucnicima sastoji se u tome da upozori coveka koji ima izuzetno dobre zvucnicke kutije, sa jednim ili dva bas zvucnika izuzetno velikih precnika memebrana da, u sobi manjoj od 8 metara ne moze racunati sa reprodukcijom niskih frekvencija pocev od 20 Hz i da je bolje kupovati i slusati zvucnike utoliko manjih dimenzija ukoliko je manja soba za slusanje. Tako se stede novac i zivci.

Pozdrav,

Blazo Guzina

Link to comment
Share on other sites

Sta mi radite ;) jutarnja kafa a ja citam o akustici malih prostorija ali, ali, ali....

NASAO SAM ODGOVOR NASAO SAM ODGOVOR NASAO SAM ODGOVOR NASAO SAM ODGOVOR NASAO SAM ODGOVOR

;):):D

Ovo je izvod iz knjige: Master handbook of Acoustics

Slobodan prevod:

U razmatranju akustike malih prostorija, Äujni spektar se deli na 4 dela, A,B,C i D. Region A je region najnižih frekvencija, ispod frekvencija 1130/2*L, gde je L najduža dimenzija sobe u stopama. Ispod te frekvencije, ne postoji rezonantna podrÅ¡ka za zvuk u sobi. To ne znaÄi da takva niska frekvencija ne može postojati u sobi, već samo da nije pojaÄana rezonancijama sobe, jer ih nema u tom regionu.

Region B je region u kome su talasne dužine poredive sa dimenzijama sobe, donja granica je F1=1130/2L, a gornja graniÄna frekvencija se dobija aproksimativno formulom:

F2=11.250*sqrt(RT60/V)

RT60 - vreme reverberacije sobe u sekundama

V - zapremina sobe

Region D je najvisi region u kome se mogu primenjivati pravila akusticke geometrije (zraci umesto talasa)

Region C je prelazni region izmedju B i D, To je težak region jer su talasi previse kratki za akustiku talasa, a previse dugacki za akustiku zrakova. F3=4*F2

U regionu A nema pojaÄanja od strane sobe

U regionu B dominiraju "modovi" sobe

U regionu C dominiraju difrakcija i difuzija

U regionu D preovladavaju "spekularne" refleksije i akustika zrakova

Sada uzmimo moju sobu za primer:

D*Å = 4.6m*3.8m

najduža mera je dijagonala 5.96m -> 19.55ft

Å to znaÄi da je sve ispod 1130/2*19.55 u regionu A - tj sve ispod 28Hz... ili ako gledamo samo paralelne zidove, onda je najduža mera 4.6m (15.09ft), a F1 je 37Hz.

---------

ZakljuÄak dajem u orginalu, mrzi me viÅ¡e da prekucavam, moram na posao...

The sound of the very low frequencies of

region A is not of outdoor character because it is contained by reflections

from the walls, ceiling, and floor, but without resonance boost.

The low-frequency response of this room is low in region A, is

boosted by room resonances in region B, and is subject to the

vagaries of diffraction and absorption in regions C and D.

Dakle(m), region A je oslabljen, ali prisutan.... Znaci ipak se cuje :=)

P.S. koga zanima knjiga....znate vec..(sada je i dokazano da je korisna, kada uz jutarnju kafu daje objašnjenje i za ono što nema na net-u)

ABOUT THE AUTHOR

F. Alton Everest is a legend in the world of sound. The creator

of numerous technical innovations, and the author of scores of

books and scholarly papers, he has been a leader in television

engineering, sound recording, motion pictures, radio, and

multimedia. A co-founder and director of the Science Film

Production division of the Moody Institute of Science, he was

also a section chief of the Subsea Sound Research section of

the University of California. An educator who has taught at

several leading institutions, he has consulted on acoustics

to numerous industries for nearly 30 years. Having touched

many of the technical highlights of the 20th century, he

celebrated his 90th birthday in 1999. He and his wife live in

Santa Barbara, California.

i sa:

His book Master Handbook of Acoustics (McGraw-Hill) is now in its fourth edition and has been the best-selling book on the subject of acoustics for more than 20 years. Although his writings represent only a small fraction of his many contributions to the industry, it is perhaps these classic "how-to" texts for which he will be best remembered.

Poz

A Å¡ta sam ja napisao par strana ranije???

Da dodam. Zbog svih tih odbijanja u zaista velikim koliÄinama, faze i kontrafaze talasa se u velikoj meri izponiÅ¡tavaju, pa na najnižim frekvencijama i malo toga ostane. Uglavnom, ostanu da dominiraju tzv. modovi prostorije, tj. njene najniže sopstvene rezonantne frekvencije. Zato se i kaže da za odgovarajuću prostoriju trebaju odgovarajući zvuÄnici, jer je bolje da se niske frekvencije za koje prostorija nije adekvatna ni ne emituju, nego da ostane zbrka i na kraju visoke amplitude stojećih talasa.

Uhvatili ste se "filozofskog principa" kako to Guzina kaže. Ako ti ÄujeÅ¡ 25 Hz, to je na jedvite jade na npr. -35 dB u odnosu na opseg 100-20.000 Hz, pa u praksi kada sluÅ¡aÅ¡ muziku preko zvuÄnika to i nema prakitnog znaÄaja - kao da to ni ne ÄujeÅ¡, i to je poenta.

Prva sinusoida kreće, udara u prepreku, u stvari viÅ¡e zidova, pa se sudara da sledećom nadolazećom sinusoidom i samo to sa te prve dve se deÅ¡ava, zbog brzine zvuka od 344 m/s u vremenu od samo oko jedne stotinke sekunde. Od tada idu sinusoide jedna za drugom, i ranije sam dao primer da za signal na 20 Hz u trajanju od samo 0,5 sekundi to je 20 poluperioda koje stvaraju na stoine odbijanaca, i sve se to pretvori u kaÅ¡u, gde se većim delom sudaranja faza i kontrafaza sinusoida u velikoj meri izponiÅ¡tavaju. Vrlo malo ostane, i to muljavine na niskom amplitudnom nivou, a ne Äistog signala, tako da kod reprodukcije muzike toga bolje i da nema.

Link to comment
Share on other sites

Uhvatili ste se "filozofskog principa" kako to Guzina kaže. Ako ti ÄujeÅ¡ 25 Hz, to je na jedvite jade na npr. -35 dB u odnosu na opseg 100-20.000 Hz, pa u praksi kada sluÅ¡aÅ¡ muziku preko zvuÄnika to i nema prakitnog znaÄaja - kao da to ni ne ÄujeÅ¡, i to je poenta.

Prvo su bile izriÄite tvrdnje, sada su malo manje... U redu je ovaj praktiÄni pristup, ali je trebalo odmah reći na Å¡ta se misli. Recimo ovako "ÄŒuje se to, ali uz dosta problema". Možda 25 Hz i jeste -35 dB, ali već 30 Hz bude ok. Promenom mesta, stvar će se promeniti. Sa dva suba, biće bolje. Ako ljudi daju hrpe novaca da bi "stage" bio malo viÅ¡e napred, naći će se neÅ¡to i za sub, uz sigurno primetno impresivnije basove, kakva god bila soba. Hi-Fi je u detaljima... ;)

Niko nije poricao probleme. Po stoti put - da, ima refleksija, potiranja, stojećih talasa... Ali, subvuferi se prave i koriste, ljudi bi, verovatno, već primetili da to niÄemu ne koristi. Evo, Cheda će biti u prilici da nam, za par dana, iznese svoje impresije. Svi elementi su tu: Mala soba, dobar sub, ima merne instrumente (i uÅ¡i). ;)

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...