Jump to content


ÄŒuju li se basovi u sobi?


beatgoeson

Recommended Posts

Necu se baviti tehnikalijama kao u predjasnjim postovima, samo cu reci da kolicina i frekvencija basova u sobi (ispred doticnih naravno) moze znatno varirati u zavisnosti od vise faktora kao sto su tip zvucnika, vrsta amplifikacije, geometrija i akustika sobe, polozaj mesta za slusanje itd..

Nije retka pojava da su na primer cak i kompresione kutije zavisne od polozaja u odnosu na zid iza a da ne govorim za bas-refleks konstrukciju. Sta se na primer desava kad se npr. poliuretanskom penom zatvore bas-refleks portovi cime se narusava Q faktor samih kitija i basovi vise ne sviraju u kontrafazi? Pa morace da emituju basove najvise sa prednja strane drajvera a sada koje se frekvencije cuju i na kojoj razdaljini individualna je stvar. Sve u svemu, nema striktnih pravila.

'Ajde lepo udahni duboko, proÄitaj bar tri puta sve ovo Å¡to si napisao, pa nam onda reci Å¡ta je pesnik hteo da kaže... :lol::cheers:lol:

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 145
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Top Posters In This Topic

Posted Images

  • 7 months later...

JuÄe sam imao zanimljiv doživljaj, spada u ovu temu, pa ću ga opisati.

Upravo nabavljam neke od onih firmiranih testnih CD-ova, koji se puštaju na prezentacijama. Prvi je došao na red "Burmester III".

Muzika, kao takva, nije baÅ¡ spektakularna, ni klasika nije - kada je skraćena... Ali, kada se zna namena CD-a, Äini se da je dosta zanimljiv. Ima tu jedan džez, kao i jedan "orgelwerke" od Bacha, oÄigledno sa namerom da prezentuju duboke basove. PoÅ¡to sam znao da mi trenutna pozicija za sluÅ¡anje nije baÅ¡ idealna po tom pitanju, jer je previÅ¡e blizu centru sobe, iskoristio sam priliku da detaljnije ispitam sluÄaj. Pomerio sam se bliže zadnjem zidu, i, oÄekivano, dobio sam mnogo lepÅ¡e basove. PoÅ¡to sam se odmakao od preÄ‘aÅ¡nje pozicije za jedno 1.5m, dobio sam prostora da "malo" pojaÄam zvuk, pa sam to i uradio - bio sam priliÄno lake ruke, pa je to baÅ¡ dooobro sviralo. ProÅ¡ao je i Masekela, nailazi poslednja stvar, "Poem of Chinese Drums". PoÅ¡to sam prvi put sluÅ¡ao CD, a nije bilo nikoga da me opomene, nastao je... grom i pakao :wave2:wave2:wave2 , borba Titana i Bogova...

Istinski prestravljen, osećao sam kako se zidovi ugibaju u ritmu toga u Äega su udarali... Snimak je napravljen sa oÄiglednom namerom da impresionira zvukom, Å¡to se mene tiÄe, uspeÅ¡no. Sa ovim iskustvom mogu da poredim samo zvuk "milosrdnog anÄ‘ela" dok ruÅ¡i "most osloboÄ‘enja" pod prozorima mog bivÅ¡eg stana u NS.

Link to comment
Share on other sites

  • 3 years later...

Tacan odgovor: CUJU SE!

Ljudsko uho registruje promene zvuka u rasponu od 20 Hz do 20,000 Hz (dokazano mnogo puta).

Sta je to Hertz (Hz)? Broj oscilacija u jedinici vremena.

Kada nesto osciluje, to znaci da to nesto bude izvedeno iz ravnoteznog polozaja (putem spoljne pobude) odredjeni broj puta u jedinici vremena. Ovo izvodjenje iz ravnoteze izaziva promenu pritiska vazduha u neposrednoj okolini tog necega. Kako je vazduh stisljiv "fluid" te promene pritiska se propagiraju na sve strane oko izvora oscilovanja, ali kako je poznato, dolazi i do slabljenja intenziteta pritiska.

To ritmicno menjanje pritiska vazduha ljudsko uvo registruje, ako je ritam brzi od 20 promena u sekundu, i manji od 20000 promena u sekundu (malpre recenih Hertza).

Da li ce se zvuk od npr. 20Hz cuti, zavisi najvise od osetljivosti uha da registruje promene vazdusnog pritiska (slicno kao i sto neki zvucnici se navodi da ne mogu da odsviraju bas od 20Hz).... Ono sto mi vidimo kao "frekventna karakteristika ili opseg" zvucnika je merena vrednost zvucni pritisak na udaljenosti od 1m i pri tacno definisanoj energiji pobude koju je u stanju da prenese zvucnik, ali da taj zvucni pritisak izaziva subjektivni osecaj zvuka i bude u intervalu od 6dB ili 3dB (zavisi kako merimo).

Dakle, svaki zvucnik je sposoban da odsvira i 20Hz, ali pitanje je da li ce se to cuti (mozda ga svira za -60dB razlikom u odnosu na ton od 1000 Hz)...

Problem prostiranja zvuka u sobi je sto dolazi do sudaranja talasa, pa se direktan zvuk sabira (ili oduzima) sa odbijenim te se to cuje kao "zvucne rupe" ili opet prejaki zvukovi odredjenih frekvancija... (za tu svrhu su izmislili equalizer-e) da bi ispeglali frekventne nesavrsenosti studija ili soba....

da ne duzim uvo je sposobno da registruje promene pritiska vazduha u navedenom rasponu frekevencija, to znaci da se i bas moze cuti u sobi.

i jos jedna zanijmljivost - culo sluha je mnogostruko vise sposobno od cula vida (covek vidi u rasponu od 380 - 760nm talasnih duzina) a cuje zvuk u rasponu od tih 20Hz do 20000 Hz (sto je oko 1000 puta odnos max i min frekvencije koju cuje, a kod oka je to svega oko 2 puta). (da ne pretvaram u talasne duzien zvuk, posto to nije bas uobicajeno)...

Link to comment
Share on other sites

O ovoj temi sam pisao i naveo primer stalaka i kada 0,9 m izdignut bas postaje mekan (oko 400 HZ i to rok bas ,bubljevi)

Shodno toj veliÄini 0,9 m podeli se brzina zvuka i proizaÄ‘e da se bas Å¡iri uniformno do cca 400 hz

TakoÄ‘e sam dao i veliÄinu frekvencije koja muti srednje tonove a to je 340/4* 175Hz i to je samo 0,5 m Å¡to je ujedno i minimalna vesina basa od poda kao i udaljenost kutija od fronta do zadnjeg zida i boÄnog zida .

Nadam se da ste me razumeli!

:wave2

PS:LJudsko uvo ne Äuje niÅ¡ta izvan 30-16000 Hz!?Probajte test ploÄu u trajanju od cca 20sekundi.tj ružiÄasti Å¡um od 20-20000 HZ.(nećete Äuti ukupno vreme nego kraće!)

:type:wave2

Link to comment
Share on other sites

O ovoj temi sam pisao i naveo primer stalaka i kada 0,9 m izdignut bas postaje mekan (oko 400 HZ i to rok bas ,bubljevi)

Shodno toj veliÄini 0,9 m podeli se brzina zvuka i proizaÄ‘e da se bas Å¡iri uniformno do cca 400 hz

TakoÄ‘e sam dao i veliÄinu frekvencije koja muti srednje tonove a to je 340/4* 175Hz i to je samo 0,5 m Å¡to je ujedno i minimalna vesina basa od poda kao i udaljenost kutija od fronta do zadnjeg zida i boÄnog zida .

Nadam se da ste me razumeli!

:wave2

PS:LJudsko uvo ne Äuje niÅ¡ta izvan 30-16000 Hz!?Probajte test ploÄu u trajanju od cca 20sekundi.tj ružiÄasti Å¡um od 20-20000 HZ.(nećete Äuti ukupno vreme nego kraće!)

:type:wave2

Slusao sam vise puta taj test signal (sa CD - sto je sigurno bolje nego sa ploce) i cuje se doooosta od tih 20 sec... ili koliko traje vec dugo taj signal. Kako napisah, zavisi dosta od osetljivosti slusaocevog cula sluha, kao i do osobine zvucne kutije da emituje navedeni zvuk (posebno bas).

Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...
  • 1 month later...

Interesantno pitanje , stim da bi mnogo efikasnije pitanje moglo da glasi " kako se to Äuju basovi u sobi " i imalo bi daleko viÅ¡e smisla i daleko bi korisnije bilo .

1. aksioma .....99% procenata kutija koje postoje imaju pogrešnu ili poziciju ili pogrešno reprodukuju bas

2. aksioma ......najverniji zvuk koji se danas može dobiti potiÄe iz horne .

3.aksioma .....horna ne može stati u normalnu sobu , bar ona za najniže frekfencije .

Idemo na prvu aksiomu ....svi koji su makar nekad videli odziv klasiÄne kutije na klasiÄnom mestu su mogli da vide rupu na oko 100 i neÅ¡to herca koja potiÄe od refleksija , to jest od pogreÅ¡no postavljenog i zvuÄnika i kutije . To je već odavno poznato i to je vrlo lepo obradio Allison http://www.classicspeakerpages.net/library/allison/other/technical_articles_by_roy_f/ .....da ne bude zabune priÄamo o bas podruÄju koje je kod kutija samo jedan deo opsega . Dakle po Allisonu je najboljia pozicija u uglu prostorije a realno bas zvuÄnik u većini sluÄajeva stoji pomeren u odnosu i na zadnji zid i u odnosu na boÄne i kao takva pozicija se može smatrati pogreÅ¡nom kao Å¡to i jeste . ProizvoÄ‘aÄima je daleko lakÅ¡e tako da rade nego da vas ubeÄ‘uju u komlikovana reÅ¡enja , bas u ugao , srednjetonac tamo a visokotonac onamo ...ko bi to stavio u sobu ....

Da nije baÅ¡ tako crna ova opcija " svi na okupu " potvrÄ‘uju i neka reÅ¡enja koje primenjuju neki proizvoÄ‘aÄi koji recimo postavljaju bas zvuÄnik vrlo blizu poda i pod odreÄ‘enim uglom .... na taj naÄin se kao prvo , zahvaljujući blizini poda poveÄava malo efikasnost / a bas zvuÄnik je obiÄno najneefikasniji zvuÄnik / a kao drugo se izbegavaju Å¡tetne refleksije na onim frekfencijama kojima talasna dužina direkno ulazi u konflikt sa frekfencijama direknog zvuka .......digresija .....kao ogledalo se može posmatrati zvuÄnik , direktan zvuk i sluÅ¡alac , gde je pod granica izmeÄ‘u realnog i imaginarnog i gde se može videti kako ide direktan talas a kako se preko imaginarnog / koji je odraz ogledala i koji se nalazi ispod poda na istoj visini kao i realni izvor / dolazi do joÅ¡ jednog talasa . To je samo jedan talas u moru mnogih drugih , stim Å¡to ovako nisko postavljen bas zvuÄnik pravi najmanje Å¡tete ....gotova digresiaja . Refleksije koje nastaju odbijanjem od povrÅ¡ina i koje dolaze do sluÅ¡aoca osim Å¡to imaju negativan karakter po pitanju faza / ako su u fazi onda se sabiraju a ako su u kontra fazi onda se ponipÅ¡tavaju / nose i problem u domenu vremena u smislu da ih naÅ¡ perceptivni sistem može Äak proglasiti i za sasvim drugi izvor ...jedan odavde a drugi odande mada imaju zajedniÄki poÄetak .

Ako se zna da je bas podruÄje omnidikcionalno , dakle nema baÅ¡ mnogo veze jel okrenut tamo ili vamo a pozicija mu je takva da je bezmalo u centru prostorije , onda ne treba da Äudi koliko Å¡tetnih refleksija postoji i koliko je Å¡tetno takvo postavljanje zvuÄnika .....zvuÄnik ima samo jednu povrÅ¡inu / pod / blizu i sve ostale daleko . Ovo zadnje navedeno se odnosi na klasiÄam položaj bas zvuÄnika .

Po Allisonu zvuÄnik postavljen u ugao vidi tri povrÅ¡ine , pod i dva zida i do neke frekfencije nema problema . Ako se izuzme horna , onda bas zvuÄnik postavljen u ugao predstavlja sam vrh po pitanju realnosti mada i dalje nosi sve karakteristiÄne probleme direkne radijacije izmeÄ‘u ostalih da spomenem akustiÄnu impedanciju . Veliki problem kod klasiÄnih bas zvuÄnika sa direknom radijacijom / nadalje DR / su izobliÄenja koja umeju da budu i do 20 % kod uobiÄajenih zvuÄnih kutija .

Velika izobliÄenja , konfuzija po pitanju refleksija ....nema veze , i dalje se rade klasiÄne kutije .

Druga aksioma je popriliÄno kontradiktorna ......najbolji i najrealistiÄniji zvuk a niko ili skoro niko ne radi . Problem je u veliÄini jer jedna normalna horna nema teorije da uÄ‘e u klasiÄnu sobu , preeviÅ¡e je velika . Drugi problem je u ceni ...koÅ¡taju papreno i prepapreno .

Treća aksioma ko i svaka aksioma , ne treba je proveravati .....velike su i zavrÅ¡ena priÄa ......ali ima neÅ¡to drugo .

Voz je velik , avion je velik , autobus je velik , bas bubanj je velik .....to nije problem i to je jasno , problem je kad te velike stavri treba reprodukovati sa malim zvuÄnicima i to ne ide .....može mali vozić , mali avionÄić i sl , veliki ne . Dakle veliki zvuÄnik , ali gde .....po Alisonu u ugao po ostalim , sa ostalim zvuÄnicima ....sa ostalim sto problema . ReÅ¡enje postoji i zove se viÅ¡e malih zvuÄnika u ugao . Line Aray malih zvuÄnika u uglu Å¡ta može da napravi : kao prvo redno paralelnim povezivanjem se dolazi do visoke efikasnosti , 100 , 105 db nije nikakav problem za 1 w , dakle imamo mala izobliÄenja jer zvuÄnici rade na malim snagama a prave pri tome veliki protisak ......veliki broj malih membrana koji stoje jedna blizu druge poećava akustiÄnu impedancu ....skoro kao horna .....imamo Alisona u maxi izdanju , gde usled velikog broja zvuÄnika i gde usled bezbroj refleksija dolazi do takve homogenizacije zvuka da zvuk jednostavno dolazi sa zida koji je velik ko avion .....veliki broj refleksija poniÅ¡tava odreÄ‘ene frekfencije i koje se smatraju definitivno izgubljene ako se posmatra dinamika .....sa druge strane takoÄ‘e veliki broj refleksija se sabira i dobije se vrlo homogen zvuk . Ako zvuÄna kutija stvara , kao i Å¡to stvara odreÄ‘enu konfuziju po pitanju refleksija , dakle ovde se radi o totalnoj konfuziji u pozitivnom smislu . NeÅ¡to sliÄno , ali samo sliÄno naizgled ima Dinaudio u svojim najaÄim modelima ....dva basa dole i dva basa gore , gde se sa popriliÄno visokim kutijama može napraviti poprliÄno velika povrÅ¡ina u koju recimo može da stane autobus ili avion ....a ne avionÄić .

Link to comment
Share on other sites

NeÅ¡to sliÄno , ali samo sliÄno naizgled ima Dinaudio u svojim najaÄim modelima ....dva basa dole i dva basa gore , gde se sa popriliÄno visokim kutijama može napraviti poprliÄno velika povrÅ¡ina u koju recimo može da stane autobus ili avion ....a ne avionÄić .

Problem sa tim Dynaudio kutijama (slušali ih ovde na sajmu) je sto recimo i violina ima dimenzije aviona.

Elvis Prisli je bio visok Äetiri metra, glas je izlazio iz usta veliÄine bureta. :)

Poznate vintage AR-9 i AR-90 kutije su imale bass drajvere smeštene po Alisonovim zamislima.

Bass drajveri potpuno uz pod, a kutije se priljubljuju uz zid:

http://www.classicspeakerpages.net/library/acoustic_research/ar-9_series_1978-1981/ar-9_series_other/engineering_the_ar-9_by_tim/

Link to comment
Share on other sites

Problem sa tim Dynaudio kutijama (slušali ih ovde na sajmu) je sto recimo i violina ima dimenzije aviona.

Elvis Prisli je bio visok Äetiri metra, glas je izlazio iz usta veliÄine bureta. :)

Poznate vintage AR-9 i AR-90 kutije su imale bass drajvere smeštene po Alisonovim zamislima.

Bass drajveri potpuno uz pod, a kutije se priljubljuju uz zid:

http://www.classicsp...he_ar-9_by_tim/

Ja sam se držao teme u smislu da sam pisao o jedino mogućem korektnom naÄinu reprodukcije niskih frekfencija u zatvorenom prostoru . Problem je u tome Å¡to se na taj naÄin ulazi na teren nekovecionalnih sistema gde je bas odvojen od ostatka sistema .....pa osim dodatnog pojaÄala potreban je i neki audio procesor . Ja sam na diyaudio bio postavio fotografiju koju niko nije ni komentarisao ni razumeo ......ovde ću ponovo to uraditi jer se ovaj i onaj forum razlikuju po sastavu ....stvar je vrlo jednostavna i zasniva se na principu koji forsira Allison .

Ja bih sa ovim mojom porukom u svet ajfaja i elektroakustike uveo Metar / onaj što meri centrimetre / i Štopericu / onu što meri milisekunde / ....nije baš sve u mikrofonima za snimanje .....

PS na dva snimka sa priloženog sajta se može videti dva odziva gde je jedan apsolutno regularan a drugi ima klasiÄan problem rupe u odzivu ....

Link to comment
Share on other sites

Da to je jedan od pokuÅ¡aja , stim da za visokotonsko podruÄje treba jedno 100 procesora da srede te silne visokotonce . Ideja je vrlo jednostavna , sa većim brojem bas zvuÄnika vertikalno razvijenih se dobija izmeÄ‘u ostalog i vrlo velika povrÅ¡ina emitovanja .....kad bi se sabrale te povrÅ¡ine bas zvuÄnika bilo bi u najmanju ruku ekvivalentno 4x 18 inÄa .......koji u sobi ne da se vide , nego se niÅ¡ta drugo ne vidi od njih .....a ovako viÅ¡e malih vertikalno postavljenih u ugao gotovo se i ne primete .

Na priloženim fotkama se vidi taj princip , koji je izmeÄ‘u ostalog po projektantu i nazvan princip tri zida , koji reÅ¡ava problem refleksija na bas podruÄju . Koliko je meni poznato jedini koji to pokuÅ¡ava i koji uporno ponavlja postojanje tog problema . Recimo proizvoÄ‘aÄi klasiÄnih kutija to i ne spominju .....na stranu Wilson koji u svojim kutijama od 200.000 evra napominje da im je to poznato i da će pokuÅ¡ati reÅ¡iti sa dva basrefleks otvora ....ostali niko .

Interesantan je sistem "skoro fulhorn sistem " jer onako kako se vidi je samo proba u nekoj većoj prostoriji . InaÄe je predviÄ‘en da zauzme kompletan zadnji zid tako da se izlaz horne naslanja na boÄne zidove . TakoÄ‘e je interesantna horna za srednje iz dva razloga , prvo Å¡to je veoma kratka / Å¡to se povezuje sa drugom i trećom generacijom horni i drajvera / i Å¡to stoji vertikalno . Visokotonac je samo jedan , gotovo taÄka koja se ne vidi i povezano je sa samim principom .....velika povrÅ¡ina za autobuse i avione a mala za cvrkut ptiÄica / ptiÄice su male / .

Fotka pod nazivom hibrid je praktiÄno studijski monitor gde je primenjen isti princip , velike povrÅ¡ine emitovanja vertikalno razvijene . kako je u tekstu navedeno / ne za ovaj konkretan sluÄaj / veliki broj membrana koje stoje blizu jedna drugoj osim Å¡to povećava akustiÄnu impedancu / princip horni / nego i drastiÄno snmanjuje hod membrana a samim tim i izobliÄenja ....koja su već smanjena samom potrebom za relativno malo snage koja je rasporeÄ‘ena na sve zvuÄnike .

Fotka bas reflex je u svoje vreme kao projekat , bio jedini dostupan Å¡irem krugu , jer je bio predstavljen kao Kit forma sa dimenzijama , skretnicom i ostalim .

Kao interesantnu Äinjenicu mogu navesti da je od istog projektanta u dva broja bio zapoÄet projekat pod nazivom Mostro / ÄudoviÅ¡te / koji nikad nije publikovan do kraja , jer je na probama utvrÄ‘eno da radi bolje od svega do tada viÄ‘enog . Autor je dobio velike pare da ne zavrÅ¡ava projekat , a usput i posao u jednoj velikoj firmi profesionalne opreme .

http://www.renatogiussani.it/varie/Audioplay/Progetti/GR%20NPS-2000.pdf na navedenom PDF se nalazi kutija NPS 1000 koja je jedan od pokuÅ¡aja da se po vertikali u uglu smeÅ¡tenih basova reÅ¡i problem refleksija ...... navodno je "problem " u samo tri bas zvuÄnika , mada realno gledano i sa tih tri sa svake strane se može reprodukovati veliki predmeti i instrumenti .....

PS po meni ovo je vrlo interesantno reÅ¡enje , po malo komplikovano , koje praktiÄno u korenu reÅ¡avaju problem niskih frekfencija u zatvorenom prostoru ....otvoreni nemaju takvih problema .Osim reÅ¡avanja problema refleksija / problem smeÅ¡taja u prostoru ne postoji / ovakav princip poseduje izuzetno visoku dinamiku ....105....110 .....115 db je igra za malu decu . TakoÄ‘e je jasno da ovakvi sistemi mogu biti postavljeni samo u prostorije koje imaju dva slobodna zida za smeÅ¡taj .....obiÄno ih nema , bar ovde .

Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...

PS na dva snimka sa priloženog sajta se može videti dva odziva gde je jedan apsolutno regularan a drugi ima klasiÄan problem rupe u odzivu ....

http://www.classicsp...he_ar-9_by_tim/

Ako sam dobro razumeo taj snimak sa rupom pise da je kod konvecionalnih kutija a ovaj regularan je kod tog sistema AR 9/90

Takodje ako sam dobro razumeo sve tri slike prikazuju kako izgleda kriva kod konvecionalnog resenja i kod tog Alison resenja kod AR 9/90

Nadam se da ne gresim

Link to comment
Share on other sites

http://www.classicsp...he_ar-9_by_tim/

Ako sam dobro razumeo taj snimak sa rupom pise da je kod konvecionalnih kutija a ovaj regularan je kod tog sistema AR 9/90

Takodje ako sam dobro razumeo sve tri slike prikazuju kako izgleda kriva kod konvecionalnog resenja i kod tog Alison resenja kod AR 9/90

Nadam se da ne gresim

   Sad ja ne razumem na koja se tri snimka pozivaÅ¡ .

  U principu .....Allison je pokazao koji je raspored oprimalan . AR -paper viÅ¡e govori o nekom njihovom pokuÅ¡aju da povećaju opseg prema dole uz pomoć trikova , a uz put su naslonili kutiju na zid .....to je bilo vreme kad niko nije pitao za dubinu scene i ostale ajend drangulije .

   Ja sam malo eksperimentisao sa tom teorijom od AR i niÅ¡ta nisam napravio :-)) .

   Najpoznatije kutije koje su bile prislonjene na zid radi reÅ¡avanja problema bas podruÄja je Linn isobaric .....ali nije neÅ¡to baÅ¡ zaživeo taj koncept ....a ni kutije .

   Probaću popodne da ti simuliram idealni odziv  tj neku zamiÅ¡ljenu kutiju koja ima ravan full opseg u gluvoj komori .....na 50 , 100, 150, 200, 250 i 300cm , u prostoru , ne gluva komora , nego neki proseÄan prostor , 150 m kubnih  

Link to comment
Share on other sites

Kakav je to prosecan prostor? Ako se uzme da je visina tavanice u savremenenim stanovima (ne "saloncima") manja od 3 m, povrsina prostora zapremine 150 m^3 je veca od 50 m^2.

 

Prosecna povrsina stanova u Srbiji cija je gradnja zapoceta 2009. godine iznosi od 55,8 do 65,1 m^2, zavisno od nacina odredjivanja proseka.

 

http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303

Link to comment
Share on other sites

   Najpoznatije kutije koje su bile prislonjene na zid radi reÅ¡avanja problema bas podruÄja je Linn isobaric .....ali nije neÅ¡to baÅ¡ zaživeo taj koncept ....a ni kutije .

    

To bas i nije najpreciznija informacija.Ti su se zvucnici proizvodili citavih 20 godina,koliko jos mozemo zvucnika nabrojati sa tolikim stazom,svakako ne puno.Pored toga tu su i ostali Linn zvucnici sa takodje dugim trajanjem i odlicnom prodajom.Ima jos primera tog close to wall rada ,ali su kod nas manje prisutni.Takve je zvucnike pravio Naim,Royd,Ruark,mislim ni neki Rega modeli,Audio Note...Ja  koristim taj princip rada vec 23-24g vec  kod 3. zvucnika i zadovoljan sam,ne bih ga menjao za nista osim ESL.

Link to comment
Share on other sites

  .to je bilo vreme kad niko nije pitao za dubinu scene i ostale ajend drangulije .

Pa postoji dubina scene i ostale aj end drangulije i to u dobroj meri i kod "tadasnjih kuitja".  zar ne. To da se stavi kutija uza zid,.......taj koncept ili preporuka nekih proizvodjaca, je ipak za neko po meni experimentisanje. Neki moji prijatelji ih drze, te iste AR 9 kutije daleko od zida i imaju jako dobre zvucne rezultate. Ja se ne razumem u teoriju ama bas pa sam zato i postavio pitanje vezano za grafikone. Sad da diskutujemo o odnosu zvuka starih i novih kutija, ono u cemu jedino mogu ravnopravno da ucestvujem,  nije mesto .  :thumbsup2

Link to comment
Share on other sites

Pa postoji dubina scene i ostale aj end drangulije i to u dobroj meri i kod "tadasnjih kuitja".  zar ne. To da se stavi kutija uza zid,.......taj koncept ili preporuka nekih proizvodjaca, je ipak za neko po meni experimentisanje. Neki moji prijatelji ih drze, te iste AR 9 kutije daleko od zida i imaju jako dobre zvucne rezultate.

 a uz put su naslonili kutiju na zid .....to je bilo vreme kad niko nije pitao za dubinu scene i ostale ajend drangulije .

 

Iz nekog razloga najbolji utisak "dubine" sa mojim AR-90 dobijam kada ih bash potpuno priljubim uz zadnji zid.

 

Kada je "velicina" zvuka u pitanju, kod njih mi se svidja to sto iako su velike kutije u pitanju, mali instrumenti i vokali nisu predimenzionisani.

Kada je instrument mali i zvuk je "mali", kada je instrument veliki i zvuk je "veliki".

 

Takodje, daju efekat (sto je pomenuto i kod pojedinih Linn/Naim kutija) "sviranja celog zida", 

kad zatvorim oci soba kao da nestaje i nemoguce je locirati polozaj kutija u prostoru,

dok su sa druge strane instrumeni jasno locirani.

 

 

Jedino imam problem sobe i jakog pika usko ogranicenog na 50Hz.

 

Znaci kada se na snimku dogodi ton od 50Hz, dolazi do vibracija cele sobe. :)

 

Taj problem nestaje kada kutije u svrhu eksperimenta pomerim sa duze na kracu stranu sobe.

Na zalost, takav raspored je zbog svakodnevnih aktivnosti (dnevna soba) nemoguce zadrzati. :(

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...