Jump to content


ÄŒuju li se basovi u sobi?


beatgoeson

Recommended Posts

Moram da se vratim na ovu temu, koja je dotaknuta u odeljku "Calimin sistem". Tamo je izneta tvrdnja, da se u sobi ne mogu Äuti basovi direktno iz zvuÄnika, nego tek druga ili treća refleksija, koliko je potrebno da bi se talas dužine, recimo, desetak metara potpuno formirao. Meni ta teza (joÅ¡ uvek) zvuÄi, u najmanju ruku, neprihvatljivo. Ne bih se ni vraćao na ovo, da me, u privatnoj prepisci, Äovek nije podsetio i rekao da nisam u pravu, uputivÅ¡i me na knjigu profesora Guzine. Ne znam da li u toj knjizi tako piÅ¡e, niti je imam, pa sam guglao. I to mnogo. Nigde o tome nema ni reÄi, mada bi fenomen bio zaista zanimljiv u svojoj nelogiÄnosti.

Sledeći pasus mi se Äini najrelevantnijim po ovom pitanju, posebno Å¡to sam naÅ¡ao i linkove na tu stranu:

PERCEPTION

The mechanical process described so far is only the beginning of our perception of sounds. The mechanisms of sound interpretation are poorly understood, in fact is not yet clear whether all people interpret sounds in the same way. Until recently, there has been no way to trace the wiring of the brain, no way to apply simple stimuli and see which parts of the nervous system respond, at least not in any detail. The only research method available was to have people listen to sounds and describe what they heard. The variability of listening skills and the imprecision of the language combined to make psycho-acoustics a rather frustrating field of study. Some of the newest research tools show promise of improving the situation, so research that is happening now will likely clear up several of the mysteries.

Dakle, zanima me joÅ¡ neko miÅ¡ljenje o ovome. Možda nisam dovoljno guglao? Bilo bi lepo, ako sledeći post ne bi poÄeo sa "Ti nemaÅ¡ pojma..." :banana

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 145
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Top Posters In This Topic

Posted Images

Mislim da si se malo neprecizno izrazio, ne da li se mogu Äuti basovi, već koje frekvencije.

ReÄ je o niskim frekvencijama recimo oko 20 Hz, i Å¡to je frekvencija niža talasna dužina je veća.

Ako sam dobro zapamtio, da bi Äuo 20 Hz direktno iz zvuÄnika moraÅ¡ biti udaljen od njega 12 m, naravno pod uslovom da ti je prostorija

u kojoj sluÅ¡aÅ¡ dovoljno velika da može ispuniti ovaj uslov, u suprotnom ÄućeÅ¡ to tek kada se napravi dovoljna refleksija.

Ne zaboravi da su basovi (kako ti kažeÅ¡) i na mnogo viÅ¡im frekvencijama 80, 150 ili 250 Hz i tu je ova priÄa manje važna jer je za kompletnu sinusoidu na ovakvoj hercaži potrebno i manje rastojanje.

Dakle priÄa se odnosila na ultra nisko frekventno podruÄje.

@edit

Evo sad sam video iz dokumenta koji je postavio enaB da je talasna dužina signala od 20 Hz taÄno 17m, znaÄi pogreÅ¡io sam iznad sa prvim podatkom.

Link to comment
Share on other sites

Zvuk se prenosi kroz vazduh sa brzinom otprilike 340m/s, sto znaci da jedan ton od 340Hz ima talasnu duzinu od 340/340=1m.

Talasna duzina koju zeli postici g-din Beat sa 25Hz bi iznosila u tom slucaju 340/25=13,6m! ( a za 20Hz, naravno 17m)

Oko pola talasne duzine moze da odgovara jednoj prostoriji da bi se pratio ton, tako da bi u tom slucaju min.duzina prostorije trebalo da bude 13,6m/2=6,8m za pracenje takvog tona,aloi sa refleksijama!

Link to comment
Share on other sites

... da bi Äuo 20 Hz direktno iz zvuÄnika moraÅ¡ biti udaljen od njega 12 m, naravno pod uslovom da ti je prostorija u kojoj sluÅ¡aÅ¡ dovoljno velika da može ispuniti ovaj uslov, u suprotnom ÄućeÅ¡ to tek kada se napravi dovoljna refleksija.

@edit

Evo sad sam video iz dokumenta koji je postavio enaB da je talasna dužina signala od 20 Hz taÄno 17m, znaÄi pogreÅ¡io sam iznad sa prvim podatkom.

Ovaj dokument je koristan i zanimljiv, ali ne govori o temi.

A tvdnja, da sluÅ¡alac mora biti udaljen 17m od zvuÄnika da bi Äuo 20Hz jeste tema. Imam jedno pitanje: A gde to piÅ¡e?

Naravno, govorimo o dubokim basovima, u mom postu je reÄ o talasnoj dužini od "desetak metara". Dakle, zanima me, da li je reÄ o "rekla-kazala", ili to zaista negde piÅ¡e? U citatu koji sam naveo govori se o tome da je saznanje o ljudskoj percepciji zvuka joÅ¡ uvek jedna velika nepoznanica, a ovamo se govori o tome, da je (valda) utvrÄ‘eno kako talas mora biti formiran "u celini i celosti" da bi ga Äovek mogao registrovati. Zanimalo bi me makar logiÄno objaÅ¡njenje ove pojave.

Zatim bi bio zanimljiv komparativni primer: 34cm je talasna dužina zvuka od 1000Hz. Ako od membrane sluÅ¡alica do bubne opne ima, recimo, 3cm, od Äega treba da se reflektuje ovaj zvuk, dok se talas ne razvije, da bi ga sluÅ¡alac registrovao?

Evo vidim da se i Borjan javlja sa istom tvrdnjom. Zašto pola talasne dužine, više nije ni cela?

Ako je u pitanju sledeća logika: Sinusoida nije to Å¡to jeste, kada joj fali deo, moj odgovor je: Ne fali joj niÅ¡ta, sve Å¡to fali, pojaviće se iz zvuÄnika taÄno onda kada treba.

Link to comment
Share on other sites

A tvdnja, da sluÅ¡alac mora biti udaljen 17m od zvuÄnika da bi Äuo 20Hz jeste tema. Imam jedno pitanje: A gde to piÅ¡e?

Naravno, govorimo o dubokim basovima, u mom postu je reÄ o talasnoj dužini od "desetak metara". Dakle, zanima me, da li je reÄ o "rekla-kazala", ili to zaista negde piÅ¡e? U citatu koji sam naveo govori se o tome da je saznanje o ljudskoj percepciji zvuka joÅ¡ uvek jedna velika nepoznanica, a ovamo se govori o tome, da je (valda) utvrÄ‘eno kako talas mora biti formiran "u celini i celosti" da bi ga Äovek mogao registrovati. Zanimalo bi me makar logiÄno objaÅ¡njenje ove pojave.

Možemo mi sad da tražimp logiÄna objaÅ¡njenja koliko hoćeÅ¡, ali jedno je sigurno - nemožeÅ¡ Äuti zvuk koji nije proizveden.

Dakle da bi se proizveo zvuk od 20 Hz talasna dužina mora biti 17 m, e sad verujem i u ovo Å¡to borjan kaže da u prostoriji koja dozvoljava da se razvije bar 1/2 sinusoide može pratiti ton jer će se druga polovina razviti iz refleksije, ali zaista nema nikakve logike da ćeÅ¡ Äuti 20 Hz

direktno iz zvuÄnika a udaljen si od njega recimo 2 m.Na toj razdaljini zvuÄni talas joÅ¡ nije formiran znaÄi joÅ¡ ne postoji (mora napraviti bar jedan ciklus), a ako zvuk ne postoji onda ga i nemožeÅ¡ Äuti.To Å¡to se pri sluÅ¡anju muzike istovremeno formiraju druge frekvencije iz celog Äujnog spektra a koje sa te razdaljine ÄujeÅ¡ ne bi trebalo da te buni sa prethodno iznetim primerom.

Na kraju, ako su struÄnjaci i inženjeri koji se bave zvukom i akustikom doÅ¡li do egzaktnih podataka i ove informacije uvrstili u udžbenike a i dokument koji je postavio enaB je validan skript na ETF - Bgd, ostaje nam da verujemo da je to tako.

Dokle bi svet stigao kada bi svaka nova generacija morala da otkriva i istražuje već dokazane stvari - tapkali bi stalno u mestu. :banana

Link to comment
Share on other sites

...Na kraju, ako su struÄnjaci i inženjeri koji se bave zvukom i akustikom doÅ¡li do egzaktnih podataka i ove informacije uvrstili u udžbenike a i dokument koji je postavio enaB je validan skript na ETF - Bgd, ostaje nam da verujemo da je to tako.

Dokle bi svet stigao kada bi svaka nova generacija morala da otkriva i istražuje već dokazane stvari - tapkali bi stalno u mestu. :banana

Pa to je suština... Inženjeri nisu došli do tih podataka, jer nigde ne piše... Ni u ovim skriptama.

Primer sa slušalicama si elegantno ignorisao?

Link to comment
Share on other sites

Većina ljudi sebi pogreÅ¡no predstavlja zvuk na nekoj frekvenciji kao talas, sliÄan onome koji vide na povrÅ¡ini vode. To nije baÅ¡ sasvim tako. Mi registrujemo promenu pritiska. RazliÄite veliÄine poremećaja (amplitude) su nadpritisak i tada se predstavlja sa + i podpritisak sa -. Kada se iscrtaju taÄke nadpritiska i podpritiska u toku vremena dobije se kriva koja je sinusoida. Jedan (vremenski) period te sinusoide je 1/f, znaÄi obrnuto proporcionalan frekvenciji.

U prostoriji je potrebno izvesno rastojanje od izvora zvuka da ceo taj poremećaj bio predstavljen uz pomoć vazduha kao medija koji poremećaj prenosi. ZnaÄi, od nula pa do maximalnog nadpritiska (ili podpritiska, Å¡to bi bila tzv. kontrafaza), pa do nula. To je jedna poluperioda. Jedna poluperioda bi trebala da je dovoljna za rekonstrukciju frekvencije i amplitude (SPL) od strane naÅ¡eg uveta i mozgeta. Druga poluperioda je isto to, samo Å¡to ide od 0 do maximalnog podpritiska pa opet do 0.

Å to se tiÄe sluÅ¡alica, mislim da je stvar u tome da zbog veoma velike blizine jedinice koja emituje zvuk vazduh nije relevantan medij koji prenosi promenu zvuÄnog pritiska, već bubna opna maltene trenutno registruje te promene pritiska i tako rekonstruiÅ¡e frekvencije, kao promenu pritiska od minimalne do maximalne odredjeni broj puta u sekundi.

Kod prostorije postoji dosta veća razdaljina i vazduh kao medij za prenos, pa je potreban i prostor da bi se pomenuti poremećaj pritiska "odradio" svoj posao 0-max-0, gde je 0 proseÄan atmosferski pritisak.

Link to comment
Share on other sites

Pa to je suština... Inženjeri nisu došli do tih podataka, jer nigde ne piše... Ni u ovim skriptama.

Primer sa slušalicama si elegantno ignorisao?

Ovo sto sam naveo se uzima kao referentna jednacina za duzinu talasa :banana

E,sad, jeste interesantno deljenje te duzine sa polovinom da bi se registrovao taj talas, jer sa jedne strane ima smisla da se taj talas reflektuje od kraja sobe i vraca ka slusaocu, ali ako se to uzme kao tacna vrednost onda bi to trebalo ligicki da znaci da se racuna da se slusalac nalazi u sredini sobe...

Medjutim, i ja sa pitam to za slusalice i zaista deluje interesantno,a zasto? Meni nije jasno kako je tako mali kalem sposoban da napravi tako nisku frekvencu,recimo 20 Hz, pa cak i u vidu pritiska? Cisto logicki, jer koja bi bila razlika kad bi onda mi "nabili" recimo basinu od kutija na bubnu opnu da registrujemo te talase u odnosu na slusalice?Posebno sto vecina slusalica " dishe" tj. postoji itekakva razlika da li se josh rukama poklope i ucvrste ili ne...

Sve u svemu, jeste jako interesantno...

Link to comment
Share on other sites

Većina ljudi sebi pogreÅ¡no predstavlja zvuk na nekoj frekvenciji kao talas, sliÄan onome koji vide na povrÅ¡ini vode. To nije baÅ¡ sasvim tako. Mi registrujemo promenu pritiska. RazliÄite veliÄine poremećaja (amplitude) su nadpritisak i tada se predstavlja sa + i podpritisak sa -. Kada se iscrtaju taÄke nadpritiska i podpritiska u toku vremena dobije se kriva koja je sinusoida. Jedan (vremenski) period te sinusoide je 1/f, znaÄi obrnuto proporcionalan frekvenciji.

U prostoriji je potrebno izvesno rastojanje od izvora zvuka da ceo taj poremećaj bio predstavljen uz pomoć vazduha kao medija koji poremećaj prenosi. ZnaÄi, od nula pa do maximalnog nadpritiska (ili podpritiska, Å¡to bi bila tzv. kontrafaza), pa do nula. To je jedna poluperioda. Jedna poluperioda bi trebala da je dovoljna za rekonstrukciju frekvencije i amplitude (SPL) od strane naÅ¡eg uveta i mozgeta. Druga poluperioda je isto to, samo Å¡to ide od 0 do maximalnog podpritiska pa opet do 0.

Å to se tiÄe sluÅ¡alica, mislim da je stvar u tome da zbog veoma velike blizine jedinice koja emituje zvuk vazduh nije relevantan medij koji prenosi promenu zvuÄnog pritiska, već bubna opna maltene trenutno registruje te promene pritiska i tako rekonstruiÅ¡e frekvencije, kao promenu pritiska od minimalne do maximalne odredjeni broj puta u sekundi.

Kod prostorije postoji dosta veća razdaljina i vazduh kao medij za prenos, pa je potreban i prostor da bi se pomenuti poremećaj pritiska "odradio" svoj posao 0-max-0, gde je 0 proseÄan atmosferski pritisak.

U proteklom periodu sam pratio tvoj rad ( :wave2 ) na forumu, vidim da stvari ne priÄaÅ¡ napamet, ali ovde si bio malo neubedljiv. Pogotovo kod primera sa sluÅ¡alicama.

Namerno insistiram na tome da vidim "gde to piÅ¡e", jer, koliko vidim, dobar deo Älanova foruma nije sklon filozofiranju, nego barata gotovim informacijama. A ova "informacija" je toliko sumnjiva da vapi za demantijem.

Dakle, sediÅ¡ ispred zvuÄnika, stiže nadpritisak, bubna opna se ugiba, pritisak opada, bubna opna se vraća u normalu, podpritisak, opna se izvija, pa se vraća... Tu je cela sinusoida, nema Å¡ta da se rekonstruiÅ¡e. Jedina razlika je u tome, Å¡to se ova sinusoida stvara, može se reći, u realnom vremenu. Opna se povinuje zakonima fizike, bez obzira kolika je talasna dužina. Direktno iz zvuÄnika. Stvarno ne vidim u Äemu je problem. Isto tako radi i kod sluÅ¡alica. Sve jedno je - tri santimetra razmaka ili tri metra - vazduh je posrednik.

Mislim da bi bilo korisno da se ova tema raÅ¡Äisti do kraja, da ljudi ne ostanu u zabludi. Ili, ako naÄ‘ete neÅ¡to napismeno, da se ja razuverim. Ali, zaista verujem da je cela priÄa samo jedna "urbana legenda". :banana

Link to comment
Share on other sites

U proteklom periodu sam pratio tvoj rad ( :blah ) na forumu, vidim da stvari ne priÄaÅ¡ napamet, ali ovde si bio malo neubedljiv. Pogotovo kod primera sa sluÅ¡alicama.

Namerno insistiram na tome da vidim "gde to piÅ¡e", jer, koliko vidim, dobar deo Älanova foruma nije sklon filozofiranju, nego barata gotovim informacijama. A ova "informacija" je toliko sumnjiva da vapi za demantijem.

Dakle, sediÅ¡ ispred zvuÄnika, stiže nadpritisak, bubna opna se ugiba, pritisak opada, bubna opna se vraća u normalu, podpritisak, opna se izvija, pa se vraća... Tu je cela sinusoida, nema Å¡ta da se rekonstruiÅ¡e. Jedina razlika je u tome, Å¡to se ova sinusoida stvara, može se reći, u realnom vremenu. Opna se povinuje zakonima fizike, bez obzira kolika je talasna dužina. Direktno iz zvuÄnika. Stvarno ne vidim u Äemu je problem. Isto tako radi i kod sluÅ¡alica. Sve jedno je - tri santimetra razmaka ili tri metra - vazduh je posrednik.

Mislim da bi bilo korisno da se ova tema raÅ¡Äisti do kraja, da ljudi ne ostanu u zabludi. Ili, ako naÄ‘ete neÅ¡to napismeno, da se ja razuverim. Ali, zaista verujem da je cela priÄa samo jedna "urbana legenda". :wave2

Resio Beat da ponisti zakone akustike :banana Lambda je prvi osumnjiceni :o

Link to comment
Share on other sites

Svi zakoni su negde zapisani. VaÅ¡a priÄa se svodi na: "Zna se... da je..."

Daj Beat, nemoj da smo neozbiljni :wave2

Nismo mi izmislili brzinu prostiranja zvuka koja se uzima kao referentna vrednost. Progooglaj malo, ukucaj duzina talasa, talasna duzina i sl. i videcesh sta pishe.

E,sad sto zelish da budesh veci katolik od pape i da devalvirash sve sto je dosad u akustici usvojeno, to je druga prica :banana

Uzmi referentnu jednacinu λ= u/v, gde je u -brzina talasa(340m/s),a v-frekvencija, i izracunaj, nije tesko! Vec ti je gore navedeno kako se to dobija!

Dakle,talasna duzina je najkrace rastojanje molekula u istoj fazi.

Vrlo je prosto-rec je o jednacini za pravilno razvijanje talasa bez refleksija.

Samo napred, zelim ti da oborish zakon,sto da ne :o

Link to comment
Share on other sites

Dakle, sediÅ¡ ispred zvuÄnika, stiže nadpritisak, bubna opna se ugiba, pritisak opada, bubna opna se vraća u normalu, podpritisak, opna se izvija, pa se vraća... Tu je cela sinusoida, nema Å¡ta da se rekonstruiÅ¡e. Jedina razlika je u tome, Å¡to se ova sinusoida stvara, može se reći, u realnom vremenu. Opna se povinuje zakonima fizike, bez obzira kolika je talasna dužina. Direktno iz zvuÄnika. Stvarno ne vidim u Äemu je problem. Isto tako radi i kod sluÅ¡alica. Sve jedno je - tri santimetra razmaka ili tri metra - vazduh je posrednik.

Mislim da bi bilo korisno da se ova tema raÅ¡Äisti do kraja, da ljudi ne ostanu u zabludi. Ili, ako naÄ‘ete neÅ¡to napismeno, da se ja razuverim. Ali, zaista verujem da je cela priÄa samo jedna "urbana legenda". :banana

Evo ti jednostavan primer da to i jeste tako kao Å¡to sam napisao. SluÅ¡alice koje su (većina njih) predvidjene da rade kao zatvorene, kada ih udaljiÅ¡ od sebe na npr. 1 m ili viÅ¡e ÄujeÅ¡ samo viÅ¡e-srednje i visoke tonove.(i to priliÄno tiho) Nižih frekvencija i nema. To je zato Å¡to se u toj situaciji sluÅ¡alice stavljaju u drugaÄiji ambijent gde i kod njih vazduh postaje medijum za prenos poremećaja pritiska, pa jedinica od 50 ili 60 mm efektivnog preÄika se i ponaÅ¡a kao da je takva jedinica u mini kutijici, a u slobodnom prostoru.

Ne znam kako drugaÄije da ti predstavim razliku izmedju sobe i 2 cm sluÅ¡alice od bubne opne. Npr. kao da u prvom sluÄaju imaÅ¡ veliki bazem pun ulja, pa na jednom kraju zvizneÅ¡ poremećaj koji se oÄituje u talasu koji se kreće duž bazena. U tom sluÄaju je ulje medijum za prenos poremećaja. U drugom sluÄaju imaÅ¡ mali cilindar, klip, u cilindru ulje, pa na drugi draj cilindra nadpritisak ili podpritisak proizvodiÅ¡ hidrauliÄki direktnim delovanjem klipa, a preko to malo ulja, dok je ulje samo neviskozni posrednik. U ovom sluÄaju to malo vazduha je samo sredstvo za direktan prenos. ZnaÄi, principi u prvom i drugom sluÄaju su razliÄiti.

Link to comment
Share on other sites

Evo ti jednostavan primer da to i jeste tako kao Å¡to sam napisao. SluÅ¡alice koje su (većina njih) predvidjene da rade kao zatvorene, kada ih udaljiÅ¡ od sebe na npr. 1 m ili viÅ¡e ÄujeÅ¡ samo viÅ¡e-srednje i visoke tonove.(i to priliÄno tiho) Nižih frekvencija i nema. To je zato Å¡to se u toj situaciji sluÅ¡alice stavljaju u drugaÄiji ambijent gde i kod njih vazduh postaje medijum za prenos poremećaja pritiska, pa jedinica od 50 ili 60 mm efektivnog preÄika se i ponaÅ¡a kao da je takva jedinica u mini kutijici, a u slobodnom prostoru.

Ne znam kako drugaÄije da ti predstavim razliku izmedju sobe i 2 cm sluÅ¡alice od bubne opne. Npr. kao da u prvom sluÄaju imaÅ¡ veliki bazem pun ulja, pa na jednom kraju zvizneÅ¡ poremećaj koji se oÄituje u talasu koji se kreće duž bazena. U tom sluÄaju je ulje medijum za prenos poremećaja. U drugom sluÄaju imaÅ¡ mali cilindar, klip, u cilindru ulje, pa na drugi draj cilindra nadpritisak ili podpritisak proizvodiÅ¡ hidrauliÄki direktnim delovanjem klipa, a preko to malo ulja, dok je ulje samo neviskozni posrednik. U ovom sluÄaju to malo vazduha je samo sredstvo za direktan prenos. ZnaÄi, principi u prvom i drugom sluÄaju su razliÄiti.

Znaci,postoji i razlika u velicini kalema i jedinice koja je potrebna za slusalice u odnosu na sobu da bi se razvio taj talas?

Ali opet da ponovim pitanje, u nekom teorijsko-empirijskom slucaju kad bi jedinica sa zvucnika bila zatvorena u vidu slusalica i stavljena na uvo, da li to znaci da bismo mi culi mozda i 5 i 10Hz?

Dakle, pitanje je vezano za velicinu drajvera i kalema za slusalice i za obicne kutije

Link to comment
Share on other sites

Nije bitna veliÄina jedinica kada su u pitanju sluÅ¡alice. Zato su skoro sve iste - 50 mm preÄnik, jer je to ergonomski zahtev.

Kod sluÅ¡anja zvuÄnika u sobi je drugaÄije. ZnaÄi, nije bitno da li bi velika jedinica iz zvuÄnika od 17 cm bila zatvorena pa nataknuta na uvo. Prvo, pogibija momentalna, jer bi SPL bio bar 35-40 dB viÅ¡i znaÄi bar 130 dB. Drugo, upravo zbog drugaÄijeg principa rada i prenosa zvuÄne informacije iz sluÅ¡alica se može Äuti 10 Hz, tj. Äulo bi se kada bi Äovek Äuo frekvencije ispod 20 Hz. Kada neka firma napiÅ¡e specifikacije za svoje sluÅ¡alice 10-30.000 Hz, to je mnogo bliže istini nego kada neko, slobodno mogu reći, tresne takvu glupost u specifikacijama za zvuÄne kutije.

Kod sluÅ¡alica, dovoljno je da se drajver pomera napred nazad frekvencijom od 10 Hz, dok kod zvuÄnih kutija jedinice treba da pomere 2 vagona vazduha za odgovarajući poremećaj pritiska u vazduhu.

Drajver kod sluÅ¡alica nema neograniÄeni frekventni raspon, jer je u svom rasponu ograniÄen svojim kvalitetom u smislu da li kvalitativno dobro može da prenosi i tako sporo kretanje kao Å¡to je 20 Hz, i tako brzo i precizno kao Å¡to je 20.000 Hz. Tu je taj drajver isto ograniÄen i sposobnošću dužine pomaka, kao i kvalitetom magnetnog sistema koji jedinicu i pokreće i zaustavlja (rajzing time, tj. brzina reagovanja tj. skoka amplitude kao i brzina smirivanja kretanja nakon zavrÅ¡enog signala).

Link to comment
Share on other sites

Evo ti jednostavan primer da to i jeste tako kao Å¡to sam napisao. SluÅ¡alice koje su (većina njih) predvidjene da rade kao zatvorene, kada ih udaljiÅ¡ od sebe na npr. 1 m ili viÅ¡e ÄujeÅ¡ samo viÅ¡e-srednje i visoke tonove.(i to priliÄno tiho) Nižih frekvencija i nema. To je zato Å¡to se u toj situaciji sluÅ¡alice stavljaju u drugaÄiji ambijent gde i kod njih vazduh postaje medijum za prenos poremećaja pritiska, pa jedinica od 50 ili 60 mm efektivnog preÄika se i ponaÅ¡a kao da je takva jedinica u mini kutijici, a u slobodnom prostoru.

Ne znam kako drugaÄije da ti predstavim razliku izmedju sobe i 2 cm sluÅ¡alice od bubne opne. Npr. kao da u prvom sluÄaju imaÅ¡ veliki bazem pun ulja, pa na jednom kraju zvizneÅ¡ poremećaj koji se oÄituje u talasu koji se kreće duž bazena. U tom sluÄaju je ulje medijum za prenos poremećaja. U drugom sluÄaju imaÅ¡ mali cilindar, klip, u cilindru ulje, pa na drugi draj cilindra nadpritisak ili podpritisak proizvodiÅ¡ hidrauliÄki direktnim delovanjem klipa, a preko to malo ulja, dok je ulje samo neviskozni posrednik. U ovom sluÄaju to malo vazduha je samo sredstvo za direktan prenos. ZnaÄi, principi u prvom i drugom sluÄaju su razliÄiti.

Moje zablude obiÄno bivaju ispravljene predoÄenim Äinjenicama. Ovako, na svaku tvoju teoriju, ja mogu da odgovorim svojom. :banana

Moje sluÅ¡alice su otvorene, pa se isto ponaÅ¡aju kao Å¡to si opisao. No, nije ni bitno. Bitno je da impuls do bubne opne stiže u potpuno istom obliku - nad/podpritiska, bez obzira na medijum. Talas je "nedovrÅ¡en" u oba sluÄaja, u sluÄaju sluÅ¡alica odnos talasna dužina/rastojanje uha od membrane je Äak neuporedivo veći, nego kod zvuÄnika. Koliko sam ja shvatio, vaÅ¡ jedini argument je upravo ta "nedovrÅ¡enost". Nema druge, moraćete mi naći neÅ¡to napismeno.

Ovi PDF-ovi koje je PantaNS okaÄio su izvanredni, ali, koliko sam mogao da vidim, ne doprinose razreÅ¡enju diskusije.

Link to comment
Share on other sites

Utter nonsense. Think about headphones where just about all of the sound could not be heard if this were true.

Regards, Art Ludwig

----- Original Message -----

From:

To: [email protected]

Sent: Saturday, May 03, 2008 1:32 PM

Subject: Question

Hello Mr. Ludwig!

For the second time in a year, I have a question. On my forum they believe in one theory: If the distance between the speaker and the listener is shorter then a wavelength of the (sub)bass, he can't hear the sound, because of "unfinished" wave. Therefore, he can hear only the second or third reflection, when the whole wave is out from the box.

What is your opinion about it?

Best regards, and good health. Thank you!

Ne obraćajte pažnju na (verovatno) nepismeno pitanje, ja sam uÄio NemaÄki.

G. Ludwig je autor sledećeg sajta:

Link to comment
Share on other sites

Koliko se ja secam fizike, talasno kretanje je definisano pre svega talasnom duzinom (odnosno frekvencijom u obrnuto proporcionalnom odnosu) i amplitudom talasa. U idealnom slucaju taj talas se predstavlja kao sinusoida koja ima svoju (talasnu) duzinu i svoje minimalne i max vrednosti amplitude, koji su iste vrednosti samo obrnutog smera - to su tacke signala na kojima on svojim rasprostiranjem kroz neki medijum dostize svoje najvece odnosno najnize vrednosti. To dalje znaci da kada se neki prijemnik (covekovo uvo npr.) ili prepreka nadje na putu talasa, onda ce taj talas imati odredjenu amplitudu (jacinu) u tom trenutku. Ta amplituda ukazuje na intenzitet signala, na glasnocu te frekvencije. Ne postoji tako nesto kao "nedovrseni talas". On je ili emitovan ili nije na nekoj frekvenciji. To znaci da je predstava da se cuje samo u tacki u kojoj se talas (sinusoida) zavrsava zapravo pogresna (zapravo u tackama gde sinusoida sece x-osu je intenzitet talasa jednak nuli ali to ne znaci da ga tu nema). Talas nije diskontinualne prirode - to nisu nule i jedinice ili samplovi da ih ima samo u odredjenim tackama. To je u principu analogna pojava. Mislim da tu lezi srz nesporazuma kod nekih komentara. Ispravite me ako gresim - davno je bila Fizika 1 ....

Problem je u tome sto vi nikada nemate jednu frekvenciju koja izlazi iz zvucnika vec uvek citav spektar. I to onda cini stvari za analizu slozenijim. Osim toga talas se rasprostire uvek u odredjenom mediju (zbog toga u zadnje vreme ima pokusaja da se taj medij, vazduh u sobi, takodje "akusticki tretira" :banana ). A tu je i sama prostorija sa svojim preprekama (tacka u koju udari talas i sama postaje izvor talasa ili se odbija od prepreke pod istim uglom pod kojim je u nju i udarila). Dodatni problem za potpuno razumevanje rasprostiranja energije putem talasa jeste da je talasno kretanje jedan vrlo slozen fenomen, koji nije lako razumljiv ...

Link to comment
Share on other sites

Šta si hteo da kažeš u vezi Burek foruma? Da mlate praznu slamu? :banana

Izvinjavam se na offtopicu :wave2

Hteo je da kaže da se u tom dokumentu nalaze reÅ¡enja svih naÅ¡ih dilema, pa ko i ovo ne razume,... Ali, u njemu ima samo reÅ¡enja nekih praktiÄnih situacija, vezanih za korišćenje subvufera.

U tom smislu, najboljom mi se Äini jedna od preporuka G. Ludwiga, sa njegovog sajta. Zapravo, dve:

...

Don't take low frequency engineering results too seriously.

Don't take a speaker manufacturer's claim of ±1 dB frequency response too seriously either.

...

Link to comment
Share on other sites

Moze jednostavan test?

Uzmete vas omiljeni sub, sto veci - 12-18 inchca....Izbacite ga napolje gde nema uslova za refleksiju, pustite ton od 25Hz, i slusate sa ~1m udaljenosti...ne da se cuje, nego pomera bubrege... iako ne stojimo 14m od zvucnika, iako nema refleksija..

po toj teoriji "neformiranog talasa", ako bi stajali na 17m od zvucnika culi bi 20Hz, a ako bi se odaljili jos 2m, ne bi vise culi jer tu dolazi vec drugi "neformirani talas"...

Zvuk je promena vazdusnog pritiska koja se desava odredjen broj puta u sekundi... Ako zvucnik pomera membranu 20 puta u sekundi, vazdusni pritisak ispred membrane se menja isto toliko puta u sekundi... i tu promenu uvo registruje kao zvuk... nebitno da li stojite na 1cm ili na 10m... to je vec pitanje amplitude

Ako nekoga zanima strucnija literatura, vec sam ponudio da posaljem na mail knjigu na engleskom u pdf formatu... Master handbook of acoustics - mnogo dobro stivo - ima i mnogo slika :wave2

Pa ko je zainteresovan, neka me pm-uje - ne mogu da uploadujem, sendspace brise :banana

P.S. gornji eksperiment sam probao, pri dizajnu moje ELF sub kutije, koja samo sto nije 100% gotova... tako da ne pricam napamet. 200W na 25Hz na 1 metar daljine - dovoljno da coveku jako brzo bude lose u stomaku...

Poz

Link to comment
Share on other sites

Moze jednostavan test?

Uzmete vas omiljeni sub, sto veci - 12-18 inchca....Izbacite ga napolje gde nema uslova za refleksiju, pustite ton od 25Hz, i slusate sa ~1m udaljenosti...ne da se cuje, nego pomera bubrege... iako ne stojimo 14m od zvucnika, iako nema refleksija..

po toj teoriji "neformiranog talasa", ako bi stajali na 17m od zvucnika culi bi 20Hz, a ako bi se odaljili jos 2m, ne bi vise culi jer tu dolazi vec drugi "neformirani talas"...

Zvuk je promena vazdusnog pritiska koja se desava odredjen broj puta u sekundi... Ako zvucnik pomera membranu 20 puta u sekundi, vazdusni pritisak ispred membrane se menja isto toliko puta u sekundi... i tu promenu uvo registruje kao zvuk... nebitno da li stojite na 1cm ili na 10m... to je vec pitanje amplitude

Ako nekoga zanima strucnija literatura, vec sam ponudio da posaljem na mail knjigu na engleskom u pdf formatu... Master handbook of acoustics - mnogo dobro stivo - ima i mnogo slika :wave2

Pa ko je zainteresovan, neka me pm-uje - ne mogu da uploadujem, sendspace brise :banana

P.S. gornji eksperiment sam probao, pri dizajnu moje ELF sub kutije, koja samo sto nije 100% gotova... tako da ne pricam napamet. 200W na 25Hz na 1 metar daljine - dovoljno da coveku jako brzo bude lose u stomaku...

Poz

Slazem se,s tim sto je gore navodjeno kretanje vazduha u ogranicneom prostoru-sobi,a ovde je neogranicen prostor i u duzinu i sirinu i u visinu sto je bitno!

Akustika sobe mislim da je ipak bitno razlcita od akustike na otvorenom prostoru sto je i pokazano bezbroj puta.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...