Jump to content


Iskustva sa pasivnim radiatorima


maxa78

Recommended Posts

Obzirom da delovi danas cine zanemarljiv deo u ceni zvucnika u pravu su. Ipak i pored toga je daleko jeftinije staviti plasticnu cev nego drajver, to ipak nesto i kosta tako da obzirom da se stedi na smesnim stvarima ovo i nije tako mala razlika. Svakako nikakav razlog da se princip ne koristi kod nize, odnosno srednje klase zvucnika.

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 167
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Top Posters In This Topic

Posted Images

Bez obzira na postojanje simulacija, direkt radijator je teži za projektovanje od kompresione ili bas reflex kutije. Zato što svaka simulacija mora da se isproba i koriguje u praksi, malo ćete naći diy projekata sa pasive radijatorom jer je uvek lakše napraviti dovoljno veliku kutiju i igrati se sa tjunom, ili prosto dodati jedan ili više specijalizovanih bas drajvera.

Kod komercijalnih zvučnika obično je direkt radijator evolucija nekog ranijeg bas refleks modela koji radi u manjoj zapremini. Recimo Sonus Faber Electa Amator 2, ili Tannoy T225.

Link to comment
Share on other sites

37 minuta ranije, sondek said:

Ipak i pored toga je daleko jeftinije staviti plasticnu cev nego drajver, to ipak nesto i kosta tako da obzirom da se stedi na smesnim stvarima ovo i nije tako mala razlika.

Upravo to, štednja, plus više basa iz BR.

Ako si primetio, masovno koriste male jeftine pasivne radijatore za one Bluetooth boombox-ove i slične sprave, u TV ih ima sigurno i u onim štanglama za ispod TV. Naravno to je zato što ipak dobiju basa dosta više iz te male zapremine, a Q faktor je dosta veliki što se i traži, da bumbara okolo. Cena je sitnica naravno i doprinosi čak dizajnu samog sokoćala a i prodaji, jer ima basa a malecko je. Kod tih malih pasivnih membrana je cena niska jer nema ni donje vešanje, nit mu treba za tako malu membranu i sve je od plastike.

Link to comment
Share on other sites

Imao sam DYN 30W54 sa dva Varioventa, kutija 100l. Mislim dobro je to bilo, domaćinski, ali je prodato zbog dimenzija i preseljenja u manji prostor. S tom napomenom da je to bio onaj stari papirnati 30W prve serije, onaj kasniji sa invertovanom kalotom i novom membranom mi se nije baš toliko dojmio. Doduše i kutija je bila druga.

Link to comment
Share on other sites

9 minuta ranije, somilenko said:

Ti SBI projekti su zapravo odlični.

Konkretno skretnica ona 4 reda je bila promašaj za SBI, barem sa Dynaudio verzijom. SIPE/RCF verziju nikad čuo nisam niti znam nekog da je to pravio. Kad sam bacio cenu delova na pirpa, odmah sam rešio da napravim alternativnu, onu I reda. I tako slušao godinama. To je bio prilično effikasan zvučnik, i nije bio izbirljiv puno prema pojačalima, moglo se slušati i sa kvalitetnih 2x30W, nije tražio mrge od pojačala da zasvira kako treba. Danas ima puno zvučnika kojima treba po pola kW na svakom kanalu i puno struje na zalihama da zvuče dobro, zbog nezgodne faze/impedanse, pitaj boga čega sve.

Link to comment
Share on other sites

Na tu I reda i mislim. IV red je previše elemenata na putu signala a karakteristike recimo 24W75, d52 i d21 su takve da se jako lako uklapaju međusobno sa skretnicom I reda a meni lično, najbolje radi skretnica sa faznom korekcijom srednjaka (Lattice nework-om), ima odličan prostor i image-ing.

Link to comment
Share on other sites

Ja se i dalje pitam ima li muzike iznad 40Hz.

Uašto mora jednostavno kad može komplikovano....

Imaš problem sa modovima ispod 40Hz... šta će ti sirovina koja pravi problem? Uzmeš nešto do 40Hz i mirna Bačka, a i Srem i Banat...

A može i komplikovano...

Dva SVS suba, minimum, što veća to bolja, što više to bolje, i provedeš ostatak života igrajući se s njima, sa DSP i šiljeći patku na forumu šta je bolje...

Najbolje je bez problema, ali onda život nema svrhu.

;)

Link to comment
Share on other sites

40hz je vec odlican i dubok bas, ispod toga se retko sta i snimi...kad su u pitanju instrumenti retko koji i ide ispod toga, a iako ide to je retko. Druga stvar je u pitanju, a to je kvalitet i cistoca basa i uticaj istog na ostali deo spektra. Zvucnik moze biti muljav u basu i kad ide do 60hz. Jos ako mu soba u tome pomaze zaista jeste bolje ici u njoj sa manjim basem ili do 40-50hz. Btw sa tim sub basem se pojavljuju i neke stvari koje nisu muzika, vec ambijent prostorije, sale ali i stvari koje su na snimku a ni producent ih nije cuo...saobracaj u pozadinu, podstanica u podrumu i sl. Jasno smo to culi sa jednog snimka kod kolege NL. Stari jazz snimci su najcesce zbog tih brumova okoline i od tehnike odsecani na 50hz. Naravno ima nove elektronske muzike i filmova ...pa ko voli sto da ne. Meni jeste interesantan taj aspekt da zvucnici bolje prikazu prostor u kome su i velicinu instrumenta... nema toga sa malim zvucnicima...koliko god sam im ranije drzao stranu. Njihova ocigledna prednost je  tamo gde soba pravi problem, zapravo vrlo jednostavno, a i tako tesko ..treba uskladiti zvucnike i prostor. Ipak ce se retko ko sa skupim sistemom odluciti za manji zvucnik.

Link to comment
Share on other sites

34 minuta ranije, sondek said:

40hz je vec odlican i dubok bas, ispod toga se retko sta i snimi...kad su u pitanju instrumenti retko koji i ide ispod toga, a iako ide to je retko. Druga stvar je u pitanju, a to je kvalitet i cistoca basa i uticaj istog na ostali deo spektra. Zvucnik moze biti muljav u basu i kad ide do 60hz. Jos ako mu soba u tome pomaze zaista jeste bolje ici u njoj sa manjim basem ili do 40-50hz. Btw sa tim sub basem se pojavljuju i neke stvari koje nisu muzika, vec ambijent prostorije, sale ali i stvari koje su na snimku a ni producent ih nije cuo...saobracaj u pozadinu, podstanica u podrumu i sl. Jasno smo to culi sa jednog snimka kod kolege NL. Stari jazz snimci su najcesce zbog tih brumova okoline i od tehnike odsecani na 50hz. Naravno ima nove elektronske muzike i filmova ...pa ko voli sto da ne. Meni jeste interesantan taj aspekt da zvucnici bolje prikazu prostor u kome su i velicinu instrumenta... nema toga sa malim zvucnicima...koliko god sam im ranije drzao stranu. Njihova ocigledna prednost je  tamo gde soba pravi problem, zapravo vrlo jednostavno, a i tako tesko ..treba uskladiti zvucnike i prostor. Ipak ce se retko ko sa skupim sistemom odluciti za manji zvucnik.

Ima i malih zvučnika skupih k'o otrov.

 

 

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, somilenko said:

da se jako lako uklapaju međusobno sa skretnicom I reda

Kasnije sam dobio bolji rezultat sa D28AF i rezom drugog reda na 2k5. Jednostavno je zvučalo čistije i sa manje izobličenja kad se pojača do realističnih nivoa.

Link to comment
Share on other sites

50 minuta ranije, Toza said:

Ima i malih zvučnika skupih k'o otrov.

Za Singapurcane i Japance sa "kvadratom" od 10+k zelembaca :)

Novi Børresen M1 - 100k.

080222-Borreson-600.jpg

 

 

Elem... 

Ne mozes zeja*ati fiziku. Nema velikog zvuka iz malih kutija i to je to. E sad, tim velikim kutijama treba i odgovarajuci prostor - ali ko jos nije pokusao da ugura slonce u lonce - nek prvi baci kamen :D

Link to comment
Share on other sites

Kii ne koristi DSP za korekciju odziva basa tj za peglanje krive. Koristi za faznu usaglašenost i to radi izuzetno dobro. Odličan zvučnik. Naravno, kada isto to postignete bez upotrebe DSP rezultat je bolji ali isto tako veoma je mali broj zvučnika na kojima je to korektno odrađeno i obično poprilično nadmašuju cenu Kii. Kii ima nekoliko preseta za pozicioniranje zvučnika i to je to. I da, Kii koristi servo za bas što je jako dobro.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...