Jump to content


Povratak CDa


DejanM

Recommended Posts

4 sati ranije, 空也 said:

Veća dubina bita NE povećava tačnost.

Ne treba mešati dubinu bita i uzorkovanje. To su različite stvari.

Što se bitova i njihove dubine tiče, mnogi pogrešno zamišljaju da se neka muzička informacija deli ili na 16 ili na 24 dela, pa da se u slučaju ako je podeljena na 24 dela (zamišljeni "sitniji korak"), dobija veća preciznost nego ako je podeljena na 16.

Ako poredimo 24 i 16 bita, nije u pitanju veća preciznost već se radi o većoj širini zahvata.

U 24 bita staje veća količina informacija nego u 16, ... ali u smislu da u kantu od 24 litra staje više klikera nego u kantu od 16 litara, ali u obe kante su klikeri isti. Nisu "tačniji" oni koji su u većoj kanti, samo ih ima više.

U 24 bita može da stane širi dinamički opseg (razlika između najtiših i najglasnijih delova muzike), i dodatno se dobija bolji odnos signala i šuma, tj. kvantizacijski šum je potisnut niže.

Svaki bit daje negde oko 6db dinamičkog opsega.

Znači u slučaju snimka od 16 bita maksimalni mogući dinamički opseg je (16x6) 96dB, a kod snimka od 24 bita je (24x6) 144dB.

Teoretski dinamički opseg analognih master traka ide maksimalno do oko 77dB, a realni dinamički opseg snimljene muzike je još manji i retko prelazi 60dB, tako da je 96dB koje pruža CD sa 16bita više nego dovoljno.

Ako se vratimo analogiji sa klikerima i kantama, 77 klikera će u neizmenjenom i "tačnom" obliku komotno stati i u kantu od 16 bita koja prima 96 klikera, i u kantu od 24 bita koja prima 144 klikera. :D

Dubina od 24 bita je bitna tokom rada u studiju, kako je @Zexx već lepo objasnio par postova iznad, pa da ne ponavljam. :)

 

Ako je tako, malo mi je besmisleno. Finiji korak daje preciznije uzorkovanje i bolju artikulaciju signala niskog nivoa. U dinamičkom rasponu ne dobija se ništa praktično bitno, ali u prezentaciji dinamike (makro i mikro), zahvaljujući doprinosu niskih signala, ima osnova za očekivanje.

Poređenje s klikerima je neadekvatno jer 6dB može da predstavlja vrlo veliki i vrlo mali linearni korak.

Ovo sam nasumično pronašao u jednom tekstu:

 A/D konvertor unutar mikrokontrolera se uglavnom dizajnira tako da vrši konverziju signala u naponskom opsegu jednakom naponu napajanja samog mikrokontrolera. Opseg od , na primer 0 – 5 V, se pretvara u digitalnu reč sa n-bita, gde je n uobičajeno broj 8, 10, 12. Veći broj n donosi manji kvantni nivo. Kvantni nivo je jednak najmanjem priraštaju analognog signala koji A/D može detektovati tj. to je vrednost LSB u izlaznoj digitalnoj reči. Uvećanje broja n donosi bolju rezoluciju i preciznost, ali uvećava cenu mikrokontrolera. Iskustvo pokazuje da je n=10 (rezultat u opsegu Vmin → 0 Vmax →1023) dovoljno za merenje u većini pogona i industijskih procesa.

https://www.automatika.rs/baza-znanja/elektronika/analognodigitalni-konvertor-ad-konvertor.html

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 145
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

1 sat ranije, TurboMaximus said:

Ovo sam nasumično pronašao u jednom tekstu:

Bolje tražiti ciljano nego nasumično. :)

Ovo što si naveo, primer A/D konvertera unutar mikrokontolera koji, na primer, kontrolišu elektromotore, nema nikakve veze sa ovim o čemu pričamo ovde.

 

Jednostavna Google pretraga tipa "24bit vs 16bit" će dati mnogo rezultata:

https://www.soundguys.com/audio-bit-depth-explained-23706/

https://www.mojo-audio.com/blog/the-24bit-delusion/

https://www.head-fi.org/threads/24bit-vs-16bit-the-myth-exploded.415361/

...itd.

1 sat ranije, TurboMaximus said:

Poređenje s klikerima je neadekvatno jer 6dB može da predstavlja vrlo veliki i vrlo mali linearni korak.

6dB je 6dB, ni manje ni više.

Citat iz jednog od gore navedenih linkova:

Hopefully you're still with me, because we can now go on to precisely what happens with bit depth. Going back to the above, when we add a 'bit' of data we double the number of values available and therefore halve the number of quantisation errors. If we halve the number of quantisation errors, the result (after dithering) is a perfect waveform with halve the amount of noise. To phrase this using audio terminology, each extra bit of data moves the noise floor down by 6dB (half). We can turn this around and say that each bit of data provides 6dB of dynamic range (*4). Therefore 16bit x 6db = 96dB. This 96dB figure defines the dynamic range of CD. (24bit x 6dB = 144dB).

So, 24bit does add more 'resolution' compared to 16bit but this added resolution doesn't mean higher quality, it just means we can encode a larger dynamic range. This is the misunderstanding made by many. There are no extra magical properties, nothing which the science does not understand or cannot measure. The only difference between 16bit and 24bit is 48dB of dynamic range (8bits x 6dB = 48dB) and nothing else. This is not a question for interpretation or opinion, it is the provable, undisputed logical mathematics which underpins the very existence of digital audio.

So, can you actually hear any benefits of the larger (48dB) dynamic range offered by 24bit? Unfortunately, no you can't. The entire dynamic range of some types of music is sometimes less than 12dB. The recordings with the largest dynamic range tend to be symphony orchestra recordings but even these virtually never have a dynamic range greater than about 60dB. All of these are well inside the 96dB range of the humble CD. What is more, modern dithering techniques (see 3 below), perceptually enhance the dynamic range of CD by moving the quantisation noise out of the frequency band where our hearing is most sensitive. This gives a percievable dynamic range for CD up to 120dB (150dB in certain frequency bands).

You have to realise that when playing back a CD, the amplifier is usually set so that the quietest sounds on the CD can just be heard above the noise floor of the listening environment (sitting room or cans). So if the average noise floor for a sitting room is say 50dB (or 30dB for cans) then the dynamic range of the CD starts at this point and is capable of 96dB (at least) above the room noise floor. If the full dynamic range of a CD was actually used (on top of the noise floor), the home listener (if they had the equipment) would almost certainly cause themselves severe pain and permanent hearing damage. If this is the case with CD, what about 24bit Hi-Rez. If we were to use the full dynamic range of 24bit and a listener had the equipment to reproduce it all, there is a fair chance, depending on age and general health, that the listener would die instantly. The most fit would probably just go into coma for a few weeks and wake up totally deaf. I'm not joking or exaggerating here, think about it, 144dB + say 50dB for the room's noise floor. But 180dB is the figure often quoted for sound pressure levels powerful enough to kill and some people have been killed by 160dB. However, this is unlikely to happen in the real world as no DACs on the market can output the 144dB dynamic range of 24bit (so they are not true 24bit converters), almost no one has a speaker system capable of 144dB dynamic range and as said before, around 60dB is the most dynamic range you will find on a commercial recording.

So, if you accept the facts, why does 24bit audio even exist, what's the point of it? There are some useful application for 24bit when recording and mixing music. In fact, when mixing it's pretty much the norm now to use 48bit resolution. The reason it's useful is due to summing artefacts, multiple processing in series and mainly headroom. In other words, 24bit is very useful when recording and mixing but pointless for playback. Remember, even a recording with 60dB dynamic range is only using 10bits of data, the other 6bits on a CD are just noise. So, the difference in the real world between 16bit and 24bit is an extra 8bits of noise.

I know that some people are going to say this is all rubbish, and that “I can easily hear the difference between a 16bit commercial recording and a 24bit Hi-Rez version”. Unfortunately, you can't, it's not that you don't have the equipment or the ears, it is not humanly possible in theory or in practice under any conditions!! Not unless you can tell the difference between white noise and white noise that is well below the noise floor of your listening environment!! If you play a 24bit recording and then the same recording in 16bit and notice a difference, it is either because something has been 'done' to the 16bit recording, some inappropriate processing used or you are hearing a difference because you expect a difference.

 

Link to comment
Share on other sites

23 minuta ranije, paja959 said:

super su ove kante i klikeri,samo nisu nikako pokazatelj kako ce ta "sprava" konacno da svira....oli biti mozda Lampizator,Lumin,Mark Levinson,ili cetvrto...:lol:

Analogni ili izlazni stepen uredjaja,pravi najvecu razliku,sa dobrim izlazom i You Tube svira

Mnogo vise sam cuo krseva od srebrnih diskova,nego muzike sa Tidala

Povratak je samo trenutni hir,kao i sa LP,nista novo se ne desava,moraju opet da se izvuku stare tehnologije za generacije koje nisu koristile srebrne diskove.

 

 


 

Link to comment
Share on other sites

Mene više brine što je prosečni kvalitet muzike sve manji. Što je sve teže naći nešto originalno i novo. Što stanice vrte staru izlizanu muziku, što ne odabiraju nove kvalitetnije autore.

Mislim da ni striming servisi ništa bolje ne donose u privlačenju više ljudi da sluša muziku. To je samo bolji komfor jer je baza na izvolte. Ona ne donosi bolji kvalitet u reprodukciji, što je jedan uslova da se mladi privuku. Takođe nema nekog ko će da odabere šta je kvalitet i prezentuje zašto je to kvalitet. To su nekad radili muzički urednici i disk džokeji.

Mladi danas kopaju po tim bazama i nemaju predstavu šta je kvalitet. Zato ih vidim da slušaju od najvećih gluposti do nečeg što bi se eventualno moglo nazvati kvalitet. U proseku - mnogo niži muzički ukus nego predhodne generacije. Nema autoriteta znanja i ukusa koji će da ih usmeri. Za većinu je to jako potrebno.

Stariji opet kopaju po tim bazama da nadju sve ono što nisu mogli u mladosti. Svoj ukus malo dopune sa autorima koji su u biti klonovi njihovih mladalačkih idola i to je to. Zadrto se ukopaju u jedan maleni opus muzičkog stvaralaštva i ni makac dalje. Ništa od proširenja i produbljenja muzičkog ukusa kao što se ipak moglo za vreme analognih radio stanica.

Pošto su oni u poziciji da imaju bolje muzičke uredjaje, striming servisi im takodje ne donosi boljitak u audio prezentaciji muzike. Na skupim uredjajima se sluša muzika čije izvorište nije na istom nivou kao ti uredjaji. Povrh svega ih odbija i ideja da stave neki bolji switch, nedaj bože usb kabal.

Iz svega ovog sam mišljenja da nema povratka CDa. To je samo jedna mala iskrica za koju su neki pomislili da će možda pobediti na duge staze. Ljudska priroda je ipak oportunistička, komfor je tu pobednik. Te će i ovo pisanje sa klikerima biti zaboravljeno kad ova generacija nestane sa scene. O klikerima treba razmišljati - a to budućnost ne donosi.

Link to comment
Share on other sites

Мене брине што вас то брине, прође живот у бригама :) 

увек било, за свакога има свега. Колико пара толико музике. Ко вам крив што сте се лоше удали. Док ови који то могу не беру баш бригу јер имају за квалитет

Link to comment
Share on other sites

Ne da ima izbora i kvaliteta nego su predhodne generacije bile jadno i bedno informisane o svemu. Narocito muzici. Srecom pa je ljubitelj muzike i u takvom mraku nasao put i nacin. Upravo streaming servisi nude prvo izvanredan zvuk ako se minimalno potrudi, a potom neogranicen izbor. Drugo izbor internet stanica je neverovatan. Sa i bez voditelja koji ponekad umeju biti vrhunski, po zanrovima ili bez. Edukacija o muzici koju nudi internet uopste nema granica.Svaku mogucu numeru na koju naletis negde u letu pitas svoj telefon koja je ,skrishotujes to i poslusas na tidal ili jos bolje qobuz u hirez kvalitetu. Oko zvuka samo malo truda oko kvalitetnog streamera koji ne mora biti preskup. Svoj period pre streaminga slobodno mogu da smatram srednjim vekom. Isto tako mislim i o informisanosti o koncertima u odnosu na "stara dobra vremena". Ko je izgubio volju za zivotom nek trazi multivitamine ili svalerku, proseta prirodom. Izbora Muzike i uredjaja i sansi da se i za male pare dodje do dobrog zvuka nikad vise, a to sto smo mi postali asocijalni tipovi koji gledamo kakav ce osigurac ili zica da nam vrati zivotnu energiju i srecu to je vec ozbiljan problem. Tim tvikeraj glupostima je forum postao klinicki mrtav, ljudi ga izbegavaju i vise niko uredjaje ne prikazuje. Nasao sam vremena da obidjem stotine koncerata, vidim 90% svojih muzickih idola i uvek trazim nove u zanrovima i podzanrovima muzike za koje nikad nisam ni cuo. Sto se tice uredjaja samo ovaj forum nudi lepezu o kakvoj prosecan otudjeni covek na zapadu samo moze da sanja. Navodim primer naseg kolege koji je u Usa nabrojao nekoliko sistema od svojih hifi forumakih drugara. Komentar je bio "a sta ces ti ovde? " , sa takvim izborom uredjaja treba mi da se pitamo sta radimo i gde smo ?

Mslm cemu neko stalno nezadovoljsvo hifista, srpski receno nedo.ebanost...nikad mi nije bilo jasno. Ne generalizujem, ima dosta pozitivnog sveta u hifi i takve biram za drustvo. Ili su me moji roditelji sad vec mislim dobro vaspitali recenicom "druga deca ni to nemaju", nekad su me time nervirali.

Link to comment
Share on other sites

2 sati ranije, vdzele said:

 

Iz svega ovog sam mišljenja da nema povratka CDa. To je samo jedna mala iskrica za koju su neki pomislili da će možda pobediti na duge staze. Ljudska priroda je ipak oportunistička, komfor je tu pobednik. Te će i ovo pisanje sa klikerima biti zaboravljeno kad ova generacija nestane sa scene. O klikerima treba razmišljati - a to budućnost ne donosi.

imas masu muzickog materijala danas,koja ranije zbog obimnosti sadrzaja nije izdata u celosti na LP,pa je kasnije,to objavljeno na raznoraznim box CD setovima,neretko od 5-10,mozda 12 CD-a danas...pretezno se radi,ajd da kazemo o muzickim materijalima,gde je relativno uzak vec korisnicki krug...recimo Miles Complete Plugged Nickel,danas CD box set,izuzetno skup....Allman Brothers Band Fillmore Recordings,slicna prica...i mogao bih da nabrajam dalje,slicne stvari...interenet streamerske kuce drze ovakve materijale jedno odredjeno vreme u ponudi,ali zbog manjeg interesovanja sirih masa,a i njihovi kapaciteti,makar koliko veliki bili,su ipak ograniceni,idu logikom stvari,da se izbacuje iz ponude ono sto je "korisceno" procentualno manje,ubacuju druge,novije stvari nakon izvesnog vremena...mnogo lakse se dostampavaju CDovi,jos uvek,da ne pricamo recimo o opciji,da imas box set od 10CDova,svaki sa 60-70 minuta muzickog materijala,koliko bi to LP-a bilo,koja bi cena bila jednog takvog set-a?...CD jos uvek moze da bude sigurnosni back-up,prije ili kasnije,za neke stvari...hebiga ja sam jedan CD Stephan Micus-a vrebao skoro 10 godina,na LP nije bio izdat nikad,polovni CDovi su isli doticnog naslova vec 40-50 eura...kupih ga nedavno,novog novcijatog,za mozda 6-7 eura....Tidal ga ima u ponudi,ali dokle ce ga drzati ?

Kao sto su onomad sudbinu LP-a spasili DJovci,tako ce sudbinu CD-a mozda spasiti korisnici koji slusaju ne bas main stream muziku....

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, ab said:

Јашта брате, претворили смо се у куку леле форум

 

33 minuta ranije, sondek said:

Sto kaze jedna pandurska "Ako se upisas u gace treba da znas da ce to vrlo brzo i da se ohladi" 😁

niste mi bas jasni,verovatno do loseg vina :beer,al ajte se izjasnite,imate mesecnu pretplatu Tidal,Spotify,Qobuz itd...na tim sajtovima,procentualno koliko muzike pronalazite sto biste zeleli da susate ?

Trosim Tidal,vise no 3 godine,Spotify sam preskocio onomad,nisam pronalazio na njemu za mene krucijalne snimke (+tad je bio los kvalitet),Qobuz je za hifiste/hajendiste,nisam nasao mozda 40-50% sto me intersesuje,sa muzicke strane,ali ima dobro nabrijanih hifistickih snimaka kolko oces....Amazon jos nisam testirao....

Tidal mene pokriva 80-85% interesovanja...

Kako je kod ostalih ?

Link to comment
Share on other sites

Tidal и Qobuz заједно.
укратко…

За те паре више него добро. Има материјала за слушање да остаримо заједно, оно што тамо нема има ко има

 

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, sondek said:

Ne da ima izbora i kvaliteta nego su predhodne generacije bile jadno i bedno informisane o svemu. Narocito muzici. Srecom pa je ljubitelj muzike i u takvom mraku nasao put i nacin. Upravo streaming servisi nude prvo izvanredan zvuk ako se minimalno potrudi, a potom neogranicen izbor. Drugo izbor internet stanica je neverovatan. Sa i bez voditelja koji ponekad umeju biti vrhunski, po zanrovima ili bez. Edukacija o muzici koju nudi internet uopste nema granica.Svaku mogucu numeru na koju naletis negde u letu pitas svoj telefon koja je ,skrishotujes to i poslusas na tidal ili jos bolje qobuz u hirez kvalitetu. Oko zvuka samo malo truda oko kvalitetnog streamera koji ne mora biti preskup. Svoj period pre streaminga slobodno mogu da smatram srednjim vekom. Isto tako mislim i o informisanosti o koncertima u odnosu na "stara dobra vremena". Ko je izgubio volju za zivotom nek trazi multivitamine ili svalerku, proseta prirodom. Izbora Muzike i uredjaja i sansi da se i za male pare dodje do dobrog zvuka nikad vise, a to sto smo mi postali asocijalni tipovi koji gledamo kakav ce osigurac ili zica da nam vrati zivotnu energiju i srecu to je vec ozbiljan problem. Tim tvikeraj glupostima je forum postao klinicki mrtav, ljudi ga izbegavaju i vise niko uredjaje ne prikazuje. Nasao sam vremena da obidjem stotine koncerata, vidim 90% svojih muzickih idola i uvek trazim nove u zanrovima i podzanrovima muzike za koje nikad nisam ni cuo. Sto se tice uredjaja samo ovaj forum nudi lepezu o kakvoj prosecan otudjeni covek na zapadu samo moze da sanja. Navodim primer naseg kolege koji je u Usa nabrojao nekoliko sistema od svojih hifi forumakih drugara. Komentar je bio "a sta ces ti ovde? " , sa takvim izborom uredjaja treba mi da se pitamo sta radimo i gde smo ?

Mslm cemu neko stalno nezadovoljsvo hifista, srpski receno nedo.ebanost...nikad mi nije bilo jasno. Ne generalizujem, ima dosta pozitivnog sveta u hifi i takve biram za drustvo. Ili su me moji roditelji sad vec mislim dobro vaspitali recenicom "druga deca ni to nemaju", nekad su me time nervirali.

Bravo, potpisujem svaku reč!

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, ab said:

Tidal и Qobuz заједно.
укратко…

За те паре више него добро. Има материјала за слушање да остаримо заједно, оно што тамо нема има ко има

 

ima,slozit cu se,da li si svaki put pronasao sve sto si zeleo (pusti sad ima komsija znam sigurno,na CD ili LP,ili skinuto u nekom fajlu) ?...da li je svaki put Tidal/Qobuz bio dostupan,svaki put ?...recimo tamo oko velikih praznika (kako koji,kome nek ne bude sad problem)

imas ovo sad na Tidal ?...usput mozes da procitas 148 stranica prilozenog bookleta,koji sadrzi krucijalne informacije,vezane za snimak ?

filatelija ?

IMG_4778.JPG

IMG_4779.JPG

Link to comment
Share on other sites

Aman zaman ... ja sam vaš, uvek protiv progresa sa granofor i lanpe u plinske grejalice 🙂 ... ali imam dva streaming servisa "u steameru" i jos pride deezer kod cerke i rade ko sat, malo bzvz pitati jel rade za praznik...Rade i u kolima i na pecanju. Da se razumemo zbog zvuka tu je gramofon, ali za ostalo tu je streamer...u njemu je i sav nas fm pa i tjuner samo skuplja prasinu. 

Da se vratimo na temu, kad streamer prevuce sav materijal preko kucne mreze lan kablom i pusta to iz svoje memorije koja je logika da CD transport sa svim svojim manama i cujnim razlikama medju kablovima bude bolji. Mslm ne moze samnome bez lin ali to je bilo njihovo obrazlozenje da je taj CD transport jednostavno problem.Njihov CD 12 koji je kostao 20k su izbacili iz proizvodnje i CD uopste sa tom logikom i objasnjenjem. Napravili su streamer(sa dac-om) u pola cene i dobili bolji zvuk...i to jos 2007. pre bilo kakvih streaming servisa. Bas onako kako je kuja opisao ...sa CD na hdd i bolje zvuci od CD transporta.

Link to comment
Share on other sites

14 sati ranije, 空也 said:

Bolje tražiti ciljano nego nasumično. :)

Ovo što si naveo, primer A/D konvertera unutar mikrokontolera koji, na primer, kontrolišu elektromotore, nema nikakve veze sa ovim o čemu pričamo ovde.

 

Jednostavna Google pretraga tipa "24bit vs 16bit" će dati mnogo rezultata:

https://www.soundguys.com/audio-bit-depth-explained-23706/

https://www.mojo-audio.com/blog/the-24bit-delusion/

https://www.head-fi.org/threads/24bit-vs-16bit-the-myth-exploded.415361/

...itd.

6dB je 6dB, ni manje ni više.

Citat iz jednog od gore navedenih linkova:

Hopefully you're still with me, because we can now go on to precisely what happens with bit depth. Going back to the above, when we add a 'bit' of data we double the number of values available and therefore halve the number of quantisation errors. If we halve the number of quantisation errors, the result (after dithering) is a perfect waveform with halve the amount of noise. To phrase this using audio terminology, each extra bit of data moves the noise floor down by 6dB (half). We can turn this around and say that each bit of data provides 6dB of dynamic range (*4). Therefore 16bit x 6db = 96dB. This 96dB figure defines the dynamic range of CD. (24bit x 6dB = 144dB).

So, 24bit does add more 'resolution' compared to 16bit but this added resolution doesn't mean higher quality, it just means we can encode a larger dynamic range. This is the misunderstanding made by many. There are no extra magical properties, nothing which the science does not understand or cannot measure. The only difference between 16bit and 24bit is 48dB of dynamic range (8bits x 6dB = 48dB) and nothing else. This is not a question for interpretation or opinion, it is the provable, undisputed logical mathematics which underpins the very existence of digital audio.

So, can you actually hear any benefits of the larger (48dB) dynamic range offered by 24bit? Unfortunately, no you can't. The entire dynamic range of some types of music is sometimes less than 12dB. The recordings with the largest dynamic range tend to be symphony orchestra recordings but even these virtually never have a dynamic range greater than about 60dB. All of these are well inside the 96dB range of the humble CD. What is more, modern dithering techniques (see 3 below), perceptually enhance the dynamic range of CD by moving the quantisation noise out of the frequency band where our hearing is most sensitive. This gives a percievable dynamic range for CD up to 120dB (150dB in certain frequency bands).

You have to realise that when playing back a CD, the amplifier is usually set so that the quietest sounds on the CD can just be heard above the noise floor of the listening environment (sitting room or cans). So if the average noise floor for a sitting room is say 50dB (or 30dB for cans) then the dynamic range of the CD starts at this point and is capable of 96dB (at least) above the room noise floor. If the full dynamic range of a CD was actually used (on top of the noise floor), the home listener (if they had the equipment) would almost certainly cause themselves severe pain and permanent hearing damage. If this is the case with CD, what about 24bit Hi-Rez. If we were to use the full dynamic range of 24bit and a listener had the equipment to reproduce it all, there is a fair chance, depending on age and general health, that the listener would die instantly. The most fit would probably just go into coma for a few weeks and wake up totally deaf. I'm not joking or exaggerating here, think about it, 144dB + say 50dB for the room's noise floor. But 180dB is the figure often quoted for sound pressure levels powerful enough to kill and some people have been killed by 160dB. However, this is unlikely to happen in the real world as no DACs on the market can output the 144dB dynamic range of 24bit (so they are not true 24bit converters), almost no one has a speaker system capable of 144dB dynamic range and as said before, around 60dB is the most dynamic range you will find on a commercial recording.

So, if you accept the facts, why does 24bit audio even exist, what's the point of it? There are some useful application for 24bit when recording and mixing music. In fact, when mixing it's pretty much the norm now to use 48bit resolution. The reason it's useful is due to summing artefacts, multiple processing in series and mainly headroom. In other words, 24bit is very useful when recording and mixing but pointless for playback. Remember, even a recording with 60dB dynamic range is only using 10bits of data, the other 6bits on a CD are just noise. So, the difference in the real world between 16bit and 24bit is an extra 8bits of noise.

I know that some people are going to say this is all rubbish, and that “I can easily hear the difference between a 16bit commercial recording and a 24bit Hi-Rez version”. Unfortunately, you can't, it's not that you don't have the equipment or the ears, it is not humanly possible in theory or in practice under any conditions!! Not unless you can tell the difference between white noise and white noise that is well below the noise floor of your listening environment!! If you play a 24bit recording and then the same recording in 16bit and notice a difference, it is either because something has been 'done' to the 16bit recording, some inappropriate processing used or you are hearing a difference because you expect a difference.

 

 

 

6dB jeste 6dB, ali između 6dB prvog i poslednjeg bita je 84dB. Kad se vrednosti napišu linearno, postaje jasno šta to znači. 6dB najmanjeg bita određuje minimalnu promenu vrednosti signala koju konvertor registruje. Svaki dodatni bit uvećava rezoluciju, tačnost, preciznost ili kako god to nazvali. Dinamički raspon i dinamička rezolucija su u jednom. Na istom intervalu ulaznih vrednosti 24bitni zapis ima veći dinamički raspon i sitniji korak čitanja. Dinamika se širi u dubinu, ka tihom, dok dodatni biti podižu rezoluciju, redukujući razmak nivoa za 6dB po koraku. To isto piše gore u tekstu i zato ne bih da citiram tvoj raniji post.

U daljem tekstu se negira praktična relevantnost dubine bita veće od 16. Tvrdi se i da ubačeni šum potpuno eliminiše grešku kvantizacije 16bitnog zapisa. Ja sam naišao na kvalifikaciju mitigate, što bi kompromitovalo pravac argumentacije.

Link to comment
Share on other sites

49 minuta ranije, ab said:

Искрено, не знам случај када оба сервиса нису радили. А и да је тако, за толико има нешто у личној колекцији.

мени кепо

nije problem,"za toliko" vec bas hoces tad,da cujes bas to,i nista drugo,ili su ga privremeno skinuli,ili servis je preopterecen,pa stuca,prekida itd..i ne interesuje me objasnjenje,ako ti je tolko vazno,sto nisi skinuo to na hard disk...nisi mi odgovorio,ima li tog Miles-a ?....ima li recimo ovoga:

https://www.ebay.com/itm/384690615812?hash=item599158f604:g:C0EAAOSwfeFhvjyY

da ne bude nesporazuma,to su vec danas teski kolekcionarski primerci,koji se placaju suvim zlatom danas,ali su u vreme izdavanja,bili nabavljivi u CD formatu za smesne pare....

jedan od najvecih problema striming servisa je bezlicnost,povrsnost sa kojom se korisnik susrece prilikom upotrebe...pa ako nema to sto sam bas trazio,bit ce dobro i nesto drugo...mozda ti se desi,da cd koji si izvadio sa police,promenis nakon 30 sekundi,i ubacis nesto drugo,ali si bar pokusao da slusas ono sto si stvarno nameracio....koliko je koristi donelo,tolko je i zla unelo u ovaj sport..:beer

 

Link to comment
Share on other sites

2 sati ranije, sondek said:

Aman zaman ... ja sam vaš, uvek protiv progresa sa granofor i lanpe u plinske grejalice 🙂 ... ali imam dva streaming servisa "u steameru" i jos pride deezer kod cerke i rade ko sat, malo bzvz pitati jel rade za praznik...Rade i u kolima i na pecanju.  

Da se vratimo na temu, kad streamer prevuce sav materijal preko kucne mreze lan kablom 

probaj recimo 24 decembra u kasno popodnevnim/vecernjim satima da poslusas Sinatra 'Christmas songs",ili Buble "Christmas" sa Tidal...

lan kabl....90% korisnika ne koristi kablovske veze izmedju rutera i "sprave"...barem ovde...nebitno od internet provajdera,striming servisa koji se koristi,cenovnog ranga sprave,ljudi se zale na zastoje,prekide....preporucuje im se povezivanje kablom...i onda ulaze u triperasenje,ciji kabl tacno da bude,od ovog proizvodjaca,ili onog proizvodjaca :cool:..msm,kod mene CAT kablovi,stoje smotani na tavanu,spakovani u kartonsku kutiju,i ostaju tamo do daljnjeg....

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, TurboMaximus said:

Na istom intervalu ulaznih vrednosti 24bitni zapis ima veći dinamički raspon i sitniji korak čitanja.

Brkaš stvari. Veći dinamički raspon koji omogućava dubina od 24 bita ne podrazumeva sitniji korak čitanja.

Sitniji korak čitanja se dobija većom frekvencijom uzorkovanja (sampling rate).

2 sati ranije, TurboMaximus said:

To isto piše gore u tekstu i zato ne bih da citiram tvoj raniji post.

Nisam siguran da si ispravno razumeo ono što piše u tom tekstu.

Meni deluje lepo napisano i sasvim razumljivo, tako da više ne znam sa koje strane da priđem i pokušam da to još slikovitije pojednostavim.

U ovom hobiju mnoge stvari počivaju na veri.

Ako neko veruje da u 16 bita, koji pokrivaju dinamički opseg od 96dB, ne može da stane 60dB što je neki prosečni maksimum snimljene muzike, a da su preostalih 48db iz 24 bita samo rezerva koja (u slučaju fajlova namenjenih slušanju) neće biti iskorišćena, neka veruje! :)

Eventualno će zbog toga potrošiti više novca, ali neće svet propasti zbog toga.

Link to comment
Share on other sites

Vernicima i nevernicima predlažem jednostavan test.

Uzme se originalni fajl od 24 bita i spusti mu se bit depth na 16 bita uz upotrebu dithera (za ovu potrebu može bez noise shapinga).

Oba fajla se otvore u nekom programu za obradu zvuka i odradi se nulovanje.

Nulovanje je postupak u kojem se dva fajla porede tako što se jednom od njih obrne polaritet i onda se uz pomoć mix paste komande preklope.

Ako su fajlovi identični rezultat je potpuna tišina zbog međusobnog poništavanja, a ako nisu, rezultat je razlika između dva fajla:

https://music.tutsplus.com/tutorials/how-to-null-test-your-gear-part-1--cms-22425

 

U slučaju poređenja pomenuta dva fajla, 24bit i 16bit, nikakve razlike po pitanju muzičkog zapisa nema.

Rezultat nulovanja je isključivo čisti i najobičniji white noise, koji je rezultat ditherovanja i koji se nalazi negde na cca -90dB, znači daleko ispod nivoa muzike, što u praksi taj šum čini potpuno nečujnim.

Prosečan nivo ambijetalne buke u stanu je oko 30dB, pa ako bi smo želeli da odvrtanjem volume pota na pojačalu taj šum čujemo, morali bi smo da na tih ambijentalnih 30dB dodamo 90dB, što u zbiru daje 120dB.

Ako bi smo pri toj glasnoći pokušali da umesto šuma dobijenog nulovanjem poslušamo originalni snimak, ili bi smo ogluveli ili bi smo spalili uređaje. 120dB je granica bola.

 

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...