Jump to content


Listening vs. Measuring


空也

Recommended Posts

1 sat ranije, prophet said:

Meri se signal, to je dosta pojednostavljeno u odnosu na muzički materijal. Ali naravno, skup određenih merenja može da bude pokazatelj kvaliteta konstrukcije. Recimo ovo što je pomenuto par postova ranije. Da ponovim, ono što se uobičajeno  prikazuje od merenja nije dovoljno.

Neku problematiku je moguće rešiti na više načina. Recimo  pri konstrukciji zvučnika dobijemo 50 merenja sa ravnim frekventnim odzivom, od toga svega  2 sa korektnim faznim odzivom a ukoliko imamo sreće 1 od ta 2 je dobar.

Konkretno, unutrašnja kapacitivnost tranzistora u odnosu na elektronsku cev.

 Ne razumem sta "oduzima unutrasnaj kapacitivnost"? Meris signal, ne meris unutrasnju kapacitivnost - a i ne oduzimas nista time. :)

 A to sto se nije "muzicki materijal", stereophile ime testove tipa 19kHz + 20kHz ton. Vidjao sam testove sa 20 tonova, sve od 1kHz do 20kHz. Nije "muzicki materijal" magija - i to je signal, digitalizovan.

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 156
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Top Posters In This Topic

Posted Images

1 sat ranije, Delija said:

Jasno ti je da i sve da ti prodje "original" od transporta preko DAC-a do pretpojacala i pojacala do savrseno linearnih zvucnika (sto ne postoji - 'fala Bogu) - nemas ti sobu u kojoj ces cuti "original".

 Apsolutno jeste. :) Ja sam rekao na pocetku da je meni bitno kako nesto zvuci, ne kako je na merenjima, ali, ako merimo pretpojacalo (primer na pocetku teksta) necemo ga meriti u "nekoj sobi" i sa "nekim zvucnicima", vec ces meriti izlazni signal, u odnosu na referentni ulazni signal. Ono koje unese manje izmene cemo jednostavno smatrati da bolje radi svoj posao - to je sve.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, Majda said:

Pa upravo ova merenja cevnog AR uredjdja svedoce o tome da su veoma slicna vecini SS uredjaja ili cak bolja? Ova data merenja su i vise ne go sto je neki kao standard. Kao i to da je sa cevima moguce izvesti i na merenjima odlican uredjaj.

.....

ALi merenja ovih drugih uredjaja su bolja. Mozda suvisno bolja? Jednostavno razlike su u domenu koji recimo nije toliko bitan.

Ali ni za ove druge uredjaje nisu prakticno dati prosti harmonicki rasporedi i recimo fazni odziv? A data su neka komplikovana merenja...

 Mislim da se, u sustini, mi slazemo. Taj AR je odlican uredjaj, gledano onako "zanatski" i to se vidi na merenjima. Meni zna da bode oci ako je SNR fazon 60dB, to je lose - ali da li je 105dB ili 120dB, to definitivno spada u "nije toliko bitan" domen. Sto se tice dodatnih merenja, tu se isto slazem - bilo bi lepo videti ih.... Ne znam da li ih merna oprema podrzava, ali meni bi, na primer, bilo jako zanimljivo da vidim kako izgleda fazna uskladjenost signala koji prodje kroz neki uredjaj - da li, ako se pusti npr. 100Hz + 1kHz + 10kHz fazno uskladjeno (i dalje prost signal), to izadje fazno uskladjeno na izlazu? Treba mi merni uredjaj koji ume da uradi FFT i prikaze to kao tri grafika, nista posebno....

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, nkrgovic said:

 Da ne citiram post iznam, ima tu dve-tri stvari @DejanM :

  • Taj LA4 kosta manje nego strujni kabl koji vecina vlasnika stavi na D'Agostino. Sve i da je losiji, to je odlicna sprava za taj novac.
  • Onaj koji radi review, hteo ili ne, ima odredjenu pristrasnost prema uredjaju koji je 20X skuplji.
  • Cinjenica da D'Agostino ili AR zvuci bolje, sa tacke gledista onoga koji pise review je, opet, licni stav. Ja taj stav apsolutno postujem, ali "lik koji pise za Stereophile kaze da je bolji" nije apsolutna kategorija.
  • Koji od ova dva uredjaja ces sresti na mestima gde bi bitna "visoka vrednost reprodukcije" - a ne uzivanje u muzici? Generalno, sta se nalazi u studijima na primer?

 Moramo uzeti u obzir da "losija merenja" cesto dovode do toga da neki, objektivno losiji snimci zvuce slusljivije. E sad, da li je bolji uredjaj :

  1. Onaj koji vernije prenosi ono sto je na snimku?
  2. Onaj koji reprodukuje muziku na nacin koji vise prija slusaocu?

 Ako pricamo o "visokoj vrednosti" reprodukcije (High Fidelity, je'l), onda je 1. tacan odgovor. Ali, ako kupujemo da uzivamo - onda je tacan odgovor 2.

 Da se razumemo, ne mislim da Sterephile ima lose autore, ne mislim da ima lose stavove i ne mislim da su nesto netacno rekli. Cuo sam Audio Research i to je stvarno zvucalo odlicno. Ali, treba uzeti u obzir da nedostatak korelacije izmedju merenja i slusne dopadljivost ne moraju biti posledica toga da "mi ne umemo da merimo". Postoji i "nama se svidja" faktor.

Tacno je da je Benchmark LA4 u rangu cena strujnog kabla za D'Agostino ... :) A sto se tice toga koliko je dobar LA4 - narucio sam Benchmark HPA4 (to je LA4 + pojacalo za sluske), koji mozda stigne i ove nedelje, pa cu nadam se biti u stanju da napisem uskoro neke svoje utiske o ovoj spravi.

Sto se ostalog tice - tu takodje nemam ni sta da dodam ni sta da oduzmem. To je taj subjektivni deo dozivljavanja reprodukcije muzike i on je naravno nemerljiv i nepredvidljiv.

Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, DejanM said:

.... I to je za neke ljude ocigledno enigma i pitaju se kako je to moguce ....

Ocigledno je da je sama topologija (uz tehnologiju koja se koristi: lampe, tranzistori, THX chip) veoma vazna i ocigledno je da neke topologije principijelno pokazuju slabija merenja ali bolje "sviraju". Tu treba dodati i kvalitet delova koji se koriste, pa kvalitet izrade, itd. itd. Znaci puno faktora utice na reprodukciju zvuka.

Bas tako.

Ako mogu da dopunim:

Prvo je potrebno videti sa koliko aktivnih elemenata je konstuisan uredjaj. Koliko direktno u samom uredjau a koliko u napajanju? Za integrisane sklopove vazi isto broj upotrebljenih elemenata u IC-u...

U ogromnoj meri stepeni koji vrse pojacanje primarno uticu na karakter zvuka. moduli i aktivni elementi bez pojacanja znacajno manje. A pasivni elementi jos manje. Pod uslovom da su ispravno projektovani i odabrani. Oni elementi koji direktno vrse pojacanje signala - najvise uticu na finalni rezultat. Sto je vece pojacanje to je situacija losija.

U AR uredjdu ima 3 duple cevi u sklopu 3 x 6H30P to je svega 3 aktivna elemenata po kanalu. Od ta 3 aktivna elementa najverovatnije samo 2 se koriste za pojacanje signala poslednja cev je buffer najverovatnije. Ili cak samo jedna cev koja direktno pojacava signal. A potom ga neki trafo vraca u fazu?

(I 2 cevi u regulatoru napajanja za oba kanala (u uredjdaju ima prostora i za isti regulator napajanja i za drugi kanal a i cena uredjaja bi to "odobrila"? Medjutim ne :()

Poemta ke da AR ima veoma mali, ali dovoljan broj elemenata da obavi funkciju PP-a

Svi ovi drugi uredjji imaju neuporedivo veci broj elemenata, masu regulatora sa desetimana elemenata u svakom kolu...

Ali ima i primera konstrukcija i brandova koji koriste SS elementa ali u nekoj normalnoj kolicini. Hiraga, Pass, JL Hood, itd. Ti uredjaji imaju "malo losija merenja" sa razlikama posle druge decimale u kucnim uslovima, ali su veoma prihvaceni od strane korisnika

Ovih uredjaji tipa preampa, rade sa relativno malim ulaznim i izlaznim naponima i pojacanjima do oko 10X ili 20db. Zato ne razumem zbog cega su merili izoblicenja sa 40-70V izlaznog napona na prampima?

 

Link to comment
Share on other sites

27 minuta ranije, nkrgovic said:

  Sto se tice dodatnih merenja, tu se isto slazem - bilo bi lepo videti ih.... Ne znam da li ih merna oprema podrzava, ali meni bi, na primer, bilo jako zanimljivo da vidim kako izgleda fazna uskladjenost signala koji prodje kroz neki uredjaj - da li, ako se pusti npr. 100Hz + 1kHz + 10kHz fazno uskladjeno (i dalje prost signal), to izadje fazno uskladjeno na izlazu? Treba mi merni uredjaj koji ume da uradi FFT i prikaze to kao tri grafika, nista posebno....

To je pod obavezno, a ne bilo bi lepo videti. Zbog toga i pišemo ovo, da se na osnovu nepotpunih merenja izvode neki zaključci.

Takođe, svaki uređaj sam izmerio ponaosob kao i celokupan lanac reprodukcije. Znam da to isto praktikuje i @Majda. Nisam previše drugih uređaja merio, uglavnom zvučne kartice i iznenadio bi se čega sve tu ima.

Link to comment
Share on other sites

38 minuta ranije, nkrgovic said:

 Ne razumem sta "oduzima unutrasnaj kapacitivnost"? Meris signal, ne meris unutrasnju kapacitivnost - a i ne oduzimas nista time. :)

 A to sto se nije "muzicki materijal", stereophile ime testove tipa 19kHz + 20kHz ton. Vidjao sam testove sa 20 tonova, sve od 1kHz do 20kHz. Nije "muzicki materijal" magija - i to je signal, digitalizovan.

Vrednosti kapacitivnosti su već unapred date tj izmerene od strane proizvođača. To itekako ima uticaja na zvuk.

To su druga merenja, tu ide jedan signal (bilo sinusoida ili šta već). To svakako govori o nečemu, ali nije kompletno bez recimo pink noise u punom opsegu. Muzički signal je kompleksniji, istovremeno više različitih tonova plus svaki sa svojim višim harmonicima.

Link to comment
Share on other sites

33 minuta ranije, Majda said:

Bas tako.

Ako mogu da dopunim:

Prvo je potrebno videti sa koliko aktivnih elemenata je konstuisan uredjaj. Koliko direktno u samom uredjau a koliko u napajanju? Za integrisane sklopove vazi isto broj upotrebljenih elemenata u IC-u...

U ogromnoj meri stepeni koji vrse pojacanje primarno uticu na karakter zvuka. moduli i aktivni elementi bez pojacanja znacajno manje. A pasivni elementi jos manje. Pod uslovom da su ispravno projektovani i odabrani. Oni elementi koji direktno vrse pojacanje signala - najvise uticu na finalni rezultat. Sto je vece pojacanje to je situacija losija.

U AR uredjdu ima 3 duple cevi u sklopu 3 x 6H30P to je svega 3 aktivna elemenata po kanalu. Od ta 3 aktivna elementa najverovatnije samo 2 se koriste za pojacanje signala poslednja cev je buffer najverovatnije. Ili cak samo jedna cev koja direktno pojacava signal. A potom ga neki trafo vraca u fazu?

(I 2 cevi u regulatoru napajanja za oba kanala (u uredjdaju ima prostora i za isti regulator napajanja i za drugi kanal a i cena uredjaja bi to "odobrila"? Medjutim ne :()

Poemta ke da AR ima veoma mali, ali dovoljan broj elemenata da obavi funkciju PP-a

Svi ovi drugi uredjji imaju neuporedivo veci broj elemenata, masu regulatora sa desetimana elemenata u svakom kolu...

Ali ima i primera konstrukcija i brandova koji koriste SS elementa ali u nekoj normalnoj kolicini. Hiraga, Pass, JL Hood, itd. Ti uredjaji imaju "malo losija merenja" sa razlikama posle druge decimale u kucnim uslovima, ali su veoma prihvaceni od strane korisnika

Ovih uredjaji tipa preampa, rade sa relativno malim ulaznim i izlaznim naponima i pojacanjima do oko 10X ili 20db. Zato ne razumem zbog cega su merili izoblicenja sa 40-70V izlaznog napona na prampima?

 

Ta prica o broju aktivnih elemenata jeste vazna, kao i duzina signala kroz preamp. Kao i stepen pojacanja - nema potrebe za velikim pojacanjima. 2x ili 4x je sasvim dovoljno. Pass je dosta pricao na tu temu.

Ovo sa 40-70V na izlazu ... ne znam ni ja. Mozda za neko jako neosetljivo izlazno pojacalo ali mi nije poznato da se prave tako neosetljiva pojacala danas. Predpostavljam da se radi o cisto teoretskim vrednostima, kako bi izlazni napon od 2V (pa i manje) bio duboko u zoni stabilnosti rada.

Lampasi imaju tu prednost da mogu pomocu lampi da se naprave vrlo jednostavna a stabilna kola, koja ce jako lepo da rade. S/N ratio moze da bude problem ali kao sto vidimo kod ovog AR i to moze da bude dobro.

Ali ima puno razlicitih pristupa istom problemu. Ovaj Benchmark je nesto sasvim novo (da li je ?). Ta THX-888 tehnologija je bazirana na feed forward topologiji kojom navodno (a merenja pokazuju da je to tacno) suzbijaju izoblicenja dajuci tako jako nizak THD. Ako se tome doda veliki frekventni opseg, sjajan S/N ratio, ... ispada da smo dobili ono o cemu sanjaju oni koji prvo gledaju u merene vrednosti.

Link to comment
Share on other sites

2 sati ranije, prophet said:

Vrednosti kapacitivnosti su već unapred date tj izmerene od strane proizvođača. To itekako ima uticaja na zvuk.

 Nismo se razumeli. Potencirao si da solid state element, tj. tranzistor (nema sta drugo) ima vecu unutrasnju kapacitivnost i on nesto "oduzima od zvuka".

 Sta tacno oduzima od zvuka upotreba tranzistora i kako sa tim ima veze unutrasnja kapacitivnost pojedinog elementa, to mi nije jasno?

 Ovo sto @Majda prica ima mnogo vise smisla - topologija, konkretna konstrukcija i izvedba, kvalitet elemenata, to sve razumem. Ali ti si rekao da tranzistorski uredjaji "oduzimaju nesto" od zvuka i da im je mana unutrasnja kapacitivnost. Sta to, konkretno, oduzimaju od signala i kako, bez razmatranja topologije kola, mozes da zakljucis da je kapacitivnost na bilo koji nacin povezana sa time?

 Takodje, ta pausalna izjava "solid state" jako bode oci, jer BJT, J-FET i MOSFET nisu ni slicni po ponasanju....

Link to comment
Share on other sites

Broj aktivnih elemenata i modula u njihovom okruzenju je ljucna stvar. Svaki sledeci se ne sabira prostim putem, nego recimo vise mnozi sve sto je negativno...

Opseg je bitan samo u funkciji faze. Nizbog cega drugog. Opseg se i definise na osnovu faznog pomeraja na krajevima spektra. Recimo +7deg na 20Hz (ili manje) i -7deg na 20KHz. i tu je potpuno nevazno koliko je delova -db u tim tackama. tipicno je da je manje od 0.5db.

Moze i na drugi nacin da se definise "pun" spektar a to je da se uzme -0.25db na krajevima spektra. na 20Hz-20KHz. To daje -3db na 1.6Hz-131KHz. I tu je pomeraj faze na 20-20K isto jednocifren.

Apsolutno moze da se sve to izvede i cevima. Sa izlaznim ili interstage trafoom malo je teze ali je moguce veoma se pribliziti ovim vrednostima.

Sto se tice pojacanja: mnog teze je u SE topologijama, bez povratne sprege i BEZ dodatnog POT-a "naterati bilo koji device da izvrsi malo pojacanje od recimo 2X... :(

Izuzetci su cevi sa faktorom pojacanja oko 2-3 pa sa nima to moze da se izvede... U SVIM drugim slucajevima jednostavno nije moguce. Ono sto se obicno radi je da se preamp cev koja pojacava previse spoji sa stepdown trafoom koji ce spustiti nivo napona i imedanse. ALI cev i dalje pojacava previse :(

Mislim da nema previse smisla upotrebljavati aktivni element za pojacanje od 2 ili 3 puta? Tu ide step up trafo eventualno sa bufferom...

Drugo jedino cevi (ne sve naravno) mogu "primiti" signale vece vrednosti a da ne budu prepobudjene pri tome. To je zbog velikih vrednosti negativnih prednapona.

U komplementarnim (mada SS elementi uopste nisu simetricni i u tom smislu ne postoji komplementarnost...) topologijama sa feedbackom, je skoro sve moguce. Ali tu dolazi prvo do, "pesecanja" faze na poluperiode, pojacavavanja signala u globalnom feedbacku, pa onda ponovnog "sklapanja" signala u celinu.

Nivo suma nije nikakv problem i sa cevnim napajanjima i regulatorim se moze postici preko -125db.

Generalno sto se tice izlaznh nivoa preampa potrebno je pogledati prvo koji su stdardi na ulazima pojacavaca. to su uglavnom oko 1Vp-p (ili 1V rms) za punu snagu bilo koja da je. To je MANJA vrednost nego ona koju ima vecina savremenih izvora... :( I to je naravno pogresno postavljeno

 

 

Link to comment
Share on other sites

Sto je vece pojacanje odredjenog stepena veca je i dinamicka kapacitivnost.
JFET, MOSFET imaju znatno vece kapacitivnosti (staticke i dinamicke).

Zatim cevni ulazni stepen ima malu kapacitivnost i veliku ulaznu otpornost, veoma lak za drajv, samim tim bolju transparenciju.

Potom pogledajte grafike, krive, odgovarajucih parova tranzistora, videcete da se znatno razlikuju.

Naravno, sve navedeno cisto kao tema za razmisljanje.

Link to comment
Share on other sites

Ali vide i mnogo nižu impedansu jer nemaju prilagodne trafoe kao lampe, pa im je i dozvoljeno da imaju veću kapacitivnost od lampi.

Jeste ti malo izjava paušalna...

Gubitak i fazna izobličenja ne zavise samo od kapacitivnosti već i od impedanse kola, nije u pitanju prosta računica pa se ne može ni generalizovati.

Link to comment
Share on other sites

8 sati ranije, nkrgovic said:

Moramo uzeti u obzir da "losija merenja" cesto dovode do toga da neki, objektivno losiji snimci zvuce slusljivije. E sad, da li je bolji uredjaj :

  1. Onaj koji vernije prenosi ono sto je na snimku?
  2. Onaj koji reprodukuje muziku na nacin koji vise prija slusaocu?

 Ako pricamo o "visokoj vrednosti" reprodukcije (High Fidelity, je'l), onda je 1. tacan odgovor. Ali, ako kupujemo da uzivamo - onda je tacan odgovor 2.

Upravo tako.

U svom poslu svakodnevno imam isti problem, pošto sve vreme moram da balansiram između "visoke vernosti" i ugađanja tržištu i klijentima.

Ovako izgleda isečak fajla koji je izašao direktno iz foto aparata:

1before-after.jpg.ac84f354ec0867bbe3c7b77359fb729b.jpg

 

...a tržište i moji klijenti zahtevaju da isti izgleda otprilike ovako:

2before-after.jpg.2be6c54250d4f765c3cf86c37fb92f50.jpg

 

"Merenje" bi pokazalo da je gornji snimak bliži izvornoj informaciji,

...ali slabo ko će ceniti visoku vernost originalnog fajla, većina preferira umekšanu i zašećerenu laž.

Oko iste stvari se lome koplja i u našem hobiju. :)

Tako je moguće da Benchmark iz Stereophile-ovog testa možda pruža verniju sliku realnosti, a da recenzenti i šira audiofilska publika preferiraju ulepšanu (?) sliku koju daju drugi uređaji sa testa.

Kao što kolega @nkrgovic kaže, mnogo je veća verovatnoća da ćemo u studijima za snimanje videti Benchmark proizvode. ;)

Naravno, kao što i sirovi snimci prolaze kroz ruke producenata, audio i mastering inženjera, tako i moji moraju da prođu kroz Photoshop, ali suština ostaje ista - često je teško utvrditi granicu između istine i laži. :)

To što dobar deo publike preferira laž je sasvim legitimno. Problem u ovom hobiju predstavlja to što SVI govorimo o "visokoj vernosti" i nikako da se dogovorimo šta ona tačno predstavlja. :)

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, nkrgovic said:

kako sa tim ima veze unutrasnja kapacitivnost pojedinog elementa, to mi nije jasno?

U principu cevi imaju manje kapacitivnosti od SS elemenata. Ali i znacajno vece unutrasnje otpore razlike u unutrasnjim otporima su reda od recimo 0.5oma-50oma SS u odnosu na 500-10000oma i vise za cevi.

I ta tehnicka prednost malih otpornosti kao generatora moze da bude i losa po zvuk posto je to jednostavno "previse" za savladavanje svih reaktivnih komponenti koje slede. Za ovaj nas audio opseg. Pa se cesto dodaju i vestacke kapacivnosti da bi se te male

Kapacitivnosti su staticke. Sve do momenta kada se element pusti u rad i stanje pojacavanja signala. Od tog momenta vaze potpuno drugacije kapacitivnosti koje direktno zavise od kolicine pojacanja. Za svaki pojedinacni element bilo SS ili cevni.

To prakticno znaci da se tih oko desetak pico Farada "pretvori" u nekoliko stotina pF ako je pojacanje svega 10X :(

U principu porebno je zastiti aktivne elemente od samo-oscilovanja

U tom smislu recimo nedostaju merenja opsega uredjaja kada je POT na nekom nivou kucnog slusanja? Uglavnom daju merenja kada je POT na max-u A tada ustvari nema onog dela pota koji je seriski otpor na ulazu. I stvara LF filter upravo sa tim dinamickim kapacitivnostima na ulazu svakog uredjdjaja i time skracuje propusni opseg i pomera fazu citavog uredjaja i svega onoga sto je posle tog uredjaja...

SLicno je i sa suprotnim delom opsega. Tu je bitna vrednost C na izlazu u odnosu na sledeci ulazni otpor dalje u lancu. A kod AR preampa se na merenjima sa opterecenjima 600oma i 100Koma lepo vidi da su to veoma solidno uradili. Posto je sa 600oma opterecenjem na izlazu 20Hz na oko -3db (sto i jeste neki "stari standard") lako se izracuna da je sprezni C na izlazu nesto vise od 13.3uF. Naravno nije dat pomeraj faze za to opterecenje ali je to dvocifren broj :(Dok ista vrednost C za opterecenje koje je mnogo vece daje prakticno ravnu liniju i tu nema nikakvog pomeranja faze. Sto i jeste karakteristicno za povezivanje sa ogromnom vecinom ampova koji imaju vece ulazne otpore 10K-47K.

Recimo sa tog istog dijagrama merenja se vidi slabljenje signala sa opterecenjem od 600oma u odnosu na veliko opterecenje. Na osnovu tog slabljenja moze da se izracuna i izlazna impedansa preampa...

Link to comment
Share on other sites

31 minutes ago, 空也 said:

Kao što kolega @nkrgovic kaže, mnogo je veća verovatnoća da ćemo u studijima za snimanje videti Benchmark proizvode.

Ja verujem da necemo. Jos uvek je najveca verovatnoca da u pravim studijima vidimo Neve, Neumann, AKG, i slicne brandove? U tom smislu "originalno" je ono sto su potpisali producenti, muzicari, snimatelji na opremi koju su sami izabrali.

A skoro sve je upravo snimljeno na ovoj ili slicnoj opremi. Takodje i sa setom instrumenata koji se nece skoro promeniti.

Jednostavno to je izbor autora i to je original.

Bench cemo najverovatnije sresti u mini studijima, gde ne postoji analogna mikseta, i u kojima se miksuje na racunaru. U toj novijoj vrsti studija skoro da nema analognog dela uopste vec se odmah posle mikrofonskog pramapa signal digitalizuje. Ako mic pramp vec nije integrisan u AD. Nema AKG-ovih reverb spirala, nema analognih efekata, sve se radi plug-inovima i software-om :( Tu cemo sresti Benchmark i to opravdano. Male dimenzije, manja masa i izuetno mobilni, odnos cena kvalitet ogroman, visoka pouzdanost, itd. Ja sam slusao nekoliko njihovim modela i sve to mi je delovalo veoma dobro i ubedljivo. Najvise mi se dopao amp.

Link to comment
Share on other sites

20 minuta ranije, Majda said:
1 sat ranije, 空也 said:

Kao što kolega @nkrgovic kaže, mnogo je veća verovatnoća da ćemo u studijima za snimanje videti Benchmark proizvode.

Ja verujem da necemo. Jos uvek je najveca verovatnoca da u pravim studijima vidimo Neve, Neumann, AKG, i slicne brandove?

8 minuta ranije, Delija said:

Upravo ovo napisano iznad - u kom to iole ozbiljnom studiju koriste Benchmark?

Nije u tome poenta.

Ja, sam citirajući kolegu @nkrgovic -a, hteo da kažem da ćemo PRE sresti uređaje proizvođača kao što je Benchmark nego D'Agostino u muzičkom studiju. :)

Znači taj TIP uređaja.

Činjenica da je D'Agostino više od 10 puta skuplji od Benchmark-a (ili nekog drugog proizvođača) je upitna kao parametar za poređenje realnih zvučnih dometa - mnogo puta smo bili svedoci naduvavanja cena high end brendova pošto njihove mušterije to maltene zahtevaju. Bitan je imidž i prestiž. :)

Neve, Neumann, AKG i društvo se podrazumevaju, za D'Agostino nisam siguran. :)

Evo čega ima u Abbey Road studijima:

https://www.abbeyroad.com/gear-instruments

 

Link to comment
Share on other sites

1 minute ago, Delija said:

@nkrgovic & @空也

Upravo ovo napisano iznad - u kom to iole ozbiljnom studiju koriste Benchmark?

Mislim da koriste? Nekoa mi je od pocetka dizajnirano u tom pro segment smeru?  Ai mozda i gresim. Sta je 4-5K nekom DJ-u za pojacalo za monitore. Ili kako amp za meki manji i/ili mobilni studio? Mada Neumann (i drugi) vec ima integrisanu i malu verziju zvucnik/amp/sub... Ko zna

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...