Jump to content


Korekcija sobe i ekvilizacija


nkrgovic

Recommended Posts

4 sati ranije, prophet said:

Nisu ti snimci tanki, na ta 2 albuma koje sam naveo. Problem je u ekstrakciji zapisa.

Ih, što mrzim kad mi softver "pojede" već napisan komentar. I to već drugi put. S tim što sam ovaj put bio oprezan i memorisao napisano pre nego što sam išao na čitanje novopristiglih komentara.

Ima puno istine u Delijinom prethodnom komentaru. Zgodan boost  od sobe može čudo da uradi, u pozitivnom smislu. Napamet reći da nije to u pitanju je suviše pristrasno.

Izbegavaš odgovor na pitanje koje sam postavio. Zamisli da imaš pod rukom prekidač sa dve pozicije - "flat" i "+6dB" na područje do 120Hz. Može i više decibela. Ali, i ne moraš da odgovoriš dok to ne čuješ. 

Nije pitanje ko kako voli, nego šta je bliže onome što se uživo može čuti.

Link to comment
Share on other sites

1 minut ranije, beatgoeson said:

Ih, što mrzim kad mi softver "pojede" već napisan komentar. I to već drugi put. S tim što sam ovaj put bio oprezan i memorisao napisano pre nego što sam išao na čitanje novopristiglih komentara.

Ima puno istine u Delijinom prethodnom komentaru. Zgodan boost  od sobe može čudo da uradi, u pozitivnom smislu. Napamet reći da nije to u pitanju je suviše pristrasno.

Izbegavaš odgovor na pitanje koje sam postavio. Zamisli da imaš pod rukom prekidač sa dve pozicije - "flat" i "+6dB" na područje do 120Hz. Može i više decibela. Ali, i ne moraš da odgovoriš dok to ne čuješ. 

Nije pitanje ko kako voli, nego šta je bliže onome što se uživo može čuti.

Ne izbegavam odgovor, već pitanje nije korektno. Sistem treba da prenese ono što je na zapisu i ništa drugo. Bez obzira da li je u pitanju live ili studijski snimak. Sve ostalo je postprodukcija u domaćoj radinosti.

Link to comment
Share on other sites

4 minuta ranije, prophet said:

Sistem treba da prenese ono što je na zapisu i ništa drugo. Bez obzira da li je u pitanju live ili studijski snimak.

A šta ako su razlozi za takvu produkciju veoma trivijalni i sasvim "neumetnički"?

Ne znam, ali nije nemoguće da je, recimo, procenjeno da bi realniji snimak malo žešće muzike loše zvučao na prosečnom kućnom ozvučenju?

Nije teško pretpostaviti da bi to tutnjalo i muljalo sve u šesnaest. 

S druge strane, zašto ne bi onaj ko je željan pravog zvuka, a u mogućnosti je da stvari podesi, priuštio sebi pravi ugođaj? House curve nisu smislili neki šalabajzeri.

Link to comment
Share on other sites

Tu već dolazimo do onoga o čemu je @Majda pisao.  To spada u postprodukciju i narušava u dobroj meri originalnost i što je važnije faznu korektnost. U prevodu na srpski u ispravno konstruisanom sistemu nećeš čuti ni jedan zvuk pravilno. Ako sistem nije dobar onda imamo maskiranje jednog nedostatka drugim.

Link to comment
Share on other sites

12 minuta ranije, prophet said:

Tu već dolazimo do onoga o čemu je @Majda pisao.  To spada u postprodukciju i narušava u dobroj meri originalnost i što je važnije faznu korektnost.

Pa to ti govorim - ovi u produkciji kažu - evo muzika za mase, ko hoće onako kako treba, nek uradi postprodukciju. Ko nije u mogućnosti, šta se tu može.

A kad neko počne da filozofira o faznoj korektnosti u području koje je na 99% sistema u apsolutnom haosu... :lol:

Link to comment
Share on other sites

Vezano za bas na koncertu, u studiju i kod kuće neka moja iskustva.

Obično se u studijima odseca sve ispod 40hz, to je zbog toga što su retka studija koja mogu da upravljaju snimanjem na tako niskim frekvencijama, postoji opasnost da im ulete brumovi iz mreže plus nisu u stanju akustički da kontrolišu te frekvencije. Najveće šanse da nije rezano dole je kod snimanja u velikim prostorima, recimo sinfonijskih orkestara, u toj vrsti muzike napadi dubokog basa su retki ali se kvalitetan niski bas moze osetiti kao verno docaran akusticki prostor a daje i tonalni doprinos celom spektru. Ta vrsta kvalitetnog basa je najkopleksnija jer prioritet nije kik kvalitet, nego fazno i tonalno uskladjivanje koje je pored svega i vrlo osetljivo na brute force metode (peglanje odziva filterima velikog reda ili velikog Q).

Bas se oseca fizički kako raste glasnoća, u kućnim uslovima max spl je vrlo ograničen zbog ograničenja samog prostora. Profesionalni bas sistemi imaju mnogo veci dinamički potencijal od kucnih, koriste se velike radijacione povrsine, velike kutije, snazna pojacala... Uglavnom se na koncertima stavlja bas bust na 30-40Hz jer psihološki publika to više voli. Pored silnih električno ozvučenih koncerata  na kojima sam bio mogu da izdvojim samo dva na kojima mi se bas dopao. Jedan je koncert Kraftverk na Tašu, a drugi je Jan Garbarek Group pre 20godina u Budimpešti (pored toga jedini koncert koji sam slušao da je ozvučen sa ribonima)

Što se tiče basa u kući to je jedan veliki set kompromisa. Na raspolaganju imate invazivne metode (ekvilizacija digitalna ili analogna, multisub) i manje invazivne metode (projektovanje drajvera, skretnice, kutije i pojačala uzimajući u obzir medjusobnu interakciju i interakciju sa prostorom). Ekipa koja zagovara invazivne metode podseca na one koji tvrde da je hirurgija glavna medicina, s druge strane manje invazivne metode su teško primenljive kad niste duboko u projektovanju, nego imate bolesnika (odredjeni brendirani sistem i prostoriju) koga treba prihvatljivo da zalečite. 

 

Link to comment
Share on other sites

Lepo receno. Taj koncert Kraftwerk na Tasu je bio poklon moje firme za petogodisnjicu postojanja. Radjena je anketa medju zaposlenima koji od dva benda dovesti, RHCP ili Kraftwerk. Inzenjeri ko inzenjeri zapeli za RHCP. Ipak jedan konstruktivan razgovor sa menadzmentom doveo je do toga da to bude Kraftwerk. Zvuk je bio odlican. Bilo je u ponudi 3 nivoa ozvucenja. Moj je utisak da je trebalo uzeti glasniju varijantu. Doduse bilo je znatno skuplje. Puno simbolike u tom nastupu. Tu na Tasu je bila nemacka komanda.

Link to comment
Share on other sites

Pa to ti govorim - ovi u produkciji kažu - evo muzika za mase, ko hoće onako kako treba, nek uradi postprodukciju. Ko nije u mogućnosti, šta se tu može.
A kad neko počne da filozofira o faznoj korektnosti u području koje je na 99% sistema u apsolutnom haosu... 
Mislio sam da govorimo o onih 1%, mada je to u realnosti znatno manji procenat.
Link to comment
Share on other sites

Kraftwerk je svirao na nemačkom d&b audiotechnik razglasu koji su nosili sa sobom. Po meni je glasnoća bila dostatna, ipak je to bend koji svira vanvremensku klasičnu muziku :ph34r:. Utisak vara zato što je zvuk bio besprekorni hifi, bez interakcija sa zidovima - kao što vas dobar hifi tera da pojačavate. Plus stranci ne žele probleme da ih sutra neko tuži što su mu pocepali bubnu opnu.

Svi aktuelni vrhunski razglasi koji danas predstavljaju benchmark za ozvučavanje koncerata a nalaze se na tehničkim riderima izvođača sviraju bolje od bilo čega što je ne samo moderni hi-fi već i hi-end, bez obzira na sumu novca. Bukvalno bolje od milionskih sistema. Razvoj pro audio diktira i razvoj kućnog gde se implementira samo jedan mali deo onoga što je osvojeno u razvojnim odeljenjima firmi kao što su Martin Audio, Meyer, D&B, EAW, L Acoustics, Funktion One.... Velika sreća je što dosta toga ima i ovde i da su ljudi naučili da rade sa time. Doterivanje zvuka se vrši tako što se na tonskoj probi postavi merni mikrofon (ili se to radi sa pozicije tonske kontrole), izmeri odziv i onda korekciji zada željeni rezultat u smislu krive na izlazu. Koja može biti potpuno flat a i ne mora, u zavisnosti šta želi da se postigne.

Bio sam na demonstraciji Martin Audio Wavefront sistema gde su bukvalno radili ludila sa digitalnom korekcijom i kontrolom faze, pritiskom na dugme su isključivali niske frekvencije na odabranom recimo kvadratu prostora dok je svuda okolo sviralo normalno. Nismo mogli da verujemo.

Pro audio je miljama ispred kućnog. Izuzetna oblast.

 

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, hifista said:

Uglavnom se na koncertima stavlja bas bust na 30-40Hz jer psihološki publika to više voli.

Da ne zaboravimo "bust" koji se uobičajeno dodaje manuelno, za miks-pultom. Često na koncertima odšetam do mesta gde obitava muzik-majstor, i tamo isto ubija od basova. Danas je oprema obično takva da to dozvoljava.

Moj najbolji doživljaj zvuka (ne samo basova) je bio na glavnoj sceni EXIT-a 2005. nastup grupe Laibach.

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, prophet said:

Mislio sam da govorimo o onih 1%, mada je to u realnosti znatno manji procenat.

Pa da, govorimo o 99% od tih 1%.:lol: Već smo se dogovorili da svaki koncept ima svoje prednosti i mane. Po svemu sudeći, ti preferiraš bass dipole, svesno prihvataš manje-više mlitav zvuk, slab atak i loše tranzijente.

Sve i da je ostalo sve savršeno, a nije, odričeš se važnog, a veoma čujnog elementa reprodukcije. Možda je tebi to OK, meni nije.

Link to comment
Share on other sites

1 minut ranije, Chieftec said:

Sećam se Snoop Dog :) kada je bio na exitu, nisam baš neki fan, samo smo se prišunjali na ulaz na main stage kod onog drveća, ali sam bio impresioniran ozvučenjem, tako daleko smo bili a ono osetiš talas kako te protrese 

Ja sam bio lukav (8)) pa sam došao na ledinu pre početka (Laibach je nastupao drugi, počeli su u sumrak) i namestio se idealno, audiofilski, u jednakostranični trougao. Dakle, to se ne da opisati. 

Link to comment
Share on other sites

Pošto je max od opreme koju moji prijatelji imaju jbl bluetooth zvunčnik pa nemam sa čime da poredim, ja sam moje uređaje (B&W 804 i 2xSVS 13") podešavao da mi zvuči slično kao što se sećam main stage exit zvuka i prema bose qc35II slušalicama :) 

Ok bose su ali slušalice su im drugi trip od zvučnika,  po testovima su zvučno korektne, neutralne bez nekog svog pečata 

.... 

A zapravo nisam napisao poentu koju sam hteo kod spominjanja Snoop Doga. Neki koncerti su zvučali skroz drugačije tih dana, na istom ozvučenju, tako da sve zvisi kako se 'nabudži' :)

I šta je tu sada realno, i ovo i ono je na istom mestu sa iste opreme i sve rade profesionalci..  

.. 

Tako i kući podesiš da ti se sviđa i to je jedino bitno (što je rečeno jedno 4000 puta ovde :) )

Link to comment
Share on other sites



Pa da, govorimo o 99% od tih 1%. Već smo se dogovorili da svaki koncept ima svoje prednosti i mane. Po svemu sudeći, ti preferiraš bass dipole, svesno prihvataš manje-više mlitav zvuk, slab atak i loše tranzijente.
Sve i da je ostalo sve savršeno, a nije, odričeš se važnog, a veoma čujnog elementa reprodukcije. Možda je tebi to OK, meni nije.


Pa sto ne opljunu odmah nego tako izokola?
Ne preferiram nista, svi koncepti pametno osmisljeni su mi ok. A 99.99% to nije.
Vidim da ne kapiras neke stvari, trudim se da ti na diskretan nacin na to skrenem paznju. Pomalo je blam to sto pises. Ali ok, papir trpi sve.
Link to comment
Share on other sites

Kraftwerk je svirao na nemačkom d&b audiotechnik razglasu koji su nosili sa sobom. Po meni je glasnoća bila dostatna, ipak je to bend koji svira vanvremensku klasičnu muziku . Utisak vara zato što je zvuk bio besprekorni hifi, bez interakcija sa zidovima - kao što vas dobar hifi tera da pojačavate. Plus stranci ne žele probleme da ih sutra neko tuži što su mu pocepali bubnu opnu.
Svi aktuelni vrhunski razglasi koji danas predstavljaju benchmark za ozvučavanje koncerata a nalaze se na tehničkim riderima izvođača sviraju bolje od bilo čega što je ne samo moderni hi-fi već i hi-end, bez obzira na sumu novca. Bukvalno bolje od milionskih sistema. Razvoj pro audio diktira i razvoj kućnog gde se implementira samo jedan mali deo onoga što je osvojeno u razvojnim odeljenjima firmi kao što su Martin Audio, Meyer, D&B, EAW, L Acoustics, Funktion One.... Velika sreća je što dosta toga ima i ovde i da su ljudi naučili da rade sa time. Doterivanje zvuka se vrši tako što se na tonskoj probi postavi merni mikrofon (ili se to radi sa pozicije tonske kontrole), izmeri odziv i onda korekciji zada željeni rezultat u smislu krive na izlazu. Koja može biti potpuno flat a i ne mora, u zavisnosti šta želi da se postigne.
Bio sam na demonstraciji Martin Audio Wavefront sistema gde su bukvalno radili ludila sa digitalnom korekcijom i kontrolom faze, pritiskom na dugme su isključivali niske frekvencije na odabranom recimo kvadratu prostora dok je svuda okolo sviralo normalno. Nismo mogli da verujemo.
Pro audio je miljama ispred kućnog. Izuzetna oblast.
 
Slicno samo sa Meyer sound. Dobar drugar koga nisam video dugo godina i ja nadjemo se ispred bine. On pravi lampase, opasan je majstor. Slusamo i kliknemo u istom momentu - to je to. Ide zvuk, prelazi preko idealne tacke i vraca se na nju. Obojica smo reagovali u istom momentu kada je prvi put to bilo to. Idealna faza. Dakle, moze i na uvo.
Pro audio je posebna nauka, cenim te ljude.
Slusao sam DJ Tiesto-a u Albaniji sa 400m vazdusne udaljenosti plus sam bio nesto uzbrdo. Zaista kao vrhunski hi fi. 6 slepera sa opremom je stiglo tada iz Beograda.
Link to comment
Share on other sites

Ne bih. Rekao sam ti u 4 oka. Jednostavno nije doprlo do tebe.  Nadao sam se da ću moći da uzvratim  posetu ali životne okolnosti su bile takve.

Btw. svrha tvoje posete je bilo druženje, razmena iskustava i tvoja molba da kod mene testiramo tvoj room correction. Nije loše radio ali sam ti pokazao da to može i bolje na klasičan način. Zvučnike koje si slušao kod mene slušalo je mnogo ljudi. U različitim fazama izrade, ali ne i gotove. Završeni su neposredno pre mog odlaska iz Srbije. Trebalo je puno vremena i truda da se ukapira logika takvog koncepta i spregne sa akustikom. Na kraju bio je to odličan zvučnik, dragocen poligon za istraživanje na kojem sam puno toga naučio. To istraživanje se proteglo na ukupno 6 godina. Sasvim dovoljno vremena da uvidim gde su drugi grešili, na koje su probleme nailazili i nisu uspeli da ih reše. Naravno slušao sam i takve uratke, poredio. Ali im to ne smeta da nešto nalik tome prodaju za masne novce. Na kraju sam to uspeo da uobličim, izvedem u 3d, kompaktnu verziju adaptibilnu na svaki prostor. To je bila i svrha moje pojave u ovoj temi, da pokažem da se to da rešiti i na drugi način bez previše komplikovanja. Da može da radi sa manjim snagama, u jednostavnim sistemima, da korisnik ne mora da poznaje akustiku ili bilo šta drugo osim muzike koju voli da sluša. Mnogo lepo radi sa cevima i gramofonom, eto i to je jedna od prednosti. Moguće je formirati analogni sistem. Svakako i sa digitalijom i tranzistorima to lepo radi.

Naravno nisam se tu zaustavio. Uvek ima nešto da se nauči.

 

Ne videh kakvo si ti resenje predlozio u vezi ove teme? Svrha iznenadne pojave na forumu osim da opljunes dva sistema? Neuspesna samopromocija? Ne znam sta ste radili kod Anubisa, kad sam ja bio kod njega to je bilo jako dobro. Etalon hiperrezolutnosti.

 

 

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...