Jump to content


Potrebna snaga pojačavača


Srecko

Recommended Posts

Određeni broj članova foruma ("početnici" mahom), pri svakoj promeni pojačavača, suočavaju se sa nizom nedoumica pri donošenju odluke koji je pojačavač optimalan izbor za njih.

U linku koji sledi autori su, na "jednom mestu" objedinili uglavnom poznate nam smernice.

https://www.the-home-cinema-guide.com/av-receiver-amplifier-power-ratings-explained.html

 

Možda bi bilo interesantno navedene smernice: prodiskutovati, pobrojati ih, dodatno obrazložiti, dopuniti, poboljšati..... ; i zauvek takva pitanja "skinuti sa dnevnog reda".

 

 

Link to comment
Share on other sites

kuku @Srecko 

gde ovde postaviti takvo pitanje? Pored onakve teoretske gromade sa drugog foruma? 

Ne prestajete da me iznenadjujete! Nisam pratio ali bi bilo interesantno da isto pitanje postavite i tamo pa da merimo ciji je jaci (amp). 

Ajd da budem i konstruktivan: sve zavisi od potrebnog SPL-a. A to za sobom povlaci: velicinu sobe, udaljenost zvucnika od usiju (mozga sto bi rekao @zflazar ), osetljivosti ili jos preciznije, efikasnosti zvucnika, tipa muzike, nasih navika, itd itd...

U mom slucaju je sa Tannoy Kensington zvucnicima deklasiranim na 94db/W (i 8R impendanse nominalno) 12 watta bilo sasvim dovoljno. Udaljenost od zvucnika cca 3.5 metra. 

However, sa Kairosom, koji je prosecnih 85.5 db/W na 8R, pokazalo se da je neki optimum 50ak watta (i vise od toga).

Znaci, Vase pitanje je u startu neprecizno. Sama snaga bez parametara efikasnosti zvucnika i udaljenosti zvucnika od usesa ne znaci skoro nista.

Naravno, ima i onih koji i dalje veruju da je 1st watt most important watt...

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

Ne ovo nije bilo pitanje.
Samo sam dao link ka strani na kojoj su se autori potrudili i na jednom mestu pobrojali po njima bitne smernice o kojima se treba razmišljati.0
Činilo mi se da ova stranica može biti korisna ljudima sa takvom dilemom da bar provere da li su sve faktore uzeli u obzir.
Čak i ja, najveći deo toga znam, ali priznajem da nisam do sada video da je neko to sistematixovao na jednom mestu.
Gospodine@SuperFi drago mi je sto je Vaš post upravo prvi znajući koliko Vi ozbiljno pristupate svim detaljima sistema.
Podatak da ste analizom i proverom zaključili da je za pokretanje Vaših kutija čija je osetljivost 85.5 db/m, dovoljna i snaga od "samo" 50-tak W RMS, meni je jako značajna jer za moje uslove i način slušanja (moje kutije upravo imaju efikasnost 85 db/m) i sam sam došao do sličnog zaključka (probanjem) a to nisam smeo ni da pomenem.
Iako mi kao što rekoh nije bila namera da ista pitam, eto saznadoh jedan za mene jako bitan iskustveni podatak koji mi moze uštedeti poprilično novca, sobzirom da floskula "od viška glava ne boli" direktni je atak na džep.
Jako je dobro što ste, za razliku od linka koji promoviše generalne smernice, dali i stvarne primere; jer bi to mnogima (početnicima pre svega) moglo olakšati analizu njihovog problema.

Link to comment
Share on other sites

Dodajte tu u jednačinu sem snage pojačala i damping faktor. A kod zvučnika sem osetljivosti i impedansnu krivulju (ne nominalnu impedansu).

Deluje veoma uopšteno i poznato međutim bez ova dva podatka ova prerhodna dva ne vrede ni koliko meni USB kabl u sistemu.

Link to comment
Share on other sites

10 sati ranije, Srecko said:

U linku koji sledi autori su, na "jednom mestu" objedinili uglavnom poznate nam smernice.

https://www.the-home-cinema-guide.com/av-receiver-amplifier-power-ratings-explained.html

 

To su Vam smernice sto se tice mesecnog racuna za struju.

Sto se tice zvuka,nije isto da li  su ti potroseni vati bili iz HSR 48 ili DHT SE.

Extra snagu pojacala posmatrajte kao jaci motor u kolima,nikada ne znate kada ce Vam zatrebati ta extra snaga prilikom pretcanja.

 

Quote

 

Link to comment
Share on other sites

Naravno da je tako!
No, takođe, nije isto da li ćete dati za potencijalnih 5% nedostajućih performansi koje Vam "mogu zatrebati" (meni npr. stvarno ne trebaju, a ima nas takvih, jer se ne sećam da sam potenciometar "odvrnuo preko 10 sati") za npr. Hegel 390 (200W) oko 5800€ ili za Hegel Rost (75W) nešto više od 2000€; pogotovo ako ste uložili vreme i to analitično i proverili poput gospodina@SuperFi naravno za njegovu pojačavačku sekciju (ja nisam, jer sam dalekoooooooo od tog nivoa po svemu) .
Važno je uvek znati šta kojom odlukom dobijate i gubite. Nema besplatnog ručka.
Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, zflazar said:

Da li treba na Tomos moped montirati motor od FAP-a zbog argumenta da će kad-tad ekstra snaga zatrebati, ili treba i tu imati mere?

Isto pitanje za damping faktor.

Nema potrebe,cisto bacanje para, ako je izvor ton generator

Link to comment
Share on other sites

Da li treba na Tomos moped montirati motor od FAP-a zbog argumenta da će kad-tad ekstra snaga zatrebati, ili treba i tu imati mere?
Isto pitanje za damping faktor.
Ima li rezonu ili običan auspuh i dali je u pitanju Automatic, APN6 ili pak neki drugi model?
Ako je APN6, ima li poštarsku opremu (bisage i vetrobran)?

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

Nema potrebe,cisto bacanje para, ako je izvor ton generator
Mislio sam da ćete, bar Vi, ovaj deo citirati.
Verovatno Vas je mrzelo da detaljno pročitate materijal (naravno razumem jer je čak i meni bilo naporno da se nateram da pročitam pošto su stvarno generalizacije u pitanju).

"Unfortunately, there isn't a measurement of sound quality.
Well, there is. They are called ears!

Lepo rečeno nema šta, bar meni, iako verujem da znate da ja pripadam onom delu populacije koji preferira merenje gde god i kad god je to moguće.

Link to comment
Share on other sites

Sad kad je sve sistematizovano i objedinjeno u jednu temu, sve je mnogo jasnije.....i poucno za pocetnike......ma za sve.
 
Eh da je vise ovakvih tema...
Iako sam jako mator, i verovatno da će to biti mrtva trka, no nadam se da ću i ja doživeti da mi jednom ovakav tip informacija bude potpuno nepotreban. Teško mi je da poverujem da sam jedini kome nije jednostavno da izabere pojačavač i njegove performanse.
Zavidim onima koji su ovakve probleme odavno prerasli a tek onima koji polako prerastaju i forum.
Link to comment
Share on other sites

5 minuta ranije, Srecko said:

Mislio sam da ćete, bar Vi, ovaj deo citirati.
Verovatno Vas je mrzelo da detaljno pročitate materijal (naravno razumem jer je čak i meni bilo naporno da se nateram da pročitam pošto su stvarno generalizacije u pitanju)emoji16.png.

"Unfortunately, there isn't a measurement of sound quality.
Well, there is. They are called ears!

Lepo rečeno nema šta, bar meni, iako verujem da znate da ja pripadam onom delu populacije koji preferira merenje gde god i kad god je to moguće.
 

“Ton generator “se odnosilo na ravno,bez dinamike,jednolicno....a muzika to nije.

Merenja su pokazatelji kako merni uredjaji dozivljavaju zvuk

Link to comment
Share on other sites

Meni se učinilo jednostavno lepo receno pogotovo što sam ranije imao problem da sebi objasnim kako se čovek može pouzdati u tako nesavrsen senzor kao što je uho pored postojećih mehaničkih (na papiru dalekoooo boljih).
Mislim da sam donekle uspeo da to sebi razjasnim iako mi se nekada ponovo jave sumnje, kada neko o tome nešto napiše suprotno mom trenutno poimanju toga, a ja u tom stavu ne mogu da pronađem logičku grešku ili nedoslednosti u tumačenju zakona fizike.
Za sada to objašnjavam sebi time da mi IQ više nije tako visok kao nekada, i da sam polako ali sigurno počeo da zaboravljam fiziku.

Link to comment
Share on other sites

Od viška snage(prave) glava ne boli.

Ako se već poredi sa automobilom ,bolje je da se motor vrti na 3000rpm i isporučuje 160hp nego sa tu istu snagu isiručuje na 6000rpm.

Naravno tu igra još dosta stvari ulogu vrsta pogonskog goriva,tip ubrizgavanja,izduv,zapremina....

Kratko i jasno bolje da pojačalo radi sa pola svog kapaciteta nego da se bije u crveno.

Ukoliko je ta ssnaga zvučno kvalitetna ,od nje gava ne boli.

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, Srecko said:

Meni se učinilo jednostavno lepo receno pogotovo što sam ranije imao problem da sebi objasnim kako se čovek može pouzdati u tako nesavrsen senzor kao što je uho pored postojećih mehaničkih (na papiru dalekoooo boljih).

Ja bih se osvrnuo na ovaj detalj o "nesavšenom senzoru uhu".

Naše uši su mnogo, mnogo više od jednog običnog senzora. Sluh je ustvari vrlo sofisticiran sistem "hadrvera i softvera" u stanju da zvuk kao kompleksnu i vremenski promenjivu fizičku pojavu prihvati i obradi  u realnom vremenu. Merenja koja se obavljaju senzorima pa ispisuju na grafike su nešto osetno drugačije, da ne kažem babe i žabe.

Svaki senzor je sam po sebi samo merni alat sa vrlo uskom specijalnošću. On meri jednu izolovanu vrednost i to u izuzetno veštačkim uslovima. Zašto veštačkim? Pa da bi se neka merena vrednost lako i sa što manje smetnji izmerila, bez obzira da li je to snaga, frekvencija, šum, itd., teži se da sve one ostale vrednosti koje u datom trenutku ne merimo budu nepromenjive ili vrlo sporo promenjive na nama poznat način. To u startu stvara jedno veštačko, klinički čisto, okruženje za svako merenje. Najlakše bih to objasnio jednom banalizacijom: ako neko zna da dobro žonglira, vozi bicikl i peva - ne znači da može dobro da peva i žonglira dok vozi bicikl. Matematički rečeno A ili B ili C nisu isto što i A i B i C. Merenja su po svojoj prirodi i potrebi izolovana, povezana sa "ili" jer su drugačije uglavnom neizvodljiva, dok u realanim fizičkim pojavama, radu uređaja i tome kako naš sluh radi uvek imamo "i" vezu. 

Da citiram i svog profesora Ivana Župunskog sa FTN (ne baš od reči ali parafraziram dovoljno blisko): "sva merenja koja ćete ikada napraviti, pa i ona najdetaljnija, su samo apstrakt neke realne fizičke veličine ili pojave. Taj apstrakt nikada neće biti sveobuhvatan ali uz malo logike i iskustva ćete naučiti da iz njega dobijete neke korisne informacije". 

Trebalo bi zato jednom za svagda da se ustanovi da mi uopšte ne možemo da merimo većinu fizičkih pojava u njihovoj celosti, pa ni zvuk u smislu u kom ga čujemo. Zvuk je po svojoj prirodi kompleksan proizvod a ljudsko čulo sluha uopšte nije nesavršen senzor već kompleksan kognitivni sistem sposoban da ga u realnoom vremenu prihvati i obradi u besno moćnim kognitivnim centrima za obradu zvuka. Zašto i kako? Pa zato što ga je za nas evolucija usavršavala i specijalizovala hiljadama godina da bismo uopšte preživeli. Senzori i sva hi-tech oprema su tu samo da naprave onaj pomenuti apstrakt prave pojave , koji je po definiciji nekompletan, a može biti manje ili više koristan, a takođe bolje ili lošije protumačen.

- Slušanje i sluh: kognitivni sistem za prihvat i obradu prave fizičke veličine u realnom vremenu - REALNOST.

- Merenja senzorima: mehanizam za kreiranje uproštenog apsrakta prave fizičke veličine - OGRANIČEN ZAPIS REALNOSTI.

Da još jednom za kraj malo banalizujem kako apstrakt nikada nije, niti će ikada uspeti da verno predstavi pravu fizičku pojavu: ni najbolji putopis nije jednak pravom iskustvu putovanja, ni najbolja erotska priča nije isto što i pravi sex, pa ni najobuhvatnija merenja nisu što i pravi zvuk.

 

Link to comment
Share on other sites

@Aibo potpuno ste u pravu i saglasan sam u potpunosti sa svim što ste rekli.
No ja u postu nisam govorio o procesu kako čovek čuje (analizi zvučnog signala-zvučnog nadražaja, poimanju istog i donošenju sudova odluka na bazi toga što je uho registrovano), već baš o uhu kao senzoru i ostajem pri tome da je uho nesavršen senzor jako podložan degradaciji osobina zbog starenja.
Naravno da savremeni senzori primaju a uređaji beleže, analiziraju, porede, donose odluke (AI) na bazi primljenog signala sve takođe u realnom vremenu, brže i bolje nego čovek doduse uvek bez subjektivnositi koja ostaje jedina "prednost" čoveka u odnosu na mašinu.
Takvi uređaji trenutno imaju jako visoku cenu i najčešće se koriste u svrhe na koje je veliki broj nas "alergičan".

Link to comment
Share on other sites

Potpuno je nebitno šta je savršenije, sluh ili instrument.

Stepen vernosti reprodukcije je mera sposobnosti kompletne audio instalacije da rekreira zvučnu projekciju prilagođenu algoritmu na kojem je slušni psihosenzorni aparat projektovan. Ne vidim koji instrument u proceni te prilagođenosti može da nadmaši sam psihosenzorni aparat. Merni instrumenti mogu da pomognu, ali ne mogu da ga zamene (zasad).

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...