Jump to content


Napojni kabal!


dias

Recommended Posts

Zanimaju me iskustva forumaša kod zamjena power kablova. Naime kod mene se redovito dešava ista stvar: kod svake zamjene dolazi do napumpavanja basa i istovremeno do nekog zatamnjenja visokotonskog područja. Kod zamjene uvijek su dolazili kablovi većeg presjeka od originalnog ''običnog'' kabla. Povratkom na staro zvuk bi bio bolji. Ima li to veze sa presjekom kabla, ili treba proći određeni period usviravanja kabla?

Link to comment
Share on other sites

Možda nisi probao kvalitetne napojne kablove. Ako si iz Beograda, mogao bih da ti ponudim probu više komada, tj. onoliko kablova koliko imaš uređaja sa IEC konektorom na poleđini.

Ako si zainteresovan za predlog možemo dalje na PP.

Link to comment
Share on other sites

4 minutes ago, Father said:

Možda nisi probao kvalitetne napojne kablove. Ako si iz Beograda, mogao bih da ti ponudim probu više komada, tj. onoliko kablova koliko imaš uređaja sa IEC konektorom na poleđini.

Ako si zainteresovan za predlog možemo dalje na PP.

Ne radi se o tome koje kablove sam probao. Sistem mi je svakako ''budget'', ali neke sam kablove i sam izrađivao po popularnim savjetima i sa kvalitetnim materijalima. Rezultat je uvijek bio sličan...

Link to comment
Share on other sites

Ruku na srce, dešava se da postoje "inertni" sistemi. Imao sam prilike da ne uočim skoro pa nikakve razlike na dva mesta. U većem broju sistema je bilo povelikih promena. Zapravo što je sistem bio sofisticiraniji to su razlike bile uočljivoje i veće.

Moćni sistemi mnogo bolje osećaju ili bolje reći koriste potencijal dobrog kabla, koje god konstrukcije on bio.

 

Link to comment
Share on other sites

Tačno je da veći presek uvek nosi veći sadržaj. To može da utiče na debalans ako je nešto već u sistemu na granici.

Obično su to mali zvučnici koje renomirane firme nameste tako da u malom frekventnom opsegu, u donjem delu spektra, ima grbu. Ove grbe daju utisak da se kao ima basa koliko treba, a zapravo grba dominira.

Kad se stave debeli kablovi onda ta grba istrči nagore i smeta. Plus ako nema akustike prostora, antivibracione mere, dobra polica, zvučnički kablovi koji se vuku po podu,...... sve to dodatno produbljuje situaciju. Ili pak amp koji ima lošu kontroli basa.

Link to comment
Share on other sites

11 minutes ago, vdzele said:

Tačno je da veći presek uvek nosi veći sadržaj. To može da utiče na debalans ako je nešto već u sistemu na granici.

Obično su to mali zvučnici koje renomirane firme nameste tako da u malom frekventnom opsegu, u donjem delu spektra, ima grbu. Ove grbe daju utisak da se kao ima basa koliko treba, a zapravo grba dominira.

Kad se stave debeli kablovi onda ta grba istrči nagore i smeta. Plus ako nema akustike prostora, antivibracione mere, dobra polica, zvučnički kablovi koji se vuku po podu,...... sve to dodatno produbljuje situaciju. Ili pak amp koji ima lošu kontroli basa.

A šta je tu sa faktorom vremena? Mislim da li poslije dužeg ''usviravanja'' može zazvučati bolje?

Link to comment
Share on other sites

Kad pomenu zatamnjenje visokih ili "gubitak" otvorenosti. Imao sam prilike jednom da posetim jednog kolegu sa foruma u društvu još jednog starog macana takođe odavde, ali se udaljio pre par godina.

Nismo menjali strujni već ubacili odvojni balansirani trafo koji je zamenio razvodnu letvu. Sistem je u tom momentu bio babaroga. Posle par pesama vlasnik komentariše zatvorenost. Iskusni kolega i ja se pogledasmo i u neverici upitasmo: "Kako to misliš?"

Da ne stenografišem dalje.. Tek kada smo mu predočili slojevitiju prezentaciju, oslobođenu iritirajuće prskavosti značajno produženog trajanja tonova, počeo je da razume naš pojam otvorenijeg zvučnog prezensa.

Ovo je naravno daleko skraćeno, jer smo tada raskačinjali i prikopčavali sve par puta, kako bi mu ukazali na boljitke u visini koja više nije bila toliko zamorna i naglašena, već raslojena i detaljna, prožeta mnoštvom novih detalja i finih slojeva.

Link to comment
Share on other sites

6 minuta ranije, dias said:

A šta je tu sa faktorom vremena? Mislim da li poslije dužeg ''usviravanja'' može zazvučati bolje?

Novi kablovi i konektori zahtevaju proces popularno prozvan usviravanje. Može da traje od 3 do n dana. Ja moje kablove prvo dobro izmučim na snažnim potrošačima, pa nakon 7 dana slušam u sistemu. Uglavnom ne primećujem promene posle tog perioda razrađivanja.

Link to comment
Share on other sites

@dias

Probaj ovaj Flac da pustiš na 60% glasnoće od uobičajnog glasnog nivoa na kome bi slušao muziku.

https://www.dropbox.com/s/8xjb9l3vuvfo3e1/Father Cables Hi End Burn In_24-192.flac?dl=0

Prvo poslušaj neku dobro poznatu pesmu, pa provuci njega i nakon ponovo istu pesmu. Javi da li si registrovao neku promenu.

Glasnijim puštanjem se neće dobiti ništa, osim mogućnost da se nešto ošteti na zvučnicima. Track je kreiran za drzo i efikasno usviravanje digitalnih ili analognih sprava, kablova i zvučnika...

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, dias said:

Zanimaju me iskustva forumaša kod zamjena power kablova. Naime kod mene se redovito dešava ista stvar: kod svake zamjene dolazi do napumpavanja basa i istovremeno do nekog zatamnjenja visokotonskog područja. Kod zamjene uvijek su dolazili kablovi većeg presjeka od originalnog ''običnog'' kabla. Povratkom na staro zvuk bi bio bolji. Ima li to veze sa presjekom kabla, ili treba proći određeni period usviravanja kabla?

Ako koristis strujne kablove sa zicama poprecnog preseka od 4 kv.mm i vise, dobices upravo taj efekt: izrazen, prenaduvan bas, koji kao da pokriva ostatak frekv. opsega. Za neka normalno jaka pojacala, ja sam imao dobre rezultate sa 2,5 kv.mm. Na izvore je moguce staviti i 1,5 kv.mm. Na nekim pojacalima 1,5 kv.mm zice daju mozda previse analitican ali dosta tanak bas.

Tako da poprecan presek zica ima vrlo vaznu ulogu u celoj prici mada to nije jedini faktor koji utice na krajnji rezultat.

Link to comment
Share on other sites

Kakva ti je strujna letva i koje strujne konektore si koristio na kablove ?

PS : Po mom iskustvu na izvor ne treba pretjerivati sa debelim provodnicima , odličan i neutralan je belden sa bals suko i npr od fta osnovni model . Primjera radi , fta entry je kalaisani bakar od 4mm2 po provodniku i to je kabel koji se odlicno pokazao i na vrteškama .Na pojačalu može deblji provodnik uz pravi izbor konektora .

Link to comment
Share on other sites

Ja sam pristalica velikih preseka. Na DAC mi stoji 5.5 kvadrata i nikakvog problema nemam. Ostali strujaši su i deblji. Mislim da je problem negde u sistemu, i to na više mesta. Oni mogu čak jedan drugog da pojačavaju.

Ali da ne bi ja stvarao neki problem, poslušaj što tu drugi predlažu pa idi na manji presek.

Link to comment
Share on other sites

21 hours ago, vdzele said:

Ja sam pristalica velikih preseka. Na DAC mi stoji 5.5 kvadrata i nikakvog problema nemam. Ostali strujaši su i deblji. Mislim da je problem negde u sistemu, i to na više mesta. Oni mogu čak jedan drugog da pojačavaju.

Ali da ne bi ja stvarao neki problem, poslušaj što tu drugi predlažu pa idi na manji presek.

A da li slučajno postoji problem ako je na strujnoj letvi manji presjek od onog koji ide dalje prema ampu?

Link to comment
Share on other sites

21 sati ranije, dias said:

A da li slučajno postoji problem ako je na strujnoj letvi manji presjek od onog koji ide dalje prema ampu?

Zidna instalacija je 2.5 kvadrata trožilni kabl. Suštinski posmatrano to je dovoljno za 16A potrošača, koliki je i osigurač u kutiji za taj strujni krug.

Možda je u teoriji dovoljan taj presek uz neku inovativniju konstrukciju od uobičajnog trožilnog jezgra. Ovde mislim u korist boljih filterskih performansi i naprednije propagacije impulsnih i energetskih zahteva od strane sistema. U praksi se pokazalo da je veća površina provodničkog preseka daleko bolja čak i na malim potrošačima. Odnos kapaciteta što simertičniji između faze/nule/širma daje dodatno bolje rezultate. Veći presek, manji podužni otpor, bolja propagacija i impulsna karakteristika u zahtevnim pikovima. Sočne dilatacije izvedene izolatorskim materijalima relaksiraju prezentaciju, kao i korak umotavanja provodnika... Mnoštvo sitnih karika koje čine čvrst lanac solidne stukture.

Stujni kabl ne treba posmatrati samo kao provodnik, već kao vrlo efikasan i najmnaje škodljiv pasivni filtersko / stabilizatorski sistem koji uspešno treba da odvoji susedne uređaje od uređaja sopstvenog napajanja, ali i njegov "talog" da ne propusti susednim uređajima. Takoreći elektrostatički tampon obostrane štroke.

Link to comment
Share on other sites

Sta kaze prosta zdravo elektricarska filozofija, 1 kvadrat nosi 1 kw snage. Obrni, okreni, hebem li ga al je to tako. Mi audiofili, haj fajisti i ostali mudroglavasi nama nije dovoljan ni visokonaponski 20kV kabel od 95 kvadrata cistog borskog bakra iz 1967 godine. 

Hocu reci, nikad nismo satisfaj sto je i dobro na koncu svega. 

 

Link to comment
Share on other sites

7 sati ranije, Father said:

Zidna instalacija je 2.5 kvadrata trožilni kabl. Suštinski posmatrano to je dovoljno za 16A potrošača, koliki je i osigurač u kutiji za taj strujni krug.

Možda je u teoriji dovoljan taj presek uz neku inovativniju konstrukciju od uobičajnog trožilnog jezgra. Ovde mislim u korist boljih filterskih performansi i naprednije propagacije impulsnih i energetskih zahteva od strane sistema. U praksi se pokazalo da je veća površina provodničkog preseka daleko bolja čak i na malim potrošačima. Odnos kapaciteta što simertičniji između faze/nule/širma daje dodatno bolje rezultate. Veći presek, manji podužni otpor, bolja propagacija i impulsna karakteristika u zahtevnim pikovima. Sočne dilatacije izvedene izolatorskim materijalima relaksiraju prezentaciju, kao i korak umotavanja provodnika... Mnoštvo sitnih karika koje čine čvrst lanac solidne stukture.

Stujni kabl ne treba posmatrati samo kao provodnik, već kao vrlo efikasan i najmnaje škodljiv pasivni filtersko / stabilizatorski sistem koji uspešno treba da odvoji susedne uređaje od uređaja sopstvenog napajanja, ali i njegov "talog" da ne propusti susednim uređajima. Takoreći elektrostatički tampon obostrane štroke.

Ne bih se slozio sa ovom konstatacijom: " U praksi se pokazalo da je veća površina provodničkog preseka daleko bolja čak i na malim potrošačima." Cak bih tvrdio suprotno od ovoga, ukoliko se pod povrsinom provodnickog preseka podrazumeva povrsina zica od koje je kabl napravljen. Da je ova konstatacija tacna, onda bi najbolji strujni kablovi imali zice preseka od po 20 kv.mm - a to nije slucaj.

Ukoliko medjutim pod pojmom provodnickog preseka podrazumevas ukupnu povrsinu svih zica u kablu (a to mogu da budu male zice ali puno njih) onda je to druga prica koja mnogo vise veze ima sa konstrukcijom samog kabla nego sa poprecnim presekom pojedinacne zice.

Problem u ovoj diskusiji sto ima dosta stvari koje jedan strujni kabl cine dobrim - ne samo poprecni presek. Ja koristim za sve svoje potrosace, izuzev za mono blokove, srebrne upletene strujne kablove od Crystal Cable. A oni nemaju veliki poprecni presek ali su zato  mnogo bolji od recimo Lapp kabla od 2,5 kv.mm ili od 4 kv.mm. (Lapp od 4 kv.mm po mom misljenju i nije za audio upotrebu bas zbog previse izrazenog basa). Neki od najskupljih strujnih kablova na planeti nemaju narocito veliki poprecni presek ... Siltech npr. Ne znam tacno koliki je recimo poprecni presek zica kod Triple Crown (Siltech krije taj podatak) ali to nije ni izbliza 4 kv. mm.

Ali ako u tvom sistemu strujni kablovi od debele zice rade dobar posao - onda je to ok ...

Link to comment
Share on other sites

10 sati ranije, DejanM said:

Ukoliko medjutim pod pojmom provodnickog preseka podrazumevas ukupnu povrsinu svih zica u kablu (a to mogu da budu male zice ali puno njih) onda je to druga prica koja mnogo vise veze ima sa konstrukcijom samog kabla nego sa poprecnim presekom pojedinacne zice.

Donekle na to mislim. Konstrukcija na prvom mestu zajedno sa izolacijama i dilatacijama funkcionalnih celina. Površina jednog provodnika od 9 kvadrata je u mom slučaju sadržana od tri žice 4 + 2 x 2.5 = 9 kvadrata. Ukupno bakra u celom kablu je 9 L + 9 N + 2.5 zemlja + 1 kavez konačno daje 21.5 kvadrata.

Naglašavam da je šema kombinacije i hod pletenja različitih kvadratura specifična, a insistiranje na silikonu i dilatacijama sa druga dva tipa izolatora krucijalna u izbegavanju nepoželjnog karaktera tonske prezentacije.

Nema govora o naduvavanju basa ili isticanju visine, svilenkastosti ... Cilj dugogodišnjeg rada na raznoraznim rešenjima je bio raskošno raslojavanje i trajanje tonova, ubedljiva prisutnost podržana prirodnom dinamikom i enormnom energijom.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...