Jump to content


Chord Mojo DAC


Paulo

Recommended Posts

43 minuta ranije, somilenko said:

Nije mi jasno zašto u D/A konverterima jednostavno ne urade redovnu atenuaciju u analognom domenu u izlaznom stepenu da može u potpunosti da zameni preamp...

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk
 

Postoje uređaji koji imaju tako izvedenu atenuaciju, obično uz pomoć PGA2310 ili CS3318, recimo.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, somilenko said:

Koliko vidim, pominju rezoluciju i obradu i pripremu signala pre d/s modulatora i to verovatno redukovanjem bit depth-a i oversamplingom ili asinhronom konverzijom što ima za rezultat umanjenje buke kvantizacije i zadržavanje ekvivalentnog bit depth-a.

Ključna reč je rezolucija, koja nije isto što i "bit depth" i podrazumeva obradu ulaznog signala odbacivanjem informacije u početku i vraćanjem ekvivalentne dužine fraze oversampling-om do ulaznog kvaliteta signala što opet podrazumeva neki gubitak informacije atenuacijom.

Bolje je mnogo nego stara varijanta digitalne atenuacije, ali je po meni opet bolja atenuacija u analognom domenu...

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk
 

Putanja signala je full 32-bit, od ulaza, pa sve do samog modulatora, gde stiže kao 32-bit/705.6 ili 768kHz OS. ASRC se, kao potencijalno štetan proces po signal, ne koristi.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, somilenko said:

Nije mi jasno zašto u D/A konverterima jednostavno ne urade redovnu atenuaciju u analognom domenu u izlaznom stepenu da može u potpunosti da zameni preamp...

Rade, recimo iFi Zen DAC ima kontrolu u izlaznom analognom delu i može se po potrebi uključiti ili isključiti.

Link to comment
Share on other sites

Putanja signala je full 32-bit, od ulaza, pa sve do samog modulatora, gde stiže kao 32-bit/705.6 ili 768kHz OS. ASRC se, kao potencijalno štetan proces po signal, ne koristi.
Jeste, ali sve to nastaje od izvornog 24 ili 16 bitnog signala koji se "atenuira", oversempluje i digitalno interpolira u 32 bit ekvivalent koji se transportuje i u tom procesu se moraju gubiti određene informacije osnovnog ulaznog signala.

Ni oni sami nešto preterano ne objašnjavaju atenuaciju, koncentrišu se na ovo kasnije.

Banalizujem, ali to je kao kada bi se tvrdilo da mp3 fajlu ili nekom drugom lossy formatu mogu da se povrate izgubljene informacije oveksampling-om, što prosto nije istina. Može da se povrati SNR ali izgubljene informacije ne.

To je bolje od prethodnih varijanti, ali opet, barem po meni, nije bolje od atenuacije u analognom domenu pomoću preampa ili u izlaznom stepenu, samo što to povećava broj delova i samim tim i cenu proizvodnje...
@zek E to je već štogod...

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

35 minuta ranije, somilenko said:

Jeste, ali sve to nastaje od izvornog 24 ili 16 bitnog signala koji se "atenuira", oversempluje i digitalno interpolira u 32 bit ekvivalent koji se transportuje i u tom procesu se moraju gubiti određene informacije osnovnog ulaznog signala.

Ni oni sami nešto preterano ne objašnjavaju atenuaciju, koncentrišu se na ovo kasnije.

Banalizujem, ali to je kao kada bi se tvrdilo da mp3 fajlu ili nekom drugom lossy formatu mogu da se povrate izgubljene informacije oveksampling-om, što prosto nije istina. Može da se povrati SNR ali izgubljene informacije ne.

To je bolje od prethodnih varijanti, ali opet, barem po meni, nije bolje od atenuacije u analognom domenu pomoću preampa ili u izlaznom stepenu, samo što to povećava broj delova i samim tim i cenu proizvodnje...
@zek E to je već štogod...

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk
 

Dodavanje bitova, odnosno "padding", kao i oversampling, ne utiču negativno na kvalitet signala. Ne atenuira se 16 ili 24-bitni signal, nego 32-bitni. Analogija sa MP3 mislim da nije primerena, blago rečeno.

Link to comment
Share on other sites

Dodavanje bitova, odnosno "padding", kao i oversampling, ne utiču negativno na kvalitet signala. Ne atenuira se 16 ili 24-bitni signal, nego 32-bitni. Analogija sa MP3 mislim da nije primerena, blago rečeno.
Converting a digital signal into its
analog counterpart means transferring the digital data from the source (be it a computer, a disc or a
network interface) to the DAC, processing it in terms of volume, bandwidth, noise shaping, etc.,
then increasing its original sampling frequency to a much higher one (by either asynchronous
sampling rate conversion or oversampling) to drive the output sigma-delta modulators

Prvo "processing in terms of volume" pa onda oversampling. U tom delu dolazi do gubitka informacija. 32 bita nije standard za produkciju, 24 i 16 bita jesu, zato su i navedeni jer je u njima zapisan osnovni signal. Oversampling-om o kojem oni pričaju se povećava SNR i vrši digitalna interpolacija do 32 ekvivalentna bita isto kao što se u CD plejerima za 16-bitni ulazni signal koriste 18 ili 20 bitni DAC čipovi. Ako u startu nema tog zapisa isti se ne može dodati oversampling-om, tj ako se isti izgubi atenuacijom na početku, ne može se dodati kasnije.

Poređenje sa mp3 formatom je naznačeno kao banalizacija u smislu nemogućnosti izmišljanja prethodno izgubljenih informacija a njihova matematika do -68 i -50 decibela pokazuje da ima rekonstrukcije i umanjenja bit depth-a radi utišavanja, pa oversemplinga radi povrata kako oni pažljivo govore "rezolucije". Da nema umanjenja bit depth-a u okviru atenuacije nebi bilo kako oni kažu da je ostalo dovoljno rezolucije od većine phono stepena pri atenuaciji od -50 dB, dakle naglašavam "ostalo", da se ne umanjuje nebi imalo šta da ostane (to su reči iz njihovog objašnjenja i jako su pažljivi u smislu izražavanja da se ne stigne apsolutni utisak da nema nikakvog uticaja na ulaznu informaciju).

No ne mogu Vas ja ubediti da umanjuje rezoluciju osnovnog zapisa niti Vi mene možete ubediti da je ne umanjuje...

Što se tiče "farbanja", i DAC ima I/V konverziju, kao i izlazni stepen koji takođe "farbaju" zvuk.

Ja jednostavno smatram da je atenuacija bolja u analognom domenu i da je preamp, naravno dobar preamp, pozitivna komponenta za sistem, Vi ne morate niti ja od Vas to tražim. Ima mnogo slučajeva gde se ljudi odluče za redovan preamp i pored mogućnosti atenuacije na DAC-u, objašnjenje im je da jednostavno bolje zvuči.

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, somilenko said:

Converting a digital signal into its
analog counterpart means transferring the digital data from the source (be it a computer, a disc or a
network interface) to the DAC, processing it in terms of volume, bandwidth, noise shaping, etc.,
then increasing its original sampling frequency to a much higher one (by either asynchronous
sampling rate conversion or oversampling) to drive the output sigma-delta modulators

Prvo "processing in terms of volume" pa onda oversampling. U tom delu dolazi do gubitka informacija. 32 bita nije standard za produkciju, 24 i 16 bita jesu, zato su i navedeni jer je u njima zapisan osnovni signal. Oversampling-om o kojem oni pričaju se povećava SNR i vrši digitalna interpolacija do 32 ekvivalentna bita isto kao što se u CD plejerima za 16-bitni ulazni signal koriste 18 ili 20 bitni DAC čipovi. Ako u startu nema tog zapisa isti se ne može dodati oversampling-om, tj ako se isti izgubi atenuacijom na početku, ne može se dodati kasnije.

Poređenje sa mp3 formatom je naznačeno kao banalizacija u smislu nemogućnosti izmišljanja prethodno izgubljenih informacija a njihova matematika do -68 i -50 decibela pokazuje da ima rekonstrukcije i umanjenja bit depth-a radi utišavanja, pa oversemplinga radi povrata kako oni pažljivo govore "rezolucije". Da nema umanjenja bit depth-a u okviru atenuacije nebi bilo kako oni kažu da je ostalo dovoljno rezolucije od većine phono stepena pri atenuaciji od -50 dB, dakle naglašavam "ostalo", da se ne umanjuje nebi imalo šta da ostane (to su reči iz njihovog objašnjenja i jako su pažljivi u smislu izražavanja da se ne stigne apsolutni utisak da nema nikakvog uticaja na ulaznu informaciju).

No ne mogu Vas ja ubediti da umanjuje rezoluciju osnovnog zapisa niti Vi mene možete ubediti da je ne umanjuje...

Što se tiče "farbanja", i DAC ima I/V konverziju, kao i izlazni stepen koji takođe "farbaju" zvuk.

Ja jednostavno smatram da je atenuacija bolja u analognom domenu i da je preamp, naravno dobar preamp, pozitivna komponenta za sistem, Vi ne morate niti ja od Vas to tražim. Ima mnogo slučajeva gde se ljudi odluče za redovan preamp i pored mogućnosti atenuacije na DAC-u, objašnjenje im je da jednostavno bolje zvuči.

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk
 

Ne ubeđujem ja nikoga ni u šta, prosto je matematika neumoljiva.:rolleyes: Citat: "As long as the playback device has higher bit-depth than the file source, it is possible to losslessly reduce the volume of a file until the playback device's bit-depth limit is reached. For example, with an ideal 24-bit device, it is possible to playback a 16-bit file 48dB lower without losing quality, because one bit has about 6dB of dynamic range (the exact formula of bitdepth and dynamic range is 6.02*n-bits + 1.76)." Na internetu postoje dobri članci koji mogu biti od koristi za bolje razumevanje ove tematike, uz napomenu da nemaju veze sa konkretnim proizvođačima opreme, da ne ispadne da zastupam nečije interese ili sam "biased" zbog toga što posedujem uređaj određenog proizvođača.;) Inače, DAC koristim preko integralnog pojačala koje nema daljinsku kontrolu, pa atenuacija na DAC-u ponekad dobro dođe za komforno ublažavanje posledica "loudness war" ere, ali koliko god zgodna bila, znam da bih mogao da živim i bez nje, jer ova funkcionalnost svakako nije bila na "must have" listi prilikom izbora ovog konkretnog uređaja. Ja iskreno nisam uspeo da primetim da bilo šta od detalja nedostaje ili da se zvuk na bilo koji način menja prilikom utišavanja, svakako i zato što je opseg koji koristim daleko od ovog o kome pričamo, odnosno max -6dB. Ok, postoji degradacija izvornog signala kada se dostigne bit-depth limit izvornog signala, ali u realnim uslovima ovo zaista nema značaja, ja recimo ne poznajem nikoga ko sluša muziku utišanu za 48db, a kamoli 68dB.

Link to comment
Share on other sites

Ne ubeđujem ja nikoga ni u šta, prosto je matematika neumoljiva.:rolleyes: Citat: "As long as the playback device has higher bit-depth than the file source, it is possible to losslessly reduce the volume of a file until the playback device's bit-depth limit is reached. For example, with an ideal 24-bit device, it is possible to playback a 16-bit file 48dB lower without losing quality, because one bit has about 6dB of dynamic range (the exact formula of bitdepth and dynamic range is 6.02*n-bits + 1.76)." Na internetu postoje dobri članci koji mogu biti od koristi za bolje razumevanje ove tematike, uz napomenu da nemaju veze sa konkretnim proizvođačima opreme, da ne ispadne da zastupam nečije interese ili sam "biased" zbog toga što posedujem uređaj određenog proizvođača. Inače, DAC koristim preko integralnog pojačala koje nema daljinsku kontrolu, pa atenuacija na DAC-u ponekad dobro dođe za komforno ublažavanje posledica "loudness war" ere, ali koliko god zgodna bila, znam da bih mogao da živim i bez nje, jer ova funkcionalnost svakako nije bila na "must have" listi prilikom izbora ovog konkretnog uređaja. Ja iskreno nisam uspeo da primetim da bilo šta od detalja nedostaje ili da se zvuk na bilo koji način menja prilikom utišavanja, svakako i zato što je opseg koji koristim daleko od ovog o kome pričamo, odnosno max -6dB. Ok, postoji degradacija izvornog signala kada se dostigne bit-depth limit izvornog signala, ali u realnim uslovima ovo zaista nema značaja, ja recimo ne poznajem nikoga ko sluša muziku utišanu za 48db, a kamoli 68dB.
Ima zastupnika i jednog i drugog mišljenja i svako od njih ističe ono što mu odgovara ali jedno je sigurno, konstantna izmena bit depth-a izaziva gubitak osnovne informacije isto kao 4k na Youtube-u, kada se jednom ukloni informacija, ne može se nadomestiti, taj snimak angažuje sve piksele 4k TV-a ali se svodi na dosta piksela sa ponovljenom informacijom jer je izgubljena u startu. Tvrdnje koje se iznose se koncentrišu samo na SNR. Bitovi koji se oduzimaju i dodaju opisuju funkciju signala i na isti se mora uticati u nekoj meri jer nisu dodati samo od gore da bi samo od gore bili oduzeti.

Upotreba protiv "loudness wars"-a je ok da se da više prostora samom modulatoru DAC-a i izlaznom stepenu istog, ali ne treba opet zaboraviti da je klipovanje nastalo u izvornoj formi signala i da se isti oblik samo atenuira za 6 dB, tj. ostaju zapisana sva izobličenja usled uništavanja zapisa tokom same produkcije.

Sada, naravno da i atenuacija u analognom domenu ima svojih problema, ali ja jednostavno biram ovaj sistem jer na osnovu mog i iskustava poznanika jednostavno zvuči bolje, a na kraju svako bi trebao odabrati svoju kombinaciju isključivo na osnovu sopstvenog iskustva a ne na osnovu naše ili bilo čije prepiske...

To je to od mene, ne bih više zatrpavao ovu temu nepotrebnim podacima i hvala na Vašim informacijama i konstruktivnoj diskusiji.

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

Kad neko ne razume digitaliju, teško ga ubediti i trupa jednim te istim putem. So Mile, pogrešno počinješ pa i završavaš pogrešnom logikom. Ne seče se informacija u startu pa nadoknađuje jer je zaista nemoguće. Ide se drugim putem.

Kod 16'bitne reči moguće su 65.536 kombinacije tj. toloko vrednosti napona koje predstavljaju nivo signala iliti jačinu. Zapis Ide od -32.768 do +32.767 i ovo dozvoljava dinamiku (odnos signal/šum) od 96,33dB.

Proširenjem reči na 24 bita prostim dodavanjem nula ('0') broj kombinacija nivoa napona se povećava na 16.777.216 i sada ide od -8.388.608 do +8.388.607 i dozvoljava dinamiku od 144,49dB

Proširenjem reči na 32 bita istim tim najprostijim dodavanjem nula povećava se broj kombinacija tj. definisanja nivoa napona na 4.294.967.296 tj. od −2.147.483.648 do +2.147.483.647 i dinamike od 192.66dB.

Iz ovoga se da videti da je računarsko definisanje jačine daleko preciznije i tačnije nego osnovni (fizički/mehanički) problemi bilo koje vrste analognog potenciometra.

20kHz se beleži samo jednim bitom i ako se ide prostom matematikom kakva se najčešće nalazi u jeftinim audio softverima, kod atenuacije zaista dolazi do odsecanja bitova i zaista dobijamo nešto ala mp3. Kod dobrih programera i boljih audio plejera nema gubitka ni najtananije informacije iz audio zapisa.

Analogni atenuatori su uvek u nekakvom  problemu: sopstveni šum, nejednakost glasnoće L/D itd.

Link to comment
Share on other sites

5 minuta ranije, somilenko said:

Ima zastupnika i jednog i drugog mišljenja i svako od njih ističe ono što mu odgovara ali jedno je sigurno, konstantna izmena bit depth-a izaziva gubitak osnovne informacije isto kao 4k na Youtube-u, kada se jednom ukloni informacija, ne može se nadomestiti, taj snimak angažuje sve piksele 4k TV-a ali se svodi na dosta piksela sa ponovljenom informacijom jer je izgubljena u startu. Tvrdnje koje se iznose se koncentrišu samo na SNR. Bitovi koji se oduzimaju i dodaju opisuju funkciju signala i na isti se mora uticati u nekoj meri jer nisu dodati samo od gore da bi samo od gore bili oduzeti.

Upotreba protiv "loudness wars"-a je ok da se da više prostora samom modulatoru DAC-a i izlaznom stepenu istog, ali ne treba opet zaboraviti da je klipovanje nastalo u izvornoj formi signala i da se isti oblik samo atenuira za 6 dB, tj. ostaju zapisana sva izobličenja usled uništavanja zapisa tokom same produkcije.

Sada, naravno da i atenuacija u analognom domenu ima svojih problema, ali ja jednostavno biram ovaj sistem jer na osnovu mog i iskustava poznanika jednostavno zvuči bolje, a na kraju svako bi trebao odabrati svoju kombinaciju isključivo na osnovu sopstvenog iskustva a ne na osnovu naše ili bilo čije prepiske...

To je to od mene, ne bih više zatrpavao ovu temu nepotrebnim podacima i hvala na Vašim informacijama i konstruktivnoj diskusiji.

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk
 

Matematika nije nauka oko koje se mogu imati različita mišljenja, dok subjektivni doživljaj zvuka itekako jeste, i ne sporim da dobro izveden analogni atenuator obično bolje zvuči od digitalnog, ali samo u poređenju sa jeftinim implementacijama. Dobro izveden atenuator zapravo ne bi ni trebalo da zvuči ovako ili onako, već da bude potpuno neutralna komponenta na putu signala koja niti šta dodaje niti oduzima, što nije jednostavan zadatak. Međutim, analogni atenuator nema šta da traži pored dobro izvedenog digitalnog atenuatora, kao što je to recimo slučaj u Devialet uređajima gde se koristi 40-bitna floating point preciznost, što obezbeđuje da se ne izgubi jedan jedini bit informacija na bilo kojoj glasnoći, uz odnos signal/šum od 130dB. I na kraju, uz dužno poštovanje, očigledno je da prilično poznajete "digitaliju", ali mislim da ovo prosto shvatate na pogrešan način, što je @dj.nik jednostavno objasnio u prethodnom postu.

Link to comment
Share on other sites

Kad neko ne razume digitaliju, teško ga ubediti i trupa jednim te istim putem. So Mile, pogrešno počinješ pa i završavaš pogrešnom logikom. Ne seče se informacija u startu pa nadoknađuje jer je zaista nemoguće. Ide se drugim putem.

Kod 16'bitne reči moguće su 65.536 kombinacije tj. toloko vrednosti napona koje predstavljaju nivo signala iliti jačinu. Zapis Ide od -32.768 do +32.767 i ovo dozvoljava dinamiku (odnos signal/šum) od 96,33dB.

Proširenjem reči na 24 bita prostim dodavanjem nula ('0') broj kombinacija nivoa napona se povećava na 16.777.216 i sada ide od -8.388.608 do +8.388.607 i dozvoljava dinamiku od 144,49dB

Proširenjem reči na 32 bita istim tim najprostijim dodavanjem nula povećava se broj kombinacija tj. definisanja nivoa napona na 4.294.967.296 tj. od −2.147.483.648 do +2.147.483.647 i dinamike od 192.66dB.

Iz ovoga se da videti da je računarsko definisanje jačine daleko preciznije i tačnije nego osnovni (fizički/mehanički) problemi bilo koje vrste analognog potenciometra.

20kHz se beleži samo jednim bitom i ako se ide prostom matematikom kakva se najčešće nalazi u jeftinim audio softverima, kod atenuacije zaista dolazi do odsecanja bitova i zaista dobijamo nešto ala mp3. Kod dobrih programera i boljih audio plejera nema gubitka ni najtananije informacije iz audio zapisa.

Analogni atenuatori su uvek u nekakvom  problemu: sopstveni šum, nejednakost glasnoće L/D itd.

Ne znam odakle Vama da ja to ne znam i ne razumem, suština je da se osnovni signal od 24 ili 16 bita proširuje ili redukuje i to je sve super kada se radi sa jednostavnom formom signala tipa sinusoide on 1 kHz na čemu se to najčešće i demonstrira, ali kada se radi o složenom digitalnom zapisu to postaje malo drugačije i do određenih gubitaka u osnovnom signalu mora doći. Povećanjem sample rate-a se umanjuje samo šum kvantizacije samog ds modulatora ili r2r konvertera.

 

Niste razumeli o čemu pričam, upravo je analogija sa 4k i YT suština, taj digitalni zapis opisuje neku analognu funkciju, sa povećanjem bit depth-a i sample rate-a se smanjuje buka kvantizacije samog konvertera prilikom konverzije. Smanjenjem bit depth-a se smanjuje broj diskretnih reprezenata osnovnog signala, koje se kasnije oversampling-om interpoliraju tako reći matematičkim operacijama "procenjuje" njihov položaj i to je ok kod predvidivih funkcija što složeni audio signal sigurno nije.

 

20 kHz se predstavlja sa nešto više od 2 tačke, (prema Nijquist-ovoj teoremi 2 su dovoljne) i to jedna po poluperiodi ukupne talasne dužine i to samo kod 44.1 kHz sample rate-a, kod 48, 96, 192, 384 kHz, to je znatno više diskretnih vrednosti.

[mention=9977]Zexx[/mention] Matematika je egzaktna ali tumačenj rezultata nije.

 

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

6 minuta ranije, somilenko said:

Ne znam odakle Vama da ja to ne znam i ne razumem, suština je da se osnovni signal od 24 ili 16 bita proširuje ili redukuje i to je sve super kada se radi sa jednostavnom formom signala tipa sinusoide on 1 kHz na čemu se to najčešće i demonstrira, ali kada se radi o složenom digitalnom zapisu to postaje malo drugačije i do određenih gubitaka u osnovnom signalu mora doći. Povećanjem sample rate-a se umanjuje samo šum kvantizacije samog ds modulatora ili r2r konvertera.

 

Niste razumeli o čemu pričam, upravo je analogija sa 4k i YT suština, taj digitalni zapis opisuje neku analognu funkciju, sa povećanjem bit depth-a i sample rate-a se smanjuje buka kvantizacije samog konvertera prilikom konverzije. Smanjenjem bit depth-a se smanjuje broj diskretnih reprezenata osnovnog signala, koje se kasnije oversampling-om interpoliraju tako reći matematičkim operacijama "procenjuje" njihov položaj i to je ok kod predvidivih funkcija što složeni audio signal sigurno nije.

 

20 kHz se predstavlja sa nešto više od 2 tačke, (prema Nijquist-ovoj teoremi 2 su dovoljne) i to jedna po poluperiodi ukupne talasne dužine i to samo kod 44.1 kHz sample rate-a, kod 48, 96, 192, 384 kHz, to je znatno više diskretnih vrednosti.

[mention=9977]Zexx[/mention] Matematika je egzaktna ali tumačenj rezultata nije.

Na forumu nema persiranja, ovde smo svi na ti (neki forumski nik, nadimak, stvaran, izmišljen, dupliran, svakojak)

Niko i ne govori o jednostavnoj sinusoidi a poređenje sa 4K/YT/H256 itd ne stoji. Pričamo o realnom, vrlo iskrzanom i rapavim audio signalu. Svaka se tačka predstavlja određenim naponom i to je iskazano (zapisano) brojčanom vrednošću. Što je gustina semplovanja veća, imamo više mernih tačaka i precizniji oblik odgovarajućem analognom signalu. Brda pa nagle doline pa alpski špicevi, sve je precizno zapisano. Ima i mali problem kada se signal 'zumira' da uvek postoji nekakva stepenica i neki napon koji se ne može iskazati integralnim brojem. Ovakvu stepenicu pametni kreatori audio softvera rešavaju implementacijom nekakve krive iliti po engliški 'arc' gde se na osnovu određenih da kažem 'naznaka' iz prethodnih nivoa napona predviđa da li ta kriva ide ispupčeno ili pak uvučeno, gore ili dole.

Ovo bi bio vrlo grubi opis najboljeg algoritma koga sam sreo u digitaliji a koji se primenjuje u softveru koji koristim popriličan niz godina. Usput se, u istom softveru, dizanjem (apsemplingom 16 puta (na 705.6/768kHz zavisno od baze 44, 48) vrši filtriranje signala na vrlo visokim frekvencijama pa u pojačalo stiže vrlo čist signal i izbegava noćna mora svakog D/A konvertera: digitalni filter na njegovom izlazu.

Link to comment
Share on other sites

Na forumu nema persiranja, ovde smo svi na ti (neki forumski nik, nadimak, stvaran, izmišljen, dupliran, svakojak)
Niko i ne govori o jednostavnoj sinusoidi a poređenje sa 4K/YT/H256 itd ne stoji. Pričamo o realnom, vrlo iskrzanom i rapavim audio signalu. Svaka se tačka predstavlja određenim naponom i to je iskazano (zapisano) brojčanom vrednošću. Što je gustina semplovanja veća, imamo više mernih tačaka i precizniji oblik odgovarajućem analognom signalu. Brda pa nagle doline pa alpski špicevi, sve je precizno zapisano. Ima i mali problem kada se signal 'zumira' da uvek postoji nekakva stepenica i neki napon koji se ne može iskazati integralnim brojem. Ovakvu stepenicu pametni kreatori audio softvera rešavaju implementacijom nekakve krive iliti po engliški 'arc' gde se na osnovu određenih da kažem 'naznaka' iz prethodnih nivoa napona predviđa da li ta kriva ide ispupčeno ili pak uvučeno, gore ili dole.
Ovo bi bio vrlo grubi opis najboljeg algoritma koga sam sreo u digitaliji a koji se primenjuje u softveru koji koristim popriličan niz godina. Usput se, u istom softveru, dizanjem (apsemplingom 16 puta (na 705.6/768kHz zavisno od baze 44, 48) vrši filtriranje signala na vrlo visokim frekvencijama pa u pojačalo stiže vrlo čist signal i izbegava noćna mora svakog D/A konvertera: digitalni filter na njegovom izlazu.
Stoji za persiranje, navika sa posla, potrudiću se da pređem na ti...
Suština analogije sa YT, doduše jeste banalizacija je da svi pričaju o okviru a ne o samoj slici, okvir jeste neporemećen ali je slika unutar tog okvira poremećena (okvir je ono što dac konvertuje a slika je ulazni zapis pre bilo kakve manipulacije sa istim)...
Oversampling-om na transportu na 768 kHz mislim da se reciever chip na drugom kraju kabla stavlja na veće iskušenje nego pri 192 ili 384 uzimajući u obzir induktivne i kapacitivne komponente kabla, po meni je bolje da OS radi digitalni procesor DAC-a osim ako se radi o DSD, no treba probati pa oceniti a pretpostavljam da si to i uradio, tako da je moguće da grešim.
Nije mi jasan komentar za arc dizajn u audio softveru kada se taj problem javlja nakon konverzije samo kod r2r čipova, mada je i to upitno budući da je potreban ozbiljan slew rate izlaznog stepena da to tako prikaže. DS ima noise shape-ing nakon konverzije i filtriranje sve jedno, kroz kiji teško mogu da prođu četvrtke na 384 kHz sample rate-a.

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

2 minuta ranije, Trouble said:

a bas me je zanimalo da li koriscenjem digitalnog preampa gubim ili dobijam, i da li se isplati ulagati u analogni...

Uvek se isplati uloziti u klasican preamp.

Slusao sam D/A konvertore do 5k€, cak i neke danas bas izvikane, koji u sebi imaju preamp.

Uvrk je stand alone pream donosio zvucni benefit.

Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, somilenko said:

Ne znam odakle Vama da ja to ne znam i ne razumem

Ne brini ionako svi ti sto tako pisu ni sami ne razumeju nego samo prepisuju sa internta gotove brojeve.

16bita (N=2 osnova brojnog sistema 0.1) 1111 1111 1111 1111 maksimalna vrednost binarne reci. Prevedeno u sistem sa osnovom N=10 (dekadni elementi 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9) ide ovako:

binarna rec 16bita 1    1   1    1   1   1  1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

pozicija cifre          15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

(1x2^15) + (1x2^14) + ... +(1x2^1) + (1x2^0) = 65353

ili Suma n=0..15 od vrednost bita x 2 na stepen n. n je pozicija cifre. Posto je 2^0=1 to je uvek neparni broj za bilo koju duzinu bita...

Minimalna vrednost je kada su svi bitovi, od 0 do 15 sve cifre,  reci = 0 i to je u dekadnm sistemu = 0 a izracunava se po istoj formuli...

odnos maksimalne vrednosti i minimalne vrednosti je 65353 / 1

U decibelima je to DB16bit = 20 x Log(1/65353) , 20 x (-4.815..)

DB16bit = -96.305 db

Za 24 bita kao i za bilo koji drugi broj bita je isti postupak.

Medjutim to je teoretska vrednost. U praksi to ne postoji izmedjuostalog zato sto se digitalni zapis dobija prvo nekim analogno digitalnim konverterom, i citavim audio sistemom za snimanje koji je ispred njega. Ukljucujuci i mikrofone i njihova fantom napajanja, razne sumove i smetnje, pretpojacavace i njihova pripadajuca napajanja, dugacke kablove i milion drugih elektronskih kola u sistemu. Da bi se postigle te apstraktne vrednosti potrebno je da odnosi i tih uredjaja budu manji od teoretske vrednosti. Naravno da to nije tako.

Da to nije tacno svedoci i cinjenica da proizvodjaci novijih dacova navode odnose signal suma koji su mnogo manji od teoretske vrednosti za 32bita bi i trebalo bi da budu -192.66db...  Medjutim po podacima se krecu oko -125 do -130. Sto je naravno odlicna vrednost. I naravno da se u jednostavnoj praksi sa istim evaluacionim elektronskim kolima ne moze ni to potvrditi. I naravno da to nema veze sa finalnim kvalitetom zvuka...

Jedna od osnovnih stvari kod AD konvertera je referentni napon u odnosu na koji se sve ove vrednosti, a ogromna je to kolicina veoma bliskih vrednosti, formira i zapisuje u binarnu rec. Ako se recimo nivo signala od 3Vp-p podeli na 65353 vrenosti to je 0.000459 V ili 0.4mV. (Ovde je potrebno primetiti da je razlika u decibelima izmedju 3V i oko 0.4mV ista -96.305). Taj referentni napon mora biti konstantan u toku vremena snimanja i mnogo manjeg suma. Tako da je tih 192db teorije u praksi skoro nemoguce postici a nema ni potrebe i pored toga sto je izuzetno malo originalno snimljenih 32bitnih zapisa. Ovo brljanje racunarima i menjanje originalnog zapisa od strane korisnika raznoraznim programima nije za razmatranje stvarno narocito imajuci u vidu cinjenicu da playeri vec zapanjujuce razlicito reprodukuju isti materijal na istom hardveru...

 

 konverter binarne reci u dekadni brojni sistem

https://www.calculator.net/binary-calculator.html?b2dnumber1=11111111111111111111111111111111&calctype=b2d&x=76&y=28#binary2decimal

ima i na ovom linku prikazano graficki za 8 bita. Identicno je bilo koju duzinu reci.

https://www.wikihow.com/Convert-from-Binary-to-Decimal

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...