Jump to content


tda 4x1541 usb dac converter


zeljko1974

Recommended Posts

@nkrgovic Mozda bi trebalo odvojiti ovu celinu o novim i starim dacovima? Jedan razlog vise je nova generacija FIR (FPGA based) dacova koja se polako pojavljuje?

On March 3, 2020 at 2:42 PM, nkrgovic said:

1) Analogni deo - kao najbitniji. Zbilja, nema cipa koji radi kako valja (bar po mom iskustvu) ako je analogni deo ili napajanje lose.

Da, skoro u vecini slucajeva kod IC dacova postoje i Digital power i Analog power. Sa posebnim pinovima. Medjutim skoro svi proizvodjaci u 99% slucajeva su to napajali iz zajednockog napajanja... Najprostijim nacinom, IC regulatorima.

Savremeniji IC dacovi imaju cak nekoliko posebnih napajanja za digitlni deo razdvojenih po hardverskim ili funkcionalnim celinama. Isto i neka Analogna napajanja mogu biti visestruka - Ali se to i sto napaja po sistemu vrednosti napona. Ako je 3.3V onda ide na sve pinove koji su na tom potencijalu, za 1.2V isto... Bez obzra, koja je celina u pitanju. A uglavnom su to stereo IC dacovi tako postoje posebni pinovi za napajanje cak i za svaki kanal u vecini slucajeva... Cilj je utrositi samo sto manje prostora, osloboditi sto manje termicke energije, i smanjiti na silu broj elemenata, koji su ionako loseg kvaliteta... I tu se doslo do toga da se DACovi napajaju prakticno sa samo JEDNIM napajanjem i to prekidackog tipa, kao za punjenje mobilnih telefona. Cak se i dvostruki negativni deo napona za napajanje OP-a na izlazu, dobija nekim IC sklopom... Posto ti "ispravljaci" imaju jednostruki napon... Uredjai su zbog toga kao pakle cigareta. Ali sve to nije nikakva smetnja da se "analizira zvuk", vrse merenja koja pokazuju da je to super, i pisu "recenzije" tih uredjaja?

Ukratko odgovor je da se ne uvazavaju predvidnjeni zahtevi napajanja za IC dacove - moglo bi se reci u potpunosti.

On March 3, 2020 at 2:42 PM, nkrgovic said:

Pri tom, ja ostajem pri tome da volim ove matore cipove... ;) - ali i dalje mislim da su on najmanje bitni, bar na osnovu onoga sto sam cuo i ono  (jako) malo matematike koju razumem.... Voleo bi cujem i tvoj odgovor, slobodno dugacak :D

Ti stariji IC dacovi koje ti volis, (kao i mnogi drugi koji slusaju muziku sirom sveta) uglavnom rade sa drugacijim formatom od ovih novijih. To su formati sa zaustavljenim bit clockom (kada nema podataka, kada je zavrsena binarna rec podataka). KOd I2S na primer uvek ide BCK, LE, i MCK linija ako postoji. Uglavnom su mono IC. I u vecini slucajeva su BJT a ne MOSFET tehnologije koja rsi "prekidanje". (To su ustvari na konceptualnim shemama ono prekidaci koji selektuju elemente R mreze...). I u "velikom" su pakovanju Ili DIP ili "veci" SMD... Razlika ima sigurno jos.

I da, kvalitet master clocka, po kojem se uredjuju svi ostali signali, je jedna od kljucnih stvari. Samo jedan dobar master clock modul kosta vise ili isto od danasnjih malih dacova - koji prema izvestajima i uporedjivanjima "fenomenalno sviraju"...

Link to comment
Share on other sites

Kvalitet master clocka je jedna od kljucnih stvari. To ne podrazumeva "gotove" oscilatore u malim pakovanjima, koji su u principu OK, ali mnogo bolji su oni napravljeni kao posebni moduli na bazi kvalitetnih kristala... Ali opet po ko znakoji put - zauzimaju u odnosu na te male, gotove SMD-ove, mnogo prostora i naravno skuplji su...

Vidim da se u razlicitim temama spominju konektori i tipovi konekcije. Jedna od osnovnih razliika je ta st o savremeni uredjaji imaju zalemljene konektore, skoro sve pa i power, direktno na PCB.

Kada se konektori koriste zalemljeni za stampanu plocicu tada se direktno prenose sve vibracije u oba smera. + Vibracije kutije. To je nova moda i zahtev koji diktiraju male dimenzija uredjaja, Lako modularno sklapanje koje se moze odvijati na vise lokacija. Na jednoj se leme elementi (zajedno sa konektorima) na drugoj lokaciji (drzavi) se to pakuje u sasije i kutije... Skoro svi novi uredjai imaju skoro sve konektore zalemljene direktno na PCB i prisrafljene na kutiju. Ranije je konektor razmatran kao deo sasije i bio je povezan savitljivim zicama na uredjaj. Na taj nacin sam uredjaj je bio fizicki i masom sasije izolovan od vibracija konektora i kablova. A smanjivala se i mogucnost rasklimavanja i hladnih lemova. Do koje neminovno dolazi kada je konektor zalemljen direktno na PCB.

BTW tu i Altmann pravi gresku i umanjuje delovanje drvene podloge sa direktno na PCB zalemljenim konektorima

Ima tu jos pitanje oko direktnog lemljena konektora na PCB, na primer pregrevanje plasticnih nosaca konektora, pregrevanje PCB rupe sa podizanjem stop laka i podizanjem bakarnih linija u okolini, sto kasnije moze da izazive disfunkciju pri cestom mehanickom delovanju itd...

Link to comment
Share on other sites

da li na osnovu ovog, u eri digitalne revolucije, gde je absolutno SVE u komunikacijama, multimedijalnom svetu, internetu otišlo za par kopalja napred ispada da je digitalno analogna konverzija ostala na nivou ZX Spectruma?

Pitanje nije retoričko.

Ono, old school kristali, tda 1540/41/42/43 čipovi, ručno selektovani otpornici, pa posle toga sve od 1982-2020 niš' ne valja??! Prosto ne mogu da verujem da su svi ti likovi iz IT-a toliko debilni da im je promaklo 30 godina u HiFi ofsajdu...?

Pitam kao neko ko ovu utakmicu gleda sa tribina glede digitalne muzike. U isto vreme uživam u pametnom telefonu, mobilnom bankarstvu, striming servisima filmskih kanala. Kad se odlučim jednom za striming servis muzike onda će mi ovi odgovori stavovi puno značiti.

Link to comment
Share on other sites

6 minuta ranije, zflazar said:

pa posle toga sve od 1982-2020 niš' ne valja??!

To ti je slično kao za lampe. Ja znam ljude koji ne mogu da smisle lampe, a znam i ove druge. Juriti stare DAC čipove, ili uzeti novo, najnovije, najnapucanije, ko će ga znati dok se ne uporedi 1:1. U ostalom, kod baš dobrih uređaja, te razlike su male, a i ne zavisi sve od DAC čipa, gde je napajanje i ostalo.

Link to comment
Share on other sites

vidi Nixie,

naslušao sam se gomila i gomila dobrih a još većih gomila loših uređaja. Bez obzira da li su oni konstruisani sa lampama, tranzistorima ili D klasom. 

NIKAD mi nije bilo opredeljujuće da li je sklop realizovan sa ovim ili s' onim elementom.

Bitnija je bila topologija uređaja i implementacija pojedinih uređaja u audio lanac (uključujući i sobu za slušanje) nego da li je to trioda, FET, NPN/PNP, SIT itd.

U tom kontekstu pitam šta se kvragu dešava sa DAC- tehnologijom?

Link to comment
Share on other sites

ma nemam još. Nemam ni televizor već 17 godina.

Kontam da će se legalni TIDAL za SRB poklopiti sa kupovinom nekog uređaja koji će proslaviti ulazak naše domovine u normalan strimerski prostor na ovoj planeti.

...da predupredim dobronamerne članove, ja iz principa neću da slušam servise koji nisu registrovani za SRB domen. Nazovi to patriotizmom ili kako god. Tako da ne žurim.

Link to comment
Share on other sites

Tidal i ostali nikada neće biti registrovani na SRB, već imaju domen bez granica tipa COM, NET i slične, kako je i nastao internet. Njihovo ne prisustvo je vezano za finansijske odrednice u našim 'pozitivnim' propisima. Zato je dugo odsustvovao i Ebaj i slični. Ebaj lego na rudu tj. mi legli jer te apciguje po kursu pa je i NBS srećna: kupi jeftino proda skupo. DevizLe.

Oko DAC-ova: Napreduje se i nazaduje u isto vreme. Stalno postoji borba, diskusija, šta bolje radi, stara tehnologija R/2R otporničke mreže (ladder) ili novija generacija, Delta-Sigma (DS) chip-ovi. Ne treba se odricati ni jednog ni drugog. Matori chip-ovi poput Philips TDA1541, TDA1543 su dan-danas cenjeni iako njihove tehničke specifikacije uopšte ne mogu da se porede sa specifikacijom DS (Delta-Sigma) chip-ova. Po mom iskustvu a i onom što čitam po raznim pisanijama, R/2R tehnologija je i dalje u prednosti - ako je upotrebljena na pravi način.

Gomila nekadašnjih plejera (CD, DVD) je upropašćena time da je nakon tih TDA154x chip-ova stavljen apsempling chip, najčešće SAA7322 i tako stvorena fama lošeg kvaliteta R/2R tehnologije. Bez apsemplinga R/2R tehnologija daje bolju, verniju reprodukciju od DS chipova iako na papiru postoji ogromna prednost Delta-Sigma tehnike. U čemu je kvaka. Ako se gleda statički sinusoidni signal, DS je u velikoj prednosti. Kod realne muzike koja je sve samo ne sinusoida, dolazimo do realnosti: Delta-Sigma po načinu rada, višebitni (16, 24) signal pretvara u jednobitni pa nazad u 4 ili 5 bitni (da ne kopam teoriju, nebitno) i u suštini, radi kao svičersko napajanje. Ovaj načina rada prouzrokuje visoko frekventni šum koji se neizostavno mora filtrirati ili opet raditi oversempling, oblikovanje šuma filterima itd. Usput, To je i osnova DSD zapisa. Ovo snažno, višestruko filtriranje nije bez posledica na originalni signal pa kod DS chip-ova muzika zvuči sintetički, bez prave organske celine (koherentnosti) i preciznosti iako mi to čujemo kao 'bogatstvo detalja'.

Ovo je kratko izveden sadržaj stranice koju potpisuje Dr. Slawa Roschkow, da se ne pravim mudracem kad nisam a kakvih ima podosta ovdenak na forumu, nažalost. U sekciji Q&A istog sajta ima se još finog štiva za pročitati i digitalno edukovati.

 

Link to comment
Share on other sites

27 minuta ranije, _Naum said:

Dobronamerni članovi su shvatili suštinu  (ne)ulaska "naše domovine u normalan strimerski prostor na ovoj planeti" (ključne su dve reči: naša domovina i normalan strimerski prostor..

shvatio i ja. Do daljeg ostajem kupac dobara kojima Srbija nije gadna za poslovanje.

Link to comment
Share on other sites

6 hours ago, zflazar said:

da li na osnovu ovog, u eri digitalne revolucije, gde je absolutno SVE u komunikacijama, multimedijalnom svetu, internetu otišlo za par kopalja napred ispada da je digitalno analogna konverzija ostala na nivou ZX Spectruma?

Uopste nije ostala na nivou spectruma? Recimo citao sam clanak od pre deset godina u kome je opisan DAC do frenkvencije 40GHz. Date su i uvecane fotografije unutrasnjosti IC-a. Ne koriste se dacovi samo za audio spektar. Osim Delta sigma koncepta postoje i drugi koji se ravnopravno koriste - na primer neki ESS Tech. princip, za koji oni imaju patent a nije delta sigma. Vrlo zastupljen je i princip Segmented topologije, u kojem se prvih nekoliko bitova transkoduje putm termometer coda a onda taj povecan broj prvih Most Significant bitova ide na konverziju u nekom obliku DSD-a. Samo sa jednom "R" komponentom za svaki od bitova. Ovi ostali manje znacajni bitovi idu sa R2R do last significant bita. I to je stari prncip sigurno nekoliko devcenija ili vise.

6 hours ago, zflazar said:

Ono, old school kristali, tda 1540/41/42/43 čipovi, ručno selektovani otpornici, pa posle toga sve od 1982-2020 niš' ne valja??!

Kristali nisu old school vec all-time school. Ravnopravno se koriste i danas. Samo sto su oni kvalitetno "seceni" skupi, a sklopovi master clockova sa kristalima - "glomazni". Jednostavno nemoguce je postaviti u male, "dzepne" uredjaje, velike sklopove.

A nema poente rucno selektovati otpornike tolerancije 0.01%. Upravo se zbog toga i kupuju da se ne bi morali selektovati. Obicno imaju i dobru toleranciju na temperturu i ostalo. Mozes misliti koliko bi kostao uredjaj kojim bi dodatno "selektovao" te veoma precizne i vec na neki nacin selektovane otpore? :)

Medjutim ni u R2R dacovima se vise ne koriste otpornici nego tu ulogu obavljau mosfet jedinice emulirajuci otpornike. Suvise je skupo a mislim i tehnicki komplikovano "ubacivati" na DIE otpore i ostale pasivne elmente. Lakse je postici konzistenciju aktivnih komponenti koje se ponavljau do u nedogled. Ovi precizni i skupi otpori su vise za DIY i ostale specijale. Naravno - opet mnoooogo prostora cak i sa smd R pakovanjima. Za balansiranu stereo verezju 24 bita pasivna R2R ukupno broji oko 4x(24+24) pojedinacnih otpora. Kako god da se postave mnogo veci su od integralnih kola...

BTW Samo se razmatraju razlike izmedju "starih" i novih postavki i koncepcija. Ne sa ciljem da se nesto prikaze kao "najbolje" ili nesto drugo kao lose. To sta je dobro a sta lose ce svako sam za sebe izabrati u okviru sopsvenog sistema. Niko nista ne namece. Medjutim to upravo radi advertajzing novih uredjaja - prikazuje nove uredjaje kao superiorne i najbolje a stare kao shit.

Link to comment
Share on other sites

Sa druge strane streaming recimo ima jednu, za mene, jednu vrlo dobru stvar - moze se u potpunosti izbaciti "televizor" iz sitema. I to je mozda najveci highjacking u audio sistemima. TV u obliku velikih, ravnih, glosi, ekrna koji imaju ogromne povrsine vrlo negativno utcu na zvuk refleksijama, switch napajanjima, i cime sve ne. Neprimetno su se uvukli u vecinu audio sistema. Pa i kod mene. To me uzasno nervira. A za streaming mislim da nisu potrebni? Kontrola se moze obavljati i preko tableta ili nekog mobilnog? Ovaj streaming modul koji bi meni trebalo da stigne mislm da i nema soft koji bi isao na lap top. Streaming se veoma dobro uklapa u gramofonski audio sistem - televizori kompjuteri se mogu izbaciti, a prostor u centru sistema koji je sada okupiran fucking televizorom moze da se otvori i oslobodi :). Da tu stoji omot ploce koja se slusa kako i dolikuje

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...