Jump to content


Topivi VS automatski osigurači


brijac

Recommended Posts

Buduci da se vodi polemika o uticaju zvuka koji imaju automatski i topivi osiguraci na zvuk, da se napravi izvod teme ovde i ukratko objasne razlike izmedju dva navedena.

Da krenem od automatskih osiguraca. Imam jedan viska od 10A kuci, pa sam ga otvorio za potrebe ove teme.

DSC09571.thumb.JPG.30fa998f28e64458cfa7f711e1137b22.JPG

Kao sto vidite, ima vise elemenata koji (da budem korektan i kazem potencijalno) negativno uticu na zvuk. Prvi i ocigledni je faktor je zavojnica, koja stvara elektromagnetno polje. Drugi faktor je taj sto kontakti nisu od bakra, kao i bimetalna traka koja se sastoji od dva razlicita materijala u sendvicu.

Bimetalna traka se savija pri promeni temperature (zbog dva razlicita materijala), i time aktivira prekid tako sto pomeri zub gornjeg sklopa. Zagrevanje bimetalne trake je spor proces, i zato je ovaj osigurac poprilicno trom.

Zavojnica je tu da bi brze aktivirala prekid, no za nju je potrebna veca kolicina napona u trenutku. Sto opet nije najbolje resenje. Oba se implementiraju iz mana i beneficija jednog i drugog.

Kontakti su magnetni, tako da je u pitanju celik ili neka slicna mu legura. Kao i srafovi, i klip (a i disipator). Bakar je sumnjivog porekla i tamniji je sto znaci da ga je vec polako pocela oksidacija uzimati pod svoje. Bakar oksidira vise pod povisenim temperaturama, tako da i to utice na povecanje oksidacije tokom upotrebe (ovo je nov osigurac). 

Sto se tice topljivih osiguraca, nemam trenutno ni jedan kod sebe, no vecina vas zna kako izgleda a i kako funkcionise. Slika sa neta.

Related image

Velike sive povrsine su kontakti, terminisu zicu, u telu koje je negorece. Zica moze biti od cinka, bakra, srebra ili aluminijuma. 

Princip rada je jednostavan, zica je sertifikovana za odredjen napon, i kad predje npr 10A, jednostavno se istopi/sagori, i time prekine protok struje. 

Audiofilski osiguraci su obicno od occ bakra, srebra, sa pozlacenim/posrebrenim terminalima (vecinski od bakra). 

 

E sad, da ne bude previse negativne polemike, kao sto ih ima oko kablova, ova tema/post je cisto radi prikaza kako funkcionisu osiguraci, a zakljucke mozete pored mojeg misljenja da izvucete sami. Tako da ako mozete, pisite konstruktivne postove uz argumente :) 

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 63
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

da li si nekada otvorio kućište kompjutera, matičnu ploču, mikročip ili napajanje na kompjuteru? Ja bih tamo počeo sa zamenom svih vrljavih materijala, loših kontakata, zavojnica, oksidisanju sklonog bakra...

Iskreno opet mislim da se zadire u bezbednosnu zonu gde će određeni audiofili koji misle da im je sve potaman u sistemu prosto i nestručno premostiti automatski osigurač sa napr. OFC bakarnim vodom ili nabudžiti neko slično rešenje opasno po život kandidujući -ako su dovoljno mladi- za Pripravnički 

https://darwinawards.com/stupid/stupid2018-05.html

...ili daleko bilo, Darwin's Award

https://darwinawards.com/darwin/darwin2019-02.html

Bilo šta petljali oko razvodne table moli vas ovaj član da to radi kvalifikovano lice. 

...zamisli da ti sveže oslobođena žena/devojka nakon tvoje prerane smrti na električnoj osnovi sluša Hotel California u prigušenom svetlu uz čašu Smederevke sa električarem Pajom a ti se nisi još ni valjano usvirao kod Toby-a...

 

Link to comment
Share on other sites

Postoje ti automatski osigurači (na engleskom se inače googlaju MCB (micro circuit braker)), koji su rađeni za audiofile:
https://avcorp.pl/product-eng-1769-GigaWatt-G-C20A-Installation-Circuit-Breaker-mono-phase.html

Podržavam stav da oko razvodne table ne treba da čačka ko nije verziran. Pogotovo ne treba premoštavati osigurače, što verujem da i neće raditi niko sa bar 3 klikera u  glavi.

Link to comment
Share on other sites

Хвала на појашњењу.

Хтео сам установити дали уопште има било какве поенте указивати на то да је нешто боље од нечега другог, без да знамо како ишта од опција ради. ово је сасвим довољно да ми појасни принцип рада како бих могао да продужим празничну контемплацију ради пуног стомака руске салате.

2 sati ranije, zflazar said:

Bilo šta petljali oko razvodne table moli vas ovaj član da to radi kvalifikovano lice.

Ово не могу да потенцирам довољно. Небезбедне праксе се морају избегавати, а петљање око струје само квалификовано, сертификовано лице.

Оригинално ме заинтригирала дискусија око тога да се преферира убацити топљиви осигурач. Пре те дискусије нисам ни знао да постоје држачи топљивих осигурача за шине на које се монтирају аутоматски.

Тако, мењао бих осигурач једино ако (1) је бар исто толико безбедан као садашњи, и (2) ако квалификовано и сертификовано лице може инсталирати исти без замерки.

Link to comment
Share on other sites

15 minuta ranije, NShappy said:

Postoje ti automatski osigurači (na engleskom se inače googlaju MCB (micro circuit braker)), koji su rađeni za audiofile:
https://avcorp.pl/product-eng-1769-GigaWatt-G-C20A-Installation-Circuit-Breaker-mono-phase.html

Видео сам тај осигурач када сам набављао GigaWatt-ов уградни кабал.

То је, колико сам успео да схватим, ово:

 https://www.mouser.co.uk/datasheet/2/65/D-Series_Details__26_COS_021114-369862.pdf

Отписао сам га како опцију када сам схватио да је доступан једино као 16А, када је електричар саветовао 25А за ту позицију.

Link to comment
Share on other sites

22 minuta ranije, zflazar said:

230V x 25A = 5.750W

znači možeš sa 25A "slow-blow" osiguračem da teraš 2x400W u A klasi?

Колико сам успео да схватим, од онога што ми је електричар напричао - неки локални стандард коме се придржавају каже:

  • 16A за позиције осветљења;
  • 25А за позиције шуко утикача;
  • 40A за трофазне потрошаче (проточни бојлер, парно грејање итд).

Претпостављам то су тако прихватили зато што желе да имају флексибилност утикача. 

Link to comment
Share on other sites

Uredba o isporuci električne energije za Srbiju iz 2013,

"Član 7 
U slučaju kada se odobrenje za priključenje pribavlja zbog povećanja odobrene snage, pod 
povećanjem se podrazumeva razlika između tražene aktivne snage i utvrđene aktivne snage 
po ranije datom odobrenju. 
Kada ne postoji podatak o odobrenoj snazi smatra se da je odobrena snaga: 
1) za objekte kupca priključene na distributivni sistem naponskog nivoa do 1 kV: 
(1) 17,25 kW kod trofaznog, a 5,75 kW kod monofaznog priključka, kada se 
električna energija meri direktno preko brojila električne energije; 

(2) 90% snage koja odgovora vrednosti nazivne primarne struje ugrađenog 
strujnog mernog transformatora, pri nazivnom naponu i faktoru snage 0,95, a 
najviše do trajno dozvoljene struje napojnog voda, kada se električna energija meri 
poluindirektno"

...znači, GLAVNI osigurači po fazi mogu da budu maksimalno od 25A sem ako nemaš posebno energetsko odobrenje bar u Srbiji. 

svi osigurači koji idu POSLE  glavnog osigurača bi trebali da budu manji, u praksi su to 16A. Mogu da budu spori, brzi i superbrzi u zavisnosti šta ide od potrošača iza njih tojest kolika je udarna struja/reaktivna komponenta potrošača pri uključenju i isključenju.

neka me isprave ljudi od znanja i zvanja, kad sam pribavljao dozvole/atest kućne mreže od elektrodistribucije kao nov korisnik, prošao sam ovu školu. Kod nas u ZR i strujomer i glavni osigurači su pod zaštitnim pečatom elektrodistribucije.

Primer za spori 10A automatski osigurač:

https://www.ebay.com/c/4012072141

ključna stvar za brzinu reakcije osetljivosti osigurača je parametar "breaker trip speed" u specifikacijama koliko sam ja razumeo.

Link to comment
Share on other sites

Хм.... морам питати/проверити. Али знам да је (1) проточни бојлер 24kW, и (2) котао за парно грејање 18kW.

Иначе, главни осигурачи су свакако под заштитним печатом Електродистрибуције. Када смо пре скоро 10 година реновирали стан од корена (живим у згради), добили смо игром случаја и нову локалну трафостаницу. Тада су радници ЕВН-а (локална електродистрибуција) променили (1) каблове до зграде, (2) главне осигураче за сваки стан, и (3) каблове од главних осигурача у подруму зграде до сваког стана.

Електричар који је код мене локално (унутар стана) водио радове има фирму која сурађује са ЕВН-ом и на кућне и на индустриске пројекте, тако да нисам даље испитивао (а можда сам требао) зашто те спецификације осигурача.

Link to comment
Share on other sites

Ako smem opet da se umetnem, mislim da bi trebalo krenuti od osigurača na uredjajima, pa IEC šasijski, pa strujni do zida, pa šuko u zidu, pa strujni u zidu, pa tek na kraju ove osigurače u strujnom kabinetu.

Obrnutim redosledom, mislim da se neće do čujnih rezulatata iz prve jer gomila ispred je usko grlo.

---------------

A pravi vudu audiofili će cepnuti i svoju banderu pa i trafo stanicu.

Link to comment
Share on other sites

12 minuta ranije, vdzele said:

Ako smem opet da se umetnem, mislim da bi trebalo krenuti od osigurača na uredjajima, pa IEC šasijski, pa strujni do zida, pa šuko u zidu, pa strujni u zidu, pa tek na kraju ove osigurače u strujnom kabinetu.

Obrnutim redosledom, mislim da se neće do čujnih rezulatata iz prve jer gomila ispred je usko grlo.

---------------

A pravi vudu audiofili će cepnuti i svoju banderu pa i trafo stanicu.

+1. Bez lične TS, nema pravog HiFi-ja... :P

Da ne pričamo da nam danas sve ide još i kroz FID-ovku.

 

3 sati ranije, InSides said:

...када је електричар саветовао 25А за ту позицију.

Menjaj tog električara...

...

Ako već HiFi cepidlačimo, pa još radimo instalaciju u kući od nule, utičnica za HiFi bi trebala da je sama na jednom osiguraču. Tu je i 10A sasvim dovoljno.

Ja bih čak na mestu audio video budžaka u kući/stanu, doveo sve tri faze, u tri odvojene monofazne utičnice, svaka na svom osiguraču, sa svojim trožilnim kabelom od razvodne table do same utičnice. U rekonstrukciji kuće stana, to je cena kikirikija.

Link to comment
Share on other sites

11 minuta ranije, NShappy said:

Ja bih čak na mestu audio video budžaka u kući/stanu, doveo sve tri faze, u tri odvojene monofazne utičnice, svaka na svom osiguraču, sa svojim trožilnim kabelom od razvodne table do same utičnice. U rekonstrukciji kuće stana, to je cena kikirikija.

ja trošim taj kikiriki, a trofazni vod za hajfaj ide direktno do razvodne kutije i svog osigurača, pa strujomer, glavni osigurači pa bandera.

@InSides, i član 7 koji sam citirao predviđa minimalne/samopodrazumevajuće parametre za domaćinstva u Srbiji. Verovatno vi kao zgrada koja ima planirane potrošače preko 15kW imate drugačije standarde/instalaciju.

Link to comment
Share on other sites

6 sati ranije, zflazar said:

da li si nekada otvorio kućište kompjutera, matičnu ploču, mikročip ili napajanje na kompjuteru? Ja bih tamo počeo sa zamenom svih vrljavih materijala, loših kontakata, zavojnica, oksidisanju sklonog bakra...

 

Jesam :) Menjao i zavojnice koje zuje, zalivao ih, lemio graficke i maticne i time premoscavao provodnike u cilju povecanja napona radi boljih overklok rezultata, stavljao vodeno hladjenje u napajanje, bakar nije imao gde da oksidira pozlaceni su svi kontakti, ili kalajisani zavisi od slucaja. Hladio procesor i graficku tecnim azotom, a imao prilike i tecnim helijumom, gde sam koristio zivu gumu kao izolaciju sklopa od kondenza itd itd. 

No da se vratimo temi, nisam nigde napisao da ne treba da se posavetuju ljudi sa strucnim licem niti sam rekao da trebaju da otvaraju osigurac pa da ga vracaju. Otvorio sam ovaj viska da vide ljudi sta se nalazi u automatskom osiguracu, i tema je iskljucivo informativnog karaktera.

Topivi osiguraci su i dalje zakonom dozvoljeni, i ako nisu ljudi sami menjali licne i time pravili sranja, po meni su bolji od automatskih nevezano za audio. Automatski su tu za lakocu koriscenja prosecnog korisnika koji dodje i podigne sklopku. Menjao si i sam sigurno topive osigurace, ili si zvao elektricara za to? Princip je skoro isti kao i kod automatskih osiguraca, iskljucis glavni osigurac kutije, proveris glinericom, odvijes skines, stavis, vratis i ukljucis glavni. Ko nije siguran sta radi i ne zna, moze zvati elektricara za to i savetujem to. Razdelnik sa topivim osiguracem je isto dozvoljen zakonom i ima ga u slobodnoj prodaji, tako da nema sta da se brine za to. Glavni ormar sa razvodom struje sa trofazne na monofaze se ne dira, pod kljucem je koji ima elektrodistribucija

Link to comment
Share on other sites

za početak, kaže se gliMerica. Od nemačkog korena te reči, proveri kod @zeXX.

hvala na pojašnjenje za kompjuter, i dalje nisi menjao kontakte na kritičnim mestima niti materijal zavojnica sa OFC bakarnim pa makar ga hladio sa vodom vazduhom ili azotom.

Nakon glavnih osigurača i sata možeš da menjaš i modifikuješ topive i automatske osigurače po volji, ako znaš šta- i zašto radiš.

Uz absolutno puno uvažavanje tvog rada sa pozlatom sabirnica za strujni razdelnik možda ne bi bilo loše da zameniš sabirnice za nulu i masu u razvodnoj kutiji sa takvim kvalitetnim i da napraviš "češalj-sabirnice" za osigurače od OFC bakra sa pozlatom ako ćemo da se igramo dosledno igre sa kućnom strujom.

Link to comment
Share on other sites

Slusah od malih nogu glinerica, i to mi je tako ostalo bez da iko drugacije naziva ili ispravi, hvala na pojasnjenju :)

Nisam menjao kontakte (sustinski terminaciju i jesam, kad se stavljao ukrasni buzir na 8 i 24 pin cesljeve, ali to ne smatram poduhvatom), ali ih jesam premoscavao na grafickim i maticnim plocama sto slazes se je "opasniji" proces i poduhvat? 

Nije losa ideja, moglo bi da se odradi kad se malo aktiva digne na nivo. Svakako sve u sta nisam siguran/nisam prosao kroz to, radim sa drugarom eps elektricarom, tako da citaces moje postove jos dugo, a i piti kvalitetne rakije :D PS. I on zove glinerica, sad cu da mu srusim sneska :D

Link to comment
Share on other sites

17 minutes ago, zflazar said:

za početak, kaže se gliMerica. Od nemačkog korena te reči, proveri kod @zeXX.

hvala na pojašnjenje za kompjuter, i dalje nisi menjao kontakte na kritičnim mestima niti materijal zavojnica sa OFC bakarnim pa makar ga hladio sa vodom vazduhom ili azotom.

Nakon glavnih osigurača i sata možeš da menjaš i modifikuješ topive i automatske osigurače po volji, ako znaš šta- i zašto radiš.

Uz absolutno puno uvažavanje tvog rada sa pozlatom sabirnica za strujni razdelnik možda ne bi bilo loše da zameniš sabirnice za nulu i masu u razvodnoj kutiji sa takvim kvalitetnim i da napraviš "češalj-sabirnice" za osigurače od OFC bakra sa pozlatom ako ćemo da se igramo dosledno igre sa kućnom strujom.

Pa prakticno  bi svaka karika u strujnom lancu "trebala" biti modifikovana, bukvalno od strujnog prikljucka koji ide od bandere do glavnog ormana mernog mesta, ispratiti "putanju" struje.

da li ima smisla.treba probati.

Verujem da kolega Brijac ima dovoljno znanja i tehnickih vrlina da sve to isprati. Lepo i pohvalno stivo  nam je prikazao u ovoj danasnjoj temi, i neka sila bude uz tebe !!!

Link to comment
Share on other sites

3 minutes ago, brijac said:

Hvala :)

imas cara koji je uveo banderu u svoje dvoriste, da ne ide iz iste razdelne tacke struja u druge kuce :D Ovaj prvi iz klipa, penzionisani advokat. 

 

 

Samo napred sa istrazivanjem, testiranjem , modovanjem. Kad se setim samo kakva je igranka bila overclockovati AMD Barton 3200+ procesore, pa dizanje clocksa kod grafickih kartica iz tog vremena, i itd..... ah, ta stara dobra vremena.

Link to comment
Share on other sites

@zflazar naziva je i tinjalica nekad, sto ne znaci da mu je kredibilitet los. Totalno je nebitno kako se nesto naziva, ako se zna sta je i pod tim nazivom. Najbitnije je prakticno znanje necega, i to je nesto sto smatram profesionalnoscu, kao i u samoj izvedbi posla. Ja cu nastaviti od sad da koristim glimerica jer mi ukaza na ispravniji naziv, ali naravno da necu nikom zamerati kad kaze glinerica. 

@zeljko1974 najvise se i modovalo tad i par gosina nakon, danas je vecinski sve sto smo modovali i dali znanje inzenjerima, pretoceno u ploce i graficke karte sadasnjice za tu namenu. No uvek pada mod ako je na nekoj karti izvucena silikonska lutrija :D

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, NShappy said:

Menjaj tog električara...

Зато што је његов предлог (1) небезбедан, (2) лош по хај фају или (3) нешто треће?

1 sat ranije, NShappy said:

Ja bih čak na mestu audio video budžaka u kući/stanu, doveo sve tri faze, u tri odvojene monofazne utičnice, svaka na svom osiguraču, sa svojim trožilnim kabelom od razvodne table do same utičnice. U rekonstrukciji kuće stana, to je cena kikirikija.

Тако је и било. 9 утикача, три петожилних каблова за сваку групу три утикача, 9 осигурача.

И онда је син пожелео своју собу, ја добио Devialet-а, и прешао у дневну собу где трошим један једини утикач.

ОК, два, али онај други није критичан. 

1 sat ranije, zflazar said:

@InSides, i član 7 koji sam citirao predviđa minimalne/samopodrazumevajuće parametre za domaćinstva u Srbiji. Verovatno vi kao zgrada koja ima planirane potrošače preko 15kW imate drugačije standarde/instalaciju.

Најверојатније. Нажалост, ове су ми ствари веома мало познате и зато питам.

Да се поновим - једини разлог зашто сам поставио оригинално питање и позвао на објашњење је само због тога што сам хтео да схватим (1) зашто су топљиви осигурачи преферирани за хај фај и (2) дали постоји безбедан начин да се убаци такав осигурач и табли предвиђене за аутоматске осигураче.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...