Jump to content


Usviravanje kablova?


ivanp

Recommended Posts

Narandzasti 4x0,8 sam koristio jedno sedam dana i nisam vise mogao.  Kazu dugo se usvirava.  Probao sam jos nekoliko puta po par dana ali jednostavno nije islo.

Zadnje sto sam uradio je promena letve, stavio Multip koja nije nista posebno, sa sve njihovim kablom do zida.  Nisam imao nikakva ocekivanja, recimo da sam bio skeptican da ce doci do neke promene pa me je ista iznenadila, nije uopste velika ali se ipak desila.

--------------

Za koriscenje racunarskog flat kabla umesto folije ili Nordosta preporucena je neka americka kompanija koja radi to jako kvalitetno i smatra se tamo kao industrijski lider u tom polju.  Pokusacu naci link ali da odmah kazem kako cene nisu tipa 10$ metar, vise su od toga ( za preporucenu seriju ).

Link to comment
Share on other sites

Да, то око материјала има много смисла. Квалитетни Oyaide струјни конектори имају сјајну контактну површину веома отпорну на хабање за дугогодишњу употребу без трагова коришћења. Уливају велико поверења и носе одличан звучни карактер. Уз квалитетан кабал доносе пуно задовољства.

Шуко и иец морају бити такође квалитетни, да прате квалитет кабловских конектора.

Link to comment
Share on other sites

Mislim da na pogresan nacin posmatrate celu stvar oko kablova i konektora.

Za tzv "usviravanje" kablova, potrebno je shvatiti genezu uredjaja koji su pre kabla i onih koji dolaze posle kabla.

na pocetku su to bile cevi. I u tom slucaju jedna od osnovnih karakteristika je da cevi imaju visoku unutrasnju impedansu kao generatori.

Ako se posmatra sveden sistem to je generator sa pojacanjem + serijski njegov unutrasnji otpor. I na taj nacin se u literaturi definisu SVI izvori. Ako je pojacanje 1 ili manje od 12 onda je to buffer. Za ilustraciju recimo tipicnan pojacavacki stepen je 15X pojacanja i unutrasnje R od oko 6000 - 10000oma. Tipican buffer ima 1/S (S=transkonduktansa) od oko 200oma. Moze biti i manji.

Kod tanzistora (i OP ampova naravno) kao generatora sa pojacanjem ili bez pojacanja, STVAR je u potpunosti drugacija. To su generatori sa neuporedivo manjom unutrasnjom otpornosti. Reda nekoliko oma ili manje i do 0.1 om.

To je jedna stvar druga razlika su kapacitivnosti i ulazne otpornosti na strani prijemnika signala posle generatora i kabla... Opet drasticne razlike. Kod elektronskih cevi manje kapacitivnosti i znacajno veci ulazni otpori do 2 megaoma, kod tranzistorskih oko 10 do 100 kilo oma

...

Na osnovu ovih primera se vide u kakvim uslovima kablovi rade. Posto su u vecem broju sistema zastupljeni tranzistorski moduli onda je osnovna osbina tih sistema veza - jak generator, izuzetno mala izlazna otpornost generatora i relativno mali ulazni otpor receivera...

Takvi sistemi imaju tipicnu pojavu - neki oblik "ringignga" koju uglavnom prati kao suprotna sila neki oblik "kompresije" i kompenzacije. Kao i preveliki sleve rate koji nije potreban za spektar opsega koji se prenosi. I vise nanosi stete nego koristi upravo veliki sleve rate omogucava ringigng

Sve to dovodi do drasticnog gubitka transparencije i prirodnosti u krajnjem rezultatu.

Link to comment
Share on other sites

Zflazar mnogo se ponavljate sa istim pitanjem. Pokusajte da pobrojite koliko ste puta minirali temu stavom "dokazite mi da ste u pravu". Moje misljenje o razlozima zasto se zvuk menja u radu sam izneo ranije. Isto sam izneo i da moji kablovi sa vazdusnom izolacijom imaju od starta dobar zvuk i na osnovu toga zakljucio da izolacija ima mnogo uticaja na zvuk. Izneo sam i da kondenzatori menjaju zvuk u radu a negde ranije u temama sam napisao da je meriva promena novog i kondenzatora koji je radio.

Ja imam unimer dovoljno dobar da testiram kabel ali nemam nameru da miner skeptiku dokazujem to. To sto u Vasem sistemu se ne cuje razlika zakljucak je samo da Vam sistem nije dovoljno dobar. Pa na osnovu Vaseg stava ja mogu da trazim od Vas da izmerite Vas sistem na poziciji slusanja u frekventnom i spektralnom domenu i da prilozite da vidimo da li uopste ima svrhe razgovarati sa Vama po pitanju cujnosti razlike u kablovima. Mnogi su rekli da Vam sistem odlicno svira a ja kazem na osnovu cega to tvrde, imate li merenja da to dokazete ili ne. Ako nemate i ti opisi idu na licnom osecaju zasto clanovi koji cuju razliku u kablovima ne bi mogli da daju svoje opise na licnom osecaju. Zar ne mislite da Vas stav: ja hocu... malo iritira i ko ste Vi da bi Vam dokazivali da smo u pravu, kao sto Vi mozete da kazete ko smo mi da nam prilazete merenja Vaseg sistema.

Merenje moze jako lako da se izvrsi i sa analognim milivoltmetrom i ton generatorom i jednim otpornikom vece vrednosti. Isto tako drugo merenje moze da se izvrsi sa Artom i racunarom na poziciji slusanja. Sve moze. Kad se hoce.

Sto se tice merenja u medicini. Jedini pravi inzenjersko dobro uradjeni uredjaji su se nekad davno radili kada se ispostovalo sve sto treba po pitanju elektronike. Danas se u tim uredjajima nalazi DSP koji obradjuje signal da bude citljiv i skida smetnje uzrokovane spoljasnjim smetnjama. Znaci odlucili su da nije potrebno da imate svaki i najmanji sum na srcu vec je dovoljno iz osnovnog grafikona kontrakcija srca zakljuciti sve sto je neophodno. Kao sto i iz Sonashi mini linije mozete zakljuciti da li je delo dobro odsvirano i mozete dobiti informaciju da li Vam odgovara. Sem toga na tom jadnom kablu koji ste opisali su HIrschman stipaljke i Phoneix contact konektor sto nije uopste zanemarivo. Imam par takvih kablova u fioci i vrlo su kvalitetni konektori a sto se tice bacanja, kada se zica pokida ne sme se ostaviti mogucnost da nam krci sistem kad je covecji zivot u pitanju. Inace ako zelite vrhunsku bakarnu zicu u teflonskoj izolaciji imate na Dragerima.

Mozda se ne razumem bas u medicinske uredjaje dobro, malo sam ih popravljao, uglavnom uredjaje za merenje koagulacije, hirurske nozeve a poslednje sto sam uspesno popravio je cetvorokanalni Neuromax emg i znam da se u medicini jako mnogo polaze na kvalitet konektora a elektronski deo je zahvaljujuci razvoju tehnologije softverski modifikovan da radi posao i novi uredjaji su prakticno psakovani u jedan chip a lose oklopljeni kablovi koji kupe smetnje se softverski modifikuju za prikaz na ekranu. Zamislite da vas audio signal propustite kroz filter koji ce odseci 50Hz i 100Hz jer u taj deo ulaze smetnje iz mreze.

Link to comment
Share on other sites

Kod usviravanja kablova da bi se dobio validan rezultat na slusnom testu potrebno je test vrsiti sa 2 para istih ili dovoljno slicni uredjaja izmedu kablova. Ako se koriste isti onda se u drive i receiver "usviravaju" simultano sa kablom pa se ne moze izvuci pouzdan zakljucak samo za kablove.

Mislim da nije lose izvrsiti neku pripremu kablova. Ali na potpuno drugaciji nacin i u odnosu na to koja je tenologija drivera i receivera.

1. demagnetizovati kablove.

2. prikluciti kabl na preamp kao generator.

3. Pustiti sa kompjutera White noise. To su sve frekvencije odjednom.

4. na drugom kraju NE priklucivati na pojacalo

5. napraviti vestacko opterecenje od jednog otpornika od 5-10K i 100nF paralelno AKO je vas sledeci uredjaj tranzistorski, AKO je cevni onda 20K / 47-100nF. Ovo su neke granicne vrednosti i ne bi trebalo da su manje posto se moze ostetiti generator ako su opterecenja prevelika odnosno manje vrednosti otpornosti na izlazu!

6. Prtvo pustiti signal manje vrednosti P-P recimo na neku vrednost na kojoj se slusa muzika a kasnije pot na max.

7. drzati tako oko dan dva

Najbolje bi bilo da to ide preko nekog posebnog manjeg jednostavnog uredjdjaja/drivera koji se prikljuci na izlaz kompa. Onda ubaciti u "hladan" sistem koji nije "usviravan" zajedno sa kablovima da bi se pravilnije ispostavila razlika. Taj uredjaj bi trebalo da ima pojacanje vece nego preamp da bi mogao da postigne vece amplitude signala i neku buffer na izlazu onda opterecenja mogu biti i manja.

Mogu se posle WN ili PN korisiti i drugi tipovi signala. Poenta je da budu drugog tipa, unuformni, a ne random kao sto je signal muzike.

 

Link to comment
Share on other sites

Dodao bih samo pojasnjenje Majdinog posta. Lampaski ulazni stepen ima malu kapacitivnost i veliku ulaznu otpornost, za laike u elektronici, sklop vrlo lak za poterati, prakticno kao da imate papiric i svako i najmanje duvanje u njega ga pomera i leprsa.

Ako na izvoru imate strujno sposoban izvor manje ce se osecati karakteristike kabla u zvuku, narocito ako vam je sledeci stepen lampaski. Ako vam je slucajno sledeci stepen tranzistorski sa velikim ulaznim kapacitetom, uzled punjenja i praznjenja tog kapaciteta moze doci do deformacije korisnog signala, Majda je naveo zvonjenje, ili oscilovanje za slabljenjem usled punjenja i praznjenja ulaznog kapaciteta.

Da bi se smanjio uticaj ulaznog kapaciteta, ima jedan jednostavan trik koji malo smanji ovaj uticaj i popravi zvuk ali i utisa dolazni signal. Na red sa vrucim krajem se stavi otpornik i na ulaz izmedju mase i vruceg kraja stavi jos jedan. Ovim se oslabi signal ali se sa malim otpornom umiri zvonjava na ulaznom kapacitetu. Primer ovoga je 75 omski otpornik na digitalnim ulazima. To je primer prilagodjenja po impedansi. Oni koji imaju osciloskope sa sondom x10 znaju da na samoj sondi ima mali trimer kojim se koriguje ovo a mozda nikad nisu razmisljali o tome.

Link to comment
Share on other sites

5 minuta ranije, Vlajo said:

I kada bi se dokazalo da termin usviravanje nije puka uobrazilja, da li bi oni koji suprotno tvrde priznali da nisu bili u pravu ?

Zašto, pa tražili bi stručno naučno utemeljeno mišljenje druge nezavisne komisije! :P:D:lol:

Link to comment
Share on other sites

49 minuta ranije, Vlajo said:

I kada bi se dokazalo da termin usviravanje nije puka uobrazilja, da li bi oni koji suprotno tvrde priznali da nisu bili u pravu ?

 

Naravno da ne bi. :)

Slican primer, pre nekoliko godina jplay i xxhighend plejeri su proglaseni za "prevaru" (i zvanicno od strane foobara i jrivera), jer su radjena merenja i poredjenja sa drugim bitperfect plejerima. Kontam da je od tad prodaja pomenutih plejera samo porasla i fan baza postala jos veca.:D

Link to comment
Share on other sites

~Mislim da nije lose, za onoga ko ima mogucnosti, da se prvo pre upotrebe izmere neke osnovne vrednosti gotovog kabla. Kapacitivnost, induktivnost, omski otpor. Kapacitivnost se jednostsvno moze proveriti i univerzalnim instrumentom ALI ove druge 2 vrednosti nije moguce dovoljno tacno izmeriti trivijlnim instumentima. Posto su to male vrednosti i potrebno je imati uredjaj koji ima preciznost za te vrednosti. Ono oduzimanje otpora klema jednostavno ne vazi za male otpore...

Oni koji prave kablove za interkonekciju, opciono bi trebalo da proere samo kabl BEZ montiranih konektora a kasnije da uporede vrednosti sa onim koje su izmerene na kompletnom kablu sa konektorima. Recimo 3 korak nekog pasivnog merenja bi bio dodatak sasijskih konektora na oba kraja kabla, a 4 korak dodatak opteretnih elemenata na zenske konektore slicne onim koji su i u uredjajima. Na primer ulazni R i Ulazni C ako postoji.

To je "simulacija" nekih statickih parametara ako se tako moze reci, i to uz koriscenje ne neke space opreme. Inace se mnogo toga moze videti iz hobi-non-profi merenja racunarom.

Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, impuls said:

Dodao bih samo pojasnjenje Majdinog posta. Lampaski ulazni stepen ima malu kapacitivnost i veliku ulaznu otpornost, za laike u elektronici, sklop vrlo lak za poterati, prakticno kao da imate papiric i svako i najmanje duvanje u njega ga pomera i leprsa.

Da.

I ovo @impuls ovo pordjenje je od vitalnog znacaja za transparentnost. Medjutim iako su tipicno male kapacitivnosti izmedju elektroda, u dinamickom rezimu rada, onda kada uredjaj radi, pojacanje stepena je isto faktor koji odredjuje definitivni oblik audio signala. Sto je vece pojacanje sklopa to je proporcionalno veca dinamicka kapacitivnost...

Recimo kod diskratnih komponenti kao sto je SIC ili pojedine power JFET ili MOSFET komponente, stvar je u potpunosti drugacija - imaju neuporedivo vece i staticke i dinamicke kapacitivnosti. Razlike su reda i do 10 na 3.

 

Link to comment
Share on other sites

Ima jos jedan stvar koja bitno utice na ponasanje i kablova i finalnog rezultata - prisustvo i kolicina feedbacka. I u aktivnom sklopu i u napajanju tog sklopa.

U skoro svim savremenim pa onim diskratnim uredjajima iz ne tako bliske proslosti prisutan je feedback i kod sklopova i u napajanjima.

Link to comment
Share on other sites

Dejane/Ostali, da podsetim po ko zna koji put: tema je usviravanje kablova a ne da li čujete razliku među različitim kablovima.

Ako je sistem nelinearnih karakteristika i onda bi se trebala u celoj toj nelinearnosti čuti razlika u "usviravanju" -i čuje se. Samo sumnjam da je ona rezultat mreškanja dielektrika i vrludanja kristalne rešetke u interkonektu ili napojnom kablu.

Marketing velikih firmi je čudo, između ostalog odvratio je hajfaj zajednicu od bilo kakve sumnje u svaku tvrdnju koji plasiraju. Nije im dovoljno da instistiraju na (neospornom) kvalitetu većine njihovih proizvoda nego da privuku i zadrže kupce i poštovaoce počeli su da ih uvlače i u basne. Tako da svako ko pročita brošuru za komponentu/kabl odjednom se oseća kao da je rame uz rame sa vrhunskim stručnjacima koji se bave istraživanjem, razvojem, proizvodnjom i kontrolom kvaliteta. Na svom poslu se svakodnevno srećem sa ljudima koji su preko Gugla završili farmakologiju i medicinu. Oni se najteže ispituju i leče pošto u šumi (uglavnom istinitih) informacija nemaju nikakvu sposobnost selekcije jer im za to fali formalno obrazovanje. Tako na primer kako da lečimo pacijentkinju koja je  alergična na jodne kontraste koji se koriste u radiologiji a sada dolazi u zapuštenoj hipotireozi (sniženoj funkciji štitaste žlezde) jer je odbila da pije levotiroksin, lek koji joj je potreban a koji je u suštini  sintetisani hormon štitaste žlezde i za koji je ona pročitala da sadrži u sebi jod (kao i prirodni hormon štitaste žlezde tiroksin). I na taj način unet jod -kao levotiroksin- ne pravi alergijske manifestacije poput jodnih kontrasta. Da je dalje čitala po internetu, videla bi da joda ima u morskoj vodi, u jodiranoj kuhinjskoj soli, mleku i povrću. Da li bi se odrekla letovanja na moru, soljenja hrane, pijenja mleka pa bi živela samo na nesoljenoj svinjetini i vodi? Tako mi deluje i ova priča servirana za nas audiofile, gde bez skepse i zdravog razuma prihvatamo svaku priču .

Pošto je ovo Forum, imam puno pravo da insistiram na skepsi da se pri upotrebi jednog te istog kabla ništa pod milim bogom ne menja u kablu u funkciji vremena od par dana ili nedelja od početka upotrebe pošto sam suočen sa većinom na forumu koja tvrdi suprotno a bez opipljivih dokaza. Pri tom argumenti ove većine se baziraju na neegzaktnim pretpostavkama koje ne mogu da usključe iz posmatranog fenomena uticaj muzičkih uređaja, akustike prostora  i sluha slušača kao nezavisnih komponenti.

Onaj jonizator vazduha koji ste spomenuli za razliku od kablovske mistike sa druge strane ima sasvim naučno potkrepljenu upotrebnu vrednost. Hint: razlog zašto se radiološka odeljenja moraju posebno ventilirati inače radnici postaju dekoncentrisani i razdražljivi.

Pokazani kabel - sa kojim se mere milivoltni signali- da ste obratili pažnju videli bi da nije oklopljen i da je podugačak (oko 2m). Posebno se sa jednim vodi jedan a posebno drugi pol naponskog signala i pri tome i dalje ima izvanrednu otpornost na spoljne smetnje (vidite grafike iz ispisa mernog intrumenta za intrakadijalni elektrokardiogram).

Nemam ništa drugo da izjavim dalje na ovu temu.

 

Levothyroxine.svg.png

Link to comment
Share on other sites

Taj kabel za merenje srca jeste neoklopljen ali sam napomenuo zasto u pretproslom postu, zbog digitalne obrade signala u dsp-u. Nekadasnji EKG aparati su imali i oklopljene kablove i okloppljene pojacavace u samom uredjaju jer nisu imali blagodeti savremenih procesora za obradu signala.

Sto se tice slusanja razlika, sve dok se nema kvalitetno tretirana prostorija slusalac ce imati gomilu reflektujucih talasa od zidova plafona, poda i imati zakasnjele signale koji ce spreciti da se uoce minimalne razlike u zvuku. Sem toga skretnica na zvucniku je jako bitna i vrlo je vazno kako je rez uradjen. Ako se dva drajvera bitno preklapaju, opet mozemo dobiti varijatnu netacne faze  na reznoj frekvenciji a time i neprecizno uocljive nijanse u zvuku. Jedan prijatelj je imao teoriju da se zvucnik kad se prvi slusa samo jedan. To je bilo u vreme dok se nisu posedovali merni instrumenti i alati kao danas. Za svaku varijantu skretnice je trazio novi polozaj drjavera i po visini i po dubini sve dok ne dobije da zvucnik ne nestane u prostoru i dobije da svira ceo zid iza njega. Serijske skretnice su dobre jer oba zvucnika ostaju u fazi ali i dalje ostaje njihov medjusobni polozaj problematican. Verujem da se mnogima desilo da im je dvosistemski mali zvucnik mnogo bolje ocrtavao prostor i dubinu nego veci i sa vise drajvera. Jer je lakse uklopiti dva drajvera.

Nemam sad vremena za bilo kakvo zabavljanje sa kablovima i premeravanje. Ali je cinjenica da ima jako mogo faktora koji uticu da se dobije jasan ton i uoci svaka njegova razlika.

Ako neko ima neki milivoltmetar neka generise sinusni signal  preko velikog otpornika u kabel i pokusa meriti pad napona. Moj unimer meri mikroapmere na drugu decimalu ali nisam uspeo izmeriti struju curenja. U pitanju je WBT 2016 kabel sa originalnim konektrima 596pF. Mozda sam trebao uzeti neki losiji

Link to comment
Share on other sites

Zflazar mnogo se ponavljate sa istim pitanjem. Pokusajte da pobrojite koliko ste puta minirali temu stavom "dokazite mi da ste u pravu". Moje misljenje o razlozima zasto se zvuk menja u radu sam izneo ranije. Isto sam izneo i da moji kablovi sa vazdusnom izolacijom imaju od starta dobar zvuk i na osnovu toga zakljucio da izolacija ima mnogo uticaja na zvuk. Izneo sam i da kondenzatori menjaju zvuk u radu a negde ranije u temama sam napisao da je meriva promena novog i kondenzatora koji je radio.

Ja imam unimer dovoljno dobar da testiram kabel ali nemam nameru da miner skeptiku dokazujem to. To sto u Vasem sistemu se ne cuje razlika zakljucak je samo da Vam sistem nije dovoljno dobar. Pa na osnovu Vaseg stava ja mogu da trazim od Vas da izmerite Vas sistem na poziciji slusanja u frekventnom i spektralnom domenu i da prilozite da vidimo da li uopste ima svrhe razgovarati sa Vama po pitanju cujnosti razlike u kablovima. Mnogi su rekli da Vam sistem odlicno svira a ja kazem na osnovu cega to tvrde, imate li merenja da to dokazete ili ne. Ako nemate i ti opisi idu na licnom osecaju zasto clanovi koji cuju razliku u kablovima ne bi mogli da daju svoje opise na licnom osecaju. Zar ne mislite da Vas stav: ja hocu... malo iritira i ko ste Vi da bi Vam dokazivali da smo u pravu, kao sto Vi mozete da kazete ko smo mi da nam prilazete merenja Vaseg sistema.

Merenje moze jako lako da se izvrsi i sa analognim milivoltmetrom i ton generatorom i jednim otpornikom vece vrednosti. Isto tako drugo merenje moze da se izvrsi sa Artom i racunarom na poziciji slusanja. Sve moze. Kad se hoce.

Sto se tice merenja u medicini. Jedini pravi inzenjersko dobro uradjeni uredjaji su se nekad davno radili kada se ispostovalo sve sto treba po pitanju elektronike. Danas se u tim uredjajima nalazi DSP koji obradjuje signal da bude citljiv i skida smetnje uzrokovane spoljasnjim smetnjama. Znaci odlucili su da nije potrebno da imate svaki i najmanji sum na srcu vec je dovoljno iz osnovnog grafikona kontrakcija srca zakljuciti sve sto je neophodno. Kao sto i iz Sonashi mini linije mozete zakljuciti da li je delo dobro odsvirano i mozete dobiti informaciju da li Vam odgovara. Sem toga na tom jadnom kablu koji ste opisali su HIrschman stipaljke i Phoneix contact konektor sto nije uopste zanemarivo. Imam par takvih kablova u fioci i vrlo su kvalitetni konektori a sto se tice bacanja, kada se zica pokida ne sme se ostaviti mogucnost da nam krci sistem kad je covecji zivot u pitanju. Inace ako zelite vrhunsku bakarnu zicu u teflonskoj izolaciji imate na Dragerima.

Mozda se ne razumem bas u medicinske uredjaje dobro, malo sam ih popravljao, uglavnom uredjaje za merenje koagulacije, hirurske nozeve a poslednje sto sam uspesno popravio je cetvorokanalni Neuromax emg i znam da se u medicini jako mnogo polaze na kvalitet konektora a elektronski deo je zahvaljujuci razvoju tehnologije softverski modifikovan da radi posao i novi uredjaji su prakticno psakovani u jedan chip a lose oklopljeni kablovi koji kupe smetnje se softverski modifikuju za prikaz na ekranu. Zamislite da vas audio signal propustite kroz filter koji ce odseci 50Hz i 100Hz jer u taj deo ulaze smetnje iz mreze.

Potpuno sam iznenađen ovim Vašim postom. Pa Vi ste bar uvek bili smireni i racionalni.

Pripadnik sam dela populacije neograničenog poverenja u nauku i sa izraženom skepsom u čula koja su nažalost već na ovom nivou tehnologije postala samo senzori veoma inferiornog nivoa.

Naravno da ne mislim da neko Vas treba da ubeđuje da ne zastupate stav koji zastupate no takođe ne mislim ni da bi Vi to trebali da činite pod plaštom (na osnovu mojih saznanja zasluzenim) elektronicara izuzetnog poznavaoca audija, jer da je ovaj problem tako jednostavan za rešiti-dokazati ne bi industrija kablova bila verovatno bilionskog obrta a bez naučno potkrepljenih i prihvaćenih činjenica.

Zato, nadam se da se nećete ljutiti, sto sumnjam da bi ste Vi bas mogli biti taj koji će rešiti ovo pitanje koje deli HiFi zajednicu (izvinjavam se na možda neprimerenom poređenju kao i u slučaju npr. vakcina)

Apsolutno je legitimno zastupati stav (gospodin zflazar, ako sam dobro shvatio) da ono sto nije nekom vrstom merenja potvrdeno (naravno stručno verifikovanom mernom metodom) je domen hipoteze. Podsetio bih Vas da ni Anstajn ne dobi Nobela za Teoriju relativnosti već za Fotoelektrični efekt jer na “onom” stupnju nauke ne beše moguće merenjima je potvrditi.

Naravno da ne treba zatvarati vrata mogucnosti da će neko, jednom, nekom naučno verifikovanom mernom metodom utvrditi (možda ni neće jer možda ni nema tih razlika) šta je uzrok tome to sto vi čujete razlike u kablovima i promene tokom tzv. “usviravanja a ja npr. ne.

Molio bih Vas da ipak ne posežete za floskulom tipa da mi je verovatno sistem takvog nivoa (ili i ja sam, sto je daleko verovatnije) da to ni ne mogu da čujem.

Zašto mislim da ne bi trebalo da Vas ljuti stav (stekao sam utisak da ste “ljuti”) koji je naučno priznat i usvojen princip i to ne samo u audiju.

Link to comment
Share on other sites

Ja , kao što već ranije napisah, nisam imao iskustva da kabl menja zvuk usviravanjem.  Ali to ne znači da odbijam da prihvatim da takva mogućnost postoji. Samo hoću da kažem da mi je nepouzdano da se posluša nov kabl, onda usvirava mesec dana npr, i onda ponovo posluša i uporedjuje sa sećanjem od pre.

Ako se uzmu dva ista ganc nova  kabla i jedan od njih usvirava mesec dana , ili koliko već treba, pa se uradi test (A, B blind, kakav god) tog usviranog i ganc novog neotvorenog, i ako se čuje razlika, onda ću da poverujem.

E tada može merenja do iznemoglosti dok se ne otkrije šta se i koliko od parametara kabla promenilo usviravanjem.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, zflazar said:

Dejane/Ostali, da podsetim po ko zna koji put: tema je usviravanje kablova a ne da li čujete razliku među različitim kablovima.

 

naravno da se cuje razlika u zvuku pri usviravanju kablova,ko moze i ima na cemu.

 

a i razlike u kablovima se takodje cuju,ko moze i ima na cemu.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, Srecko said:

Potpuno sam iznenađen ovim Vašim postom. Pa Vi ste bar uvek bili smireni i racionalni.

Pripadnik sam dela populacije neograničenog poverenja u nauku i sa izraženom skepsom u čula koja su nažalost već na ovom nivou tehnologije postala samo senzori veoma inferiornog nivoa.

Naravno da ne mislim da neko Vas treba da ubeđuje da ne zastupate stav koji zastupate no takođe ne mislim ni da bi Vi to trebali da činite pod plaštom (na osnovu mojih saznanja zasluzenim) elektronicara izuzetnog poznavaoca audija, jer da je ovaj problem tako jednostavan za rešiti-dokazati ne bi industrija kablova bila verovatno bilionskog obrta a bez naučno potkrepljenih i prihvaćenih činjenica.

Zato, nadam se da se nećete ljutiti, sto sumnjam da bi ste Vi bas mogli biti taj koji će rešiti ovo pitanje koje deli HiFi zajednicu (izvinjavam se na možda neprimerenom poređenju kao i u slučaju npr. vakcina)

Apsolutno je legitimno zastupati stav (gospodin zflazar, ako sam dobro shvatio) da ono sto nije nekom vrstom merenja potvrdeno (naravno stručno verifikovanom mernom metodom) je domen hipoteze. Podsetio bih Vas da ni Anstajn ne dobi Nobela za Teoriju relativnosti već za Fotoelektrični efekt jer na “onom” stupnju nauke ne beše moguće merenjima je potvrditi.

Naravno da ne treba zatvarati vrata mogucnosti da će neko, jednom, nekom naučno verifikovanom mernom metodom utvrditi (možda ni neće jer možda ni nema tih razlika) šta je uzrok tome to sto vi čujete razlike u kablovima i promene tokom tzv. “usviravanja a ja npr. ne.

Molio bih Vas da ipak ne posežete za floskulom tipa da mi je verovatno sistem takvog nivoa (ili i ja sam, sto je daleko verovatnijeemoji4.png) da to ni ne mogu da čujem.

Zašto mislim da ne bi trebalo da Vas ljuti stav (stekao sam utisak da ste “ljuti”) koji je naučno priznat i usvojen princip i to ne samo u audiju.

mozda je vreme za nabavku slusnog aparata ...Nisu skupi ...

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...