Jump to content


Zagadjenje vazduha u Srbiji


nesone

Recommended Posts

Just now, NShappy said:

Dok u svemir letimo po princpima Ciolkovskog, od jeftinih letova smo daleko koliko i od perpetumobila.

letenje vazduhom i svemirom se razlikuju koliko i bicikl od viljuškara. :P

niste me razumeli, znaci povukao sam paralelu, cena karte za avionski let 1931 godine je bila nenormalno skupa, samo su se pojedinci vozili avionom.tako je  danas ali sa svemirskim letovima, ko zna koliko ce kostati jedno lansiranje u svemir 2052 godine....nece sigurno kao danas.na to sam mislimo, komercijalizacija bato !!!!

Link to comment
Share on other sites

2 sati ranije, vdzele said:

Voleo bi da vidim te računice gde je bolje pretočiti neki ugalj ili uranijum u energiju, pa je posle transportovati stotinama kilometara do neke baterije, nego sus motor. Ako želimo da idemo ovim putem onda je potrebno globalno daleko veći broj ovakvih centrala, o one koliko vidim ne zagadjuju.

Koliko znam iz fizike pri prenosu energije na velike distance gubi se dosta. Dok sus motori direktno na licu mesta predaju energiju na najracionalniji način.

Takođe bi voleo da ekolozi utrošene baterije iz kola drže u svojim dvorištima. Mogu i utrošeni uranijum i pepeo od uglja.

Vdele, stepen iskorišćenja SUS motora je u najboljem mogućem slučaju oko 25%. Po gradu pada ispod 15%, u krkljancu i ispod 5%.
El automobil u stani kreni vožnji "baca" daleko manje energije od SUS motora. Plus što kočenjem regeneriše energiju nazad u akumulatore.

Savremena TE ima stepen iskorišćenja od 30 pa i do 50% sa kombinovanim ciklusom.
Nijedna zemlja na svetu ne dobija 100% struje iz uglja.
Norveška 98% struje dobija iz hidroelektrana.
Nemačka je za 2 godina, smanjila procenat el energije iz elektrana na ugalj sa nešto tipa 48% na 42%, sa tendencijom daljeg smanjenja.
(podaci su tu negde, neću sada da tražim detaljno)

Dalje, gubici u prenosu i distribuciji el. energije su daleko manji nego kada se posmatra proizvodnja/prenos/prerada/distribucija nafte. Nije rafinisani benzin sam došao u tvoj rezervoar. Spomenuo sam ranije da je soptvena potrošnja energije petrohemijske industrije podatak koji će uskoro morati da istaknu.

Utrošene baterije iz el. vozila se recikliraju sa 100% ponovnim iskorišćenjem litijuma. Takođe, energija potrebna da se od stare litijumske baterija dobije nova je manja nego da se od rude dobije baterija. Nigde utrošene baterije ne stoje u dovrištima, ni u Kini ni u Indiji. Suviše su dragocene za to.

Link to comment
Share on other sites

HHO uredjaj, da li je neko probao u svom vozilu. Citam iskustva korisnika, smanjuje potrosnju ,posebno kod dizel motora za neki 10-15 posto.Mozda bi bilo pametno implementirati u velike potrosace, nesto tipa kamioni, autobusi......a kazu i da uredjaj vrsi karbonizaciju motora, tj ciscenje od taloga i naslaga....sve u svemu provereno radi posao,jedino sto nije omasovljen HHO uredjaj.

Link to comment
Share on other sites

Poslom sam vezan za sektor smart energy managementa. Ono što se može saznati u toj industriji i u tim krugovima, što se tiče celog ciklusa, od generisanja, preko prenosa i distribucije, do potrošnje energije, je nalik situaciji sa štedljivim i LED sijalicama. Ne samo da je ušteda el. energije s ovim sijalicama zanemarljiva, budući da u prosečnom evropskom domaćinstvu rasveta učestvuje u potrošnji sa do 5%, nego je čitav ciklus proizvodnje, eksploatacije i odlaganja znatno skuplji nego što je to slučaj sa staklenom sijalicom s užarenim vlaknom. Tome treba dodati i već poznate ali još uvek nedovoljno istražene efekte na ljudsko zdravlje, pre svega na vid i psihu.

Slično tome, u energetskim krugovima vlada nezvanično mišljenje da su obnovljivi izvori (solarna energija, vetar i MHE) smišljeni da bi razvoj i proizvodnja imali šta da rade jedan izvestan broj godina ili decenija. Njihova eksploatacija je finansijski diskutabilna, proizvodnja skupa i prljava a efekti na prirodu - uzimanje energije osunčavanja i vetra - i posledice koje oni ostavljaju na prirodu desetinama i stotinama kilometara oko sebe još nisu poznate. Smatra se da su nuklearna energija i fosilna goriva, uz odgovarajuće mere bezbednosti i filtere, najjeftinijia i najčistija energija.

Električna vozila su isto tako diskutabilna. Od proizvodnje do odlaganja baterija, do pitanja iz čega će se proizvoditi tolika struja, što nas vraća u začarani krug navodno obnovljivih izvora, njihovog dodatnog angažmana ali i posledica.

Tako da, sve je ovo privremena moda. Tako kažu stručnjaci kada ne govore javno i pred kamerama.

Link to comment
Share on other sites

Što se Litijumskih baterija tiče i njihovog trajanja. Ja nisam primetio nikakve pojave smanjenja kapaciteta, čak naprotiv.

U početku za 15km (kuća-poso-poso kuća) sam trošio oko 62-63% baterije, a kada sam malo doduvao pneumatike na optimalni nivo koji preporučuju za moju kilažu potrošnja je spala na 58% za isti put.

2000km kasnije potrošnja je čak i manja, rekordno najniža je bila za tih 15km 52%. Ispada da se baterija na neki način sve bolje formira vremenom. znači nakon 2000km : dnevno pređenih 15km = 133,333 punjenja, baterija i dalje dobija na snazi i bolje se ponaša nego kada je bila nova.

Ne znam koji je period života, ali sam primetio da uobičajna preporuka o nepunjenju do 100% je glupost. Tek kada sam počeo da punim bateriju preko noći 2-3 sata duže nego što je potrebno da se napuni sa 40% do 100% beležim povećanje snage i manju potrošnju u svakodnevnom korišćenju.

Ostaje da vidim kada će početi degradacija performansi, tj. posle koliko pređenih kilometara ili broja punjenja će pređeni put biti sve manji i manji, a vučna snaga slabija.

Link to comment
Share on other sites

45 minuta ranije, Father said:

 

Čak ima i čistije nuklearne energetike, ali još nije stabilna. Milsim da Francuzi prave prvi Fuzioni reaktor koji je daleko čistiji i efikasniji u proizvodnji energije, ali je za sada jako nestabilan i neodrživ u komercijalnom smislu.

Misliš na ITER?

Radio sam sa Italijanom koji je konkurisao za posao kod njih. Moram proveriti da li ga je dobio.

Fuzioni reaktori jesu budućnost energetike, ali nažalost, daleka.

ITER će biti prvi koji će da proizvede više energije nego što potroši, ali to će moći da radi maksimalno do 8 minuta, a i tu energiju će da bace u vazduh. To je tek eksperiment koji treba da pokaže mogućnosti fuzije, i dalje da omogući funkcionalne probe raznih koncepata.

...a počeće da radi između 2025 i 2030, ta prva proba. :(

Link to comment
Share on other sites

16 minuta ranije, zeljko1974 said:

HHO uredjaj, da li je neko probao u svom vozilu. Citam iskustva korisnika, smanjuje potrosnju ,posebno kod dizel motora za neki 10-15 posto.Mozda bi bilo pametno implementirati u velike potrosace, nesto tipa kamioni, autobusi......a kazu i da uredjaj vrsi karbonizaciju motora, tj ciscenje od taloga i naslaga....sve u svemu provereno radi posao,jedino sto nije omasovljen HHO uredjaj.

Pratio sam priču od kako je krenula kod nas. Uglavnom, velika prevara. :(

Link to comment
Share on other sites

1 minut ranije, zeljko1974 said:

Zemlje u ekonomskoj ekspanziji  Indija,Kina,Pakistan, glavni su uzrocnici ,barem tako kazu neke svetske studije, naglim klimatskim promenama.Stara tehnologija + mnogoljudnost,  je recept za losu zivotnu sredinu,  voda i vazduh se prakticno toliko zatrovani da je to neverovatno.

Lažu ovi bogati, barem za emisiju CO2, a osim toga oni sa zapada su vlasnici najprljavijih fabrika po tim zemljama, naročito u Indiji.

Link to comment
Share on other sites

Just now, Nixie said:

Lažu ovi bogati.

Moguce je i to.

Ali, da samo malo logicno razmislimo na 1 min.

Kina  br stanovnika 1.436.157.181 (popis iz 2019)

Indija 1.279.301.479  (popis 2014 !!!!!)

Pakistan 197 mil.

Suma sumarum 2milijarde i 715 miliona  3 zemlje !!!!!

A tehnologija im je s pocetka 20 veka .

Link to comment
Share on other sites

5 minuta ranije, Father said:

http://aqicn.org/city/serbia/beograd-stari-grad/

Na ovom linku Peking deluje bolje od BG u ovom momentu      Peking 30 - BGD 164

https://aqicn.org/city/beijing/

Kad pomenu Peking. Pita me Kinez da li su mi stigli stigli visokotonci, kažem nisu još i ko zna kad će, štrajkovala pošta 10-tak dana. On me pita kako sad mogu da štrajkuju pred novu godinu kad ljudi treba da dobiju silne poklone, pakete itd.  Šta da mu odgovorim? :D

Link to comment
Share on other sites

13 minutes ago, Father said:

http://aqicn.org/city/serbia/beograd-stari-grad/

Na ovom linku Peking deluje bolje od BG u ovom momentu      Peking 30 - BGD 164

https://aqicn.org/city/beijing/

Ista stvar kao i sa košavom u Beogradu. Baš vetrovito danas, i baš, baš dobar vazduh sa okolnih planina. Dok ne stane vetar... Mada, ruku na srce, nije sve u tome.

Link to comment
Share on other sites

13 minutes ago, zeljko1974 said:

Zemlje u ekonomskoj ekspanziji  Indija,Kina,Pakistan, glavni su uzrocnici ,barem tako kazu neke svetske studije, naglim klimatskim promenama.Stara tehnologija + mnogoljudnost,  je recept za losu zivotnu sredinu,  voda i vazduh se prakticno toliko zatrovani da je to neverovatno.

SAD su u prvih 10 zemalja po pitanju zagađivanja životne sredine, tako da to ne pije vodu.

 

12 minutes ago, Nixie said:

Lažu ovi bogati, barem za emisiju CO2, a osim toga oni sa zapada su vlasnici najprljavijih fabrika po tim zemljama, naročito u Indiji.

Istina.

 

7 minutes ago, zeljko1974 said:

Moguce je i to.

Ali, da samo malo logicno razmislimo na 1 min.

Kina  br stanovnika 1.436.157.181 (popis iz 2019)

Indija 1.279.301.479  (popis 2014 !!!!!)

Pakistan 197 mil.

Suma sumarum 2milijarde i 715 miliona  3 zemlje !!!!!

A tehnologija im je s pocetka 20 veka .

Što se Kine tiče, tehnologija u pojedinim segmentima je poprilično ispred Zapada. Od potpisivanja Pariskog sporazuma ogroman novac ulažu u tehnologije koje manje zagađuju životnu sredinu. Sve u svemu, ljudi rade na unapređenju za razliku od mnogih.

Link to comment
Share on other sites

Guest
This topic is now closed to further replies.
×
×
  • Create New...