Jump to content


Zagadjenje vazduha u Srbiji


nesone

Recommended Posts

Ja Bogu hvala, na lepom vremenu ove nedelje prelazim dvehiljaditi kilometar na trotinetu.

Juče doštelovao kočnice malo i prebrisao ga od štroke i lišća. Vozio sam ga na -4 najniže i ništa strašan do vrlo uobičajan odlazak ili dolazak sa posla.

Računao sam koliko bi me izašlo 2000 km taksijem i dobio astonomskih 160.000 din za isti broj odlazaka i dolazaka kao sa trotinetom. Trotinet platio 38.000 din u Vip-u što znači da mi se isplatio posle dva meseca a uštedeo 122.000 din.

Busom se isplaćuje za 10 meseci ako se koristi mesečna karta za zaposlene. Ako se kupuje obična karta svakodnevno, onda se dolazi do cene trotineta daleko pre.

I tako možda me oslobode nekog poreza!? :ph34r:

Link to comment
Share on other sites

4 minuta ranije, vdzele said:

Ja koliko vidim Oče ti si odavno ušao u EU, i to u onaj severni deo. :)

Jedan od prvih videa o trotinetu mi je bio momak iz Švedske ako ne greši, koji vozi i po ledu i snegu, naravno po očišćenom putu.

Kada dođe kući ubaci ga u neku plitku kadu, istušira od soli i ostavi da se iscedi. Ja u neveri, ali odličan za prevazilaženje predrasuda. :)

Link to comment
Share on other sites

Pre 50 godina zapad se smejao Kinezima. Kao , sirotinja , biciklom idu na posao, ceo Peking na bicikle,...

Sad im došlo iz donjeg dela ledja u glavu pa cela Jevropa na becikle . Ministri idu biciklima (Dobro ovo je malo neumesno. Utepaše ga. Da je bio u kolima možda ne bi)

Mene ovi trotineti nerviraju. Hipsteraj živi, niko ne pazi, neosvetljeni ( što u ovaj sumrak već u pola 5) pogibeljno. voze, zavlače se izmedju automobila, pre 15 dana jedva ugledah jednog u mrtvom uglu.

Bolje bre za iste pare bicikla pa makar i elktrična. malo se i rekreiraš, malo potpomažeš s baterije.

Link to comment
Share on other sites

19 minuta ranije, siroma said:

Text nema veze( na kraju su ga izvitoperili). Važna je referenca na koju se pozivaju a to je da je negde neko ipak ukazao da električni više zagadjuju.

Budućnost je u LPG-ju ali to Ujki ne odgovara.

Studije su razne, ali el. vozila ipak ukupno zagađuju manje od SUS.

LPG ne može biti budućnost, jer kao derivat nafte, iz sirove se može dobiti samo određena količina LPG, ali ostalo moraju biti tečna goriva, onoliko koliko ih procentualno ima u nafti.

Ako ste mislili na CNG, on jeste ekloški veoma prihvatljiv, ali je najkomplikovaniji za distribuciju, skladištenje i korišćenje u mobilnim aplikacijama (vozilima). I takođe spada u neobnovljive fosilne izvore. Sagorevanjem se opet dobija i CO2.

Istina dalja jeste da npr. Norveška prednjači u uvođenju el. vozila, ali oni svakako 95% el. energije dobijaju iz obnovljivih izvora, hidro pre svega. Dok Nemačka, nešto ispod 50% dobija iz uglja, pa naravno da se bune na el.vozila. (Neću sada proveravati ove procente, ali tu su negde. Nemačka je za 2 godine proizvodnju el. energije iz uglja smanjila sa skoro 50% ukupnog konzuma, na blizu 40%). Posle dizelgejta (sve glasne nemačke studije o "štetnosti" el.vozila su od pre te afere), ućutali su, a VW obećava da će biti više od 50% el. vozila do 2030.

Link to comment
Share on other sites

Oče naš - Čitao si onu vest od pre neki mesec da su ukinuli jedinu gradsku liniju do Podgoričkog aerodroma. Vele nadležni da je bila nerentabilna jer vrlo malo ljudi je išlo busom. A iza svega opet stoji kompleks zabačeniha sredina da je sramota da te neko vidi da šparaš na autobus i ne ideš svojim kolima. Viđu jade u autobusu.

Takvih primera ima i kod jako puno, nismo ni mi ništa bolji. A ti si bogami za sve njih neki Hans Ditrih Johanson :)

 

Edit: sad tek videh siromahov komentar, ti si hipster Johanson :D

Link to comment
Share on other sites

Ja sam vozač automobila već 28 godina i trotinet vozim po tim pravilima kada sam na kolovozu. Kombinujem ulice, trotoare, biciklistične staze, gde ih ima i vozim dosta pažljivo. Više je bilo bahatih vozača u početku koji su išli autom u mene da bi nešto dokazali, sada osam meseci kasnije ipak je stvar bolja i čak me propuštaju da se uključim ili prestrojim... Ruku na srce ima pomaka.

Trotoari u centru su tragični sa onim betonskim pločama, zato uglavnom idem žutom trakom uz ivičnjak, taksisti me uredno obilaze i retko ko svirne.

Sve u svemu ok. Ljudi koji me prepoznaju mi sviraju i mašu ili pišu da su me videli... Meni nezamenjivo iskustvo i lakoća kretanja. ;)

Link to comment
Share on other sites

7 minuta ranije, vdzele said:

Znači mogla bi jedna laka tema da se otvori - Audio za trotinete

Uff, pa ne znam, osluškivanje onoga što ti dolazi iza ili desno i levo je jako važno.

Ne bih nikad preporučio slušalice, pa ni BT zvučnik. Razmišljao sam da ugradim lagani retrovizor. :)

Link to comment
Share on other sites

Ekologija i kultura su grane u koje se najmanje ulaže, što intelektualnih što finansijskih resursa, a o praktičnom delanju mislim da nema mnogo ni da se kaže šta.

Nažalost inertnost i nezainteresovanost društva je prevelika, da bi se vlasti pritisle. Odmah se pomisli na filtere na dimnjacima koji bi mogli postati obaveza u domaćinstvima ili pooštravanje pravila oko toga šta se sme paliti za grejanje i odmah splasne elan za promene pa se gušimo i pitamo odkud tolika zagađenost.

Link to comment
Share on other sites

4 sati ranije, siroma said:

Da ne pominjemo rudnike litijuma gde su deca isključiva radna snaga

Postoje rudnici litijuma i u Americi, Kanadi, Brazilu, Portugaliji, Australiji, Kini, Rusiji i to su vrlo savremena postrojenja close cycle tipa, bez uticaja na okolinu i na zaposlene.

Rudnici litijuma gde rade goloruka deca, nisu odlika litijuma, već tih i takvih država. U istim zemljama, deca, i oni koji dožive da ne budu deca, već decenijama vade sumpor/olovo/berilijum rukama, melju elektronski otpad maljem u avanu, pale kablove na otvorenom da odvoje bakar od izolacije, kopaju njive parčadima lima bosonogi i goloruki, pesticide/herbicide mešaju rukama, vodu piju direktno iz lokalnih reka, a jedu ono što trenutno ima, istim tim golim rukama. Sapun vide jednom mesečno, ako stigne kontejner iz tamo nekih UN.

I dalje, litijum iz baterija se jako lepo reciklira. Jednom iskopan, može da se vrti decnijama. Potreba za novim litijumom će jednog momenta početi da opada. Doduše, u dalekoj budućnosti.

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, Father said:

Ekologija i kultura su grane u koje se najmanje ulaže, što intelektualnih što finansijskih resursa, a o praktičnom delanju mislim da nema mnogo ni da se kaže šta.

Nažalost inertnost i nezainteresovanost društva je prevelika, da bi se vlasti pritisle. Odmah se pomisli na filtere na dimnjacima koji bi mogli postati obaveza u domaćinstvima ili pooštravanje pravila oko toga šta se sme paliti za grejanje i odmah splasne elan za promene pa se gušimo i pitamo odkud tolika zagađenost.

Ekologija i kultura, ili, ekološka kultura...

Kada počnemo negde da pričamo o ekologiji, obično pitam sagovornika, da li bi bacio plastičnu flašu, papir, kesu, negde u šumi, kada je sam, sigurno ga niko ne vidi, sigurno niko nikada neće za to saznati, neće ga niko kazniti niti osuđivati.

100% ispitanika kaže da ne bi. Hm?!?

Ja zaista ne bih. Ali za jedan procenat populacije u Srbiji, sumnjam. Svedoci smo da poneko laže. :(
Zaista bih voleo da znam realno, koji procenat populacije to radi.

Znam direktno bar dva automehaničara, koji su iskorišćeno ulje koristili za grejanje kuće. Preporučivali su "baš dobrog majstora" koji kotlove na gas i mazut prepravlja da rade na staro auto ulje. :(

Link to comment
Share on other sites

Guest
This topic is now closed to further replies.
×
×
  • Create New...