Jump to content


Furutech strujni DIY kablovi


hardwareGQ

Recommended Posts

Хвала, пробаћу са идентичним каблом од 2m. Сада су каблови од 1.5.

Све то дође на то да се опет запати змијарник иза полице, а једном сам већ то сасекао.

Link to comment
Share on other sites

Izneo bih iskustvo stečeno sa konkstrukcijom koju ja pravim.

Jedan od ciljeva mi je bio da ostvarim približno identičan (do 30pF razlike) kapacitet duž kabla meren između svih kontaktnih mesta N, L, GND. Dakle u svim pravcima da meri približno isti kapacitet. To sam istraživao i ostvario višeslojnim izolacijama jezgra (N i L) od šilda. Smatram da je ujednačen kapacitet od velike važnosti za vrhunsku propagaciju, podršku impulsne brzine i energetske efikasnosti u provodljivosti stujnog kabla. Do ove ideje sam došao čitajući naučni rad vezan za podmorske strujne kablove velikih dimenzija. Pažnju mi je privuklo navođenje termina "propagacija" i njene povezanosti sa međusobnim mernim odnosima jezgra i šilda u smislu poboljšavanja ili provere te karakteristike, koja je, koliko sam mogao da zaključim, bila vrlo značajna za celu konstrukciju i očekivani kvalitet.

Druga stvar koju sam primetio je da se sa većom dužinom kompletnog kabla pojačavaju pasivne filterske karakteristike koje doprinose boljem pročišćenju stuje i njenom stabilisanju u duže ostvarenom magnetnom polju okolo jezgra. Čineći da se struja koja je ušla "prljava" na šukou isporuči čitija i mirnija sa druge strane na IEC-u u uređaj. U mom slučaju je otpor, a pogotovo na dužinama do 3m, zanemariv jer konstrukcija primenjuje na N i na L po 9 kvadrata provodničkog preseka.

Moje objašnjenje bi bilo, da se kapacitet tako podužno raspoređen unutar konstrukcije vrlo lekovito ponaša u zajednici sa elektromagnetnim poljem okolo jezgra i da se njihovo umereno povećanje na dužim kablovima još bolje iskorišćava u smislu eliminacije šumova iz mreže.

Takođe mislim da "kondenazator" koji se formira pletenjem izolovanog bakra nema iste boljke kao uobičajno namotani kondenzator, koji se koriste u strujnim filterima i da je daleko prirodnija njegova uloga u eliminaciji suma iz naponske mreže duž kabla. Zapravo svakim santimetrom kabla povećava se kapacitet simetrično, što sukcesivno "guši" visokofrekventen šumove sve većim intenzitetom na putu do uređaja.

Ovo je moje viđenje dešavanja u kablu i odgovor na lekovitost dužih napajačkih provodnika, ako su konstruisani sa idejom da se ovi elementi iskoriste u našu korist.

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, Father said:

Izneo bih iskustvo stečeno sa konkstrukcijom koju ja pravim.

Jedan od ciljeva mi je bio da ostvarim približno identičan (do 30pF razlike) kapacitet duž kabla meren između svih kontaktnih mesta N, L, GND. Dakle u svim pravcima da meri približno isti kapacitet. To sam istraživao i ostvario višeslojnim izolacijama jezgra (N i L) od šilda. Smatram da je ujednačen kapacitet od velike važnosti za vrhunsku propagaciju, podršku impulsne brzine i energetske efikasnosti u provodljivosti stujnog kabla. Do ove ideje sam došao čitajući naučni rad vezan za podmorske strujne kablove velikih dimenzija. Pažnju mi je privuklo navođenje termina "propagacija" i njene povezanosti sa međusobnim mernim odnosima jezgra i šilda u smislu poboljšavanja ili provere te karakteristike, koja je, koliko sam mogao da zaključim, bila vrlo značajna za celu konstrukciju i očekivani kvalitet.

Druga stvar koju sam primetio je da se sa većom dužinom kompletnog kabla pojačavaju pasivne filterske karakteristike koje doprinose boljem pročišćenju stuje i njenom stabilisanju u duže ostvarenom magnetnom polju okolo jezgra. Čineći da se struja koja je ušla "prljava" na šukou isporuči čitija i mirnija sa druge strane na IEC-u u uređaj. U mom slučaju je otpor, a pogotovo na dužinama do 3m, zanemariv jer konstrukcija primenjuje na N i na L po 9 kvadrata provodničkog preseka.

Moje objašnjenje bi bilo, da se kapacitet tako podužno raspoređen unutar konstrukcije vrlo lekovito ponaša u zajednici sa elektromagnetnim poljem okolo jezgra i da se njihovo umereno povećanje na dužim kablovima još bolje iskorišćava u smislu eliminacije šumova iz mreže.

Takođe mislim da "kondenazator" koji se formira pletenjem izolovanog bakra nema iste boljke kao uobičajno namotani kondenzator, koji se koriste u strujnim filterima i da je daleko prirodnija njegova uloga u eliminaciji suma iz naponske mreže duž kabla. Zapravo svakim santimetrom kabla povećava se kapacitet simetrično, što sukcesivno "guši" visokofrekventen šumove sve većim intenzitetom na putu do uređaja.

Ovo je moje viđenje dešavanja u kablu i odgovor na lekovitost dužih napajačkih provodnika, ako su konstruisani sa idejom da se ovi elementi iskoriste u našu korist.

Познато је ово али да ли се односи за напонске каблове уз употребу балансираног трансформатора до и иза?

Link to comment
Share on other sites

Кад се већ помиње балансирани трансформатор, само да поменем занимљиву поделу везану за кондиционере на коју сам наишао на 6moons. Наиме, деле кондиционере на pace setters и noise killers. По овој подели, балансирани трафои спадају у ове друге, док су нпр. моју струјну летву Gigawatt PF-2 MK2 сврстали у прву. Кажу који год кондиционер да тестирају, могу да га сврстају или у једну или у другу групу, те се подела показује као тачна. Сама подела потиче од Shunyata-e.

Link to comment
Share on other sites

41 minuta ranije, ab said:

Познато је ово али да ли се односи за напонске каблове уз употребу балансираног трансформатора до и иза?

A što se ne bi odnosilo? Svakako da je poželjan ispred primara, kvalitetan i dugačak. A posle njega odnosno iza sekundara nisu, baš sve smetnje zaustavljenje.

Napominjao je Majda novokonponovane trendove motanja trafoa, gde se dešava gomila drugih problema koja se vežu isključivo za uštede u izradi primara i kasnije na sekundaru. Nisam stručan na tu temu da širim detaljnije. Što se tiče dužih strujaša, čuje se dadatni napredak u tišini okolo instrumenata i boljoj separaciji tonova, nije sad to kao da si zamenio kabl ili konektor, jer je karakter identičan kod istih modela različite dužine, ali se dobija suptilna distinkcija nekih finesa.

Sve preko 1.5m je poželjnije od ispod te dužine. Što nije slučaj kod RCA IC ili zvučničkih kablova iako se radi o naizmeničnom naponu, ali znatno manje jačine.

Link to comment
Share on other sites

Причамо ваљда да је све под претпоставком урађено по ПСу што се тиче балансираног трансформатора? Зашто би смо уводили Мајдине поменуте трендове?

Link to comment
Share on other sites

6 minuta ranije, ab said:

Причамо ваљда да је све под претпоставком урађено по ПСу што се тиче балансираног трансформатора? Зашто би смо уводили Мајдине поменуте трендове?

Pa i kada je sve urađeno kako treba, otkud znam šta prolazi od tih visokofrekventnih signala, smetnji, kako god želiš da ih zoveš. Nije posao trafoa da ubija visokofrekventne harmonike ili signale, već da kroz polje odvaja od mreže, verovatno filtrirajući neki deo šuma mreže. Ne znam koji su filterski kapaciteti odvojnog trafoa, ali znam da vrlo osetno menja zvučnu sliku i karakter sistema. U njima je prenos 1:1 pa ono što dođe to i izađe na drugom kraju ali balansirano, a šta ne prolazi iza sekundara već ne bih znao da kažem.

Slušao sam postavljanje X2 konda prvo na primar pa i na sekundar i nije mi se dopaolo njegovo prisustvo u oba slučaja, a testirao sam i nekoliko vrednosti. Zapravo bi posle sekundara bilo najbolje vezati dva konda jedan Faza-Centralni vod, a drugi *"Nula"-centralni vod, ali to nisam ni želeo da probam, čak i ako sam imao namenske Siemens kondenzatore za taj test.

* Nula pod navodnicima jer nula kao takva ne postoji i oba kraja sekundara svetle na glinerici. Mereni prema centralnom izvodu (uzemljenju posle sekundara) oba kraka mere oko 118-119V u zavisnosti kolika je voltaža na ulazu, što se kod mene kreće od 236-238V.

Link to comment
Share on other sites

Pa i kada je sve urađeno kako treba, otkud znam šta prolazi od tih visokofrekventnih signala, smetnji, kako god želiš da ih zoveš. Nije posao trafoa da ubija visokofrekventne harmonike ili signale, već da kroz polje odvaja od mreže, verovatno filtrirajući neki deo šuma mreže. Ne znam koji su filterski kapaciteti odvojnog trafoa, ali znam da vrlo osetno menja zvučnu sliku i karakter sistema. U njima je prenos 1:1 pa ono što dođe to i izađe na drugom kraju ali balansirano, a šta ne prolazi iza sekundara već ne bih znao da kažem.
Slušao sam postavljanje X2 konda prvo na primar pa i na sekundar i nije mi se dopaolo njegovo prisustvo u oba slučaja, a testirao sam i nekoliko vrednosti. Zapravo bi posle sekundara bilo najbolje vezati dva konda jedan Faza-Centralni vod, a drugi *"Nula"-centralni vod, ali to nisam ni želeo da probam, čak i ako sam imao namenske Siemens kondenzatore za taj test.
* Nula pod navodnicima jer nula kao takva ne postoji i oba kraja sekundara svetle na glinerici. Mereni prema centralnom izvodu (uzemljenju posle sekundara) oba kraka mere oko 118-119V u zavisnosti kolika je voltaža na ulazu, što se kod mene kreće od 236-238V.
https://www.google.com/url?sa=t&source=web&rct=j&url=https://www.audio-replas.com/en/cableaccessory.html&ved=2ahUKEwiq_9bo3OnlAhXi-ioKHQBzC6wQFjAAegQIAxAB&usg=AOvVaw2uFxmYpbEqv6wxCGhmlxYA&cshid=1573735372405

Послато са SM-G965F помоћу Тапатока

Link to comment
Share on other sites

24 minuta ranije, Father said:

Pa i kada je sve urađeno kako treba, otkud znam šta prolazi od tih visokofrekventnih signala, smetnji, kako god želiš da ih zoveš. Nije posao trafoa da ubija visokofrekventne harmonike ili signale, već da kroz polje odvaja od mreže, verovatno filtrirajući neki deo šuma mreže. Ne znam koji su filterski kapaciteti odvojnog trafoa, ali znam da vrlo osetno menja zvučnu sliku i karakter sistema. U njima je prenos 1:1 pa ono što dođe to i izađe na drugom kraju ali balansirano, a šta ne prolazi iza sekundara već ne bih znao da kažem.

Slušao sam postavljanje X2 konda prvo na primar pa i na sekundar i nije mi se dopaolo njegovo prisustvo u oba slučaja, a testirao sam i nekoliko vrednosti. Zapravo bi posle sekundara bilo najbolje vezati dva konda jedan Faza-Centralni vod, a drugi *"Nula"-centralni vod, ali to nisam ni želeo da probam, čak i ako sam imao namenske Siemens kondenzatore za taj test.

* Nula pod navodnicima jer nula kao takva ne postoji i oba kraja sekundara svetle na glinerici. Mereni prema centralnom izvodu (uzemljenju posle sekundara) oba kraka mere oko 118-119V u zavisnosti kolika je voltaža na ulazu, što se kod mene kreće od 236-238V.

2 комада XY кондова (нпр.по 100nF) и филтерски али већег капацитета (нпр.40uF теби већ познати :)) на примару балансираног трансформатора 2kW ће донети веће добро од твог поменутог и пробаваног из цитираног поста.

Edited by ab
Link to comment
Share on other sites

Evo ljudi sve detaljno objasnili i dokazali. Šta ga mi tupimo stalno o dokazivanju.

"Jel vidiš da radi, šta da ti ja tu više objašnjavam i premeravam."

Pa tako se to radi samo pametno ne pišu o planinskom povetarcu kao ja.

 

"Noise from the environment surrounding the power supply becomes mixed with the signal, making it impure. The Audio Replas cable noise stabilizer is able to deal with all aspects of this environmental noise. An ideal sound is achieved by effectively removing only noise, and allowing the full transmission of the music signal through power supply cables, interconnect cables, digital cables and speaker cables. The true music signal, once hidden, is now faithfully revealed. Since there is no degradation of the signal due to the insertion of any kind of filter, the ideal audio environment is achieved. The noise floor of all types of audio and video equipment is significantly reduced."

Slika mi je tek hit dokazni materijal.

cns7000sz.png.d8a9180cf19cb9f7c20127dc0ac13007.png

 

Da se razumemo. Probao bih iz znatiželje sa punim poverenjem da bi se nešto desilo, ali mi ovo najviše liči na Furutech NCF tehnologiju.

Link to comment
Share on other sites

6 minuta ranije, ab said:

XY kond (нпр 100nF и филтерски али већег капацитета (нпр.40uF теби већ познати :)) на примару балансираног трансформатора 2kW ће донети веће добро од твог поменутог из цитираног поста.

Ali ti Vishay su za DC zar ne? Nisam siguran da bi se proslavili na AC poziciji. Moguće da grešim.

Koristio sam Wimu X2 i još neke X2 po preporuci čike u Silkenu, tako nešto od 100nF i 250nF. Kvarilo je, ne mogu sada da se setim šta se dešavalo, ali sam ih skinuo i precrtao tu ideju.

Link to comment
Share on other sites

1 minut ranije, ab said:

900VDC - прерачунај сам колико је за AC.

Dobro, mislio sam da ima neke veze i ona oznaka X2 koju verujem da ima i Vishay, koja je namenski pravljena da glatko odoleva AC-u ili baš za tu nekakvu filtersku namenu.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...