Jump to content


Amphenol činčevi


ivanp

Recommended Posts

12 minuta ranije, Father said:

Zašto ne bi bila preporuka da se oturpija zlato sa lemnog mesta i dođe do bakra/mesinga ispod sloja pozlate? Šta se dobija više u kvalitetu, procedurom uzastopnog lemljenja i struganja pletenicom za odlemljivanje. Zar se na taj način neće kompromitovati izolacija i ukupna stabilnost konektora?

Нека лемна места због облика је тешко темељно истурпијати . Бакар се добро леми , што се за месинг не би могло рећи јер цинк из легуре мигрира на површину и отежава процес. За аудио лемни спој месинга се не препоручује.

Сви пристојни конектори имају изолацију од тефлона или термопластике ( најлон+ стаклена влакна ) и не топе се лако. У сваком случају загреват лемно место максималлно три секунде , па онда паузирати око један минут.

Link to comment
Share on other sites

On April 2, 2019 at 8:38 AM, Father said:

Takođe lemim sa dobro ugrejanom ali ugašenom lemilicom, jer sam primetio da pregrejani vrh ili "struja" u grejaču ume previše da skuva "unervozi" lemno mesto, pa kalaj ne izgleda idealno kao sjajna kap već izmatira. Ovaka iskustva imam samo sa kalajem bez olova sa dodatkom srebra.

Verovatno koristis jednostavnu lemilicu bez kontrole temperature. Da bi kalaj ostao sjajan i posle nekoliko desetina godina, koriste se old school tipovi tinola kao na primer multikor. U preseku imaju i do 7 linija fluksa. Naravno sa olovom. Nema hladnih lemova.

Nije losa praksa ubaciti konektro koji se lemi u odgovarajuci zenski tako se pomalo odvede visak toplote pa izolacija manje trpi termicki stres, a mehanicki je tacnije posto se centralni pin nece iskriviti...

Link to comment
Share on other sites

Лумберг ДИН конектори су савршени и примају и дебљи кабал. За разлику од чинча и ХЛР конектора , ДИН конектори спадају у групу  оних који се ''сами чисте'' абразијом контактних површина при увлачењу и извлачењу . Контакт је веома чврст и стабилан због утичница виљушкастог облика.

Link to comment
Share on other sites

Uglavnom koristim masivne Kanibalove WBT kopije pa nemam problema, obzirom da je izolacija teflon.

Što se tiče temperature, kalaj sa srebrom bez olova zahteva veću temperaturu oko 200-220 C da bi se lepo istopio i napravio dobar spoj. Ja neposredno pred lemljenje ukinem struju na grejač lemilice i dobro zagrejem i zicu i podlogu sa kapljicom sveže istopljenog kalaja na vrhu, pa dodam još malo kad vidim da se sve dobro ugrejalo. Procedura traje ne više od 3 sec.

Nikada nisam turpijao ništa i ne pada mi napamet da se mučim po tom pitanju. Mislim da to sve nema smisla, ali svaka čast onome koga to čini mirnim i spokojnim na kraju dana. Voljan sam da mirno prihvatim gubitke koje donosi klasičan pristup lemljenju bez dodatnih aktivnosti.

Link to comment
Share on other sites

22 minuta ranije, Father said:

Uglavnom koristim masivne Kanibalove WBT kopije pa nemam problema, obzirom da je izolacija teflon.

Što se tiče temperature, kalaj sa srebrom bez olova zahteva veću temperaturu oko 200-220 C da bi se lepo istopio i napravio dobar spoj. Ja neposredno pred lemljenje ukinem struju na grejač lemilice i dobro zagrejem i zicu i podlogu sa kapljicom sveže istopljenog kalaja na vrhu, pa dodam još malo kad vidim da se sve dobro ugrejalo. Procedura traje ne više od 3 sec.

Nikada nisam turpijao ništa i ne pada mi napamet da se mučim po tom pitanju. Mislim da to sve nema smisla, ali svaka čast onome koga to čini mirnim i spokojnim na kraju dana. Voljan sam da mirno prihvatim gubitke koje donosi klasičan pristup lemljenju bez dodatnih aktivnosti. 

Немој да се мучиш , али немој да кажеш да нема смисла оно што је физичко-хемиска реакција коју су паметни научници утврдили , анализирали , мерили, документовали. Исто тако раније ниси прихватио мој савет да позлаћени конектор не иде у комбинацији са непозлаћеним због различитог електричног потенцијала метала, што је добро познато. Они који то узимају у обзир су докони људи који раде непотребне ствари да би на крају дана били мирни и спокојни? То си хтео да кажеш, а овамо подржаваш разне псеудонаучне ставове и појаве. Пошто си произвођач, твоји купци заслужују да имају најбољи могућ производ , потпуно поуздан , заснован на провереним методама и научним сазнањима. Не желим даљу дискусију по овом питању.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, siroma said:

B&O terao din do kraja. Sad ima neke svoje standarde za povezivanje.

 Naim i dan danas ima DIN, cak imaju i neke skuplje varijante sa plivajucim konektorima da ne dolazi do mehanickog naprezanja spoja. Takodje, npr. Naim NAP250 i NAP300 su nebalansirana pojacala, koja koriste XLR ulaze samo zbog bolje kvaliteta konektora - NAP 250 ima jedan XLR konektor koji nosi i levi i desni signal, sa zajednickom masom, a NAP 300 ima dva XLR konektora, pri cemu se na svakom konektoru koriste samo 2 pin-a.

 Po mom misljenju - Majda je u pravu, DIN je mnogo bolji nego RCA, mehanicki. XLR je isto mehanicki odlican. Ako "svajsujes" za sebe, i DIN i XLR su, po meni, bolji izbor - ja da se bavim time ne bi imao RCA uopste, samo da mogu. Takodje, koliko se secam, ovo sto solderer prica ima smisla - u svakom slucaju svaki spoj vise metala ima pored mehanickog i elektricnog i elektrohemijsku komponentu koja tek pravi igranku.... Tu treba vrlo ozbiljno znanje da bi se time bavio.

 Inace, ja koliko se secam elektronike sa fakulteta, nama nisu hteli ni da objasnjavaju kako izgledaju prelazne pojave na konektoru uz objasnjenje da je "previse slozeno". Pri tom pricam o studentima ETF-a koji imaju fin matematicki aparat i profesorima koji nisu bili poznati po tome da stede studente.... :)

 Ali da, kako konektor moze da ima uticaj... /s

 

Link to comment
Share on other sites

@Solderer

Ja tvoj rad i savete uvažavam, takođe i primenjujem. Zidna utičnica mi je pozlaćena, sve utičnice u koje se uvode šuko konektori su pozlaćene. Svi šuko i IEC su pozlaćeni. Svi RCA su pozlaćeni u sistemu kontakne infrastrukture. Takođe sam nabavio i IEC šašijsku za Oppo, koji nameravam da zamenim unutar uređaja. Nisi pravedan. :crno-na-belo

Pitanje se postavlja tim pametnim naučnicima, što nisu ta svoja istraživanja postavili kao standard i ako jesu, koji su to konektori koji ih zadovoljavaju, u smislu da ne moram ništa da turpijam i brusim, već jednostavno prislonim žicu i zalemim kalajem po izboru.

Link to comment
Share on other sites

Nikola, pitanje je da li je bolji. RCA/činč konekcija ima velike mehaničke tolerancije i metalni oklop koji pravi kondenzator, mada se ovi problemi rešavaju kvalitetnim izborom. DIN je osmišljen iz praktičnih razloga, kao što su jedan kabl umesto dva odnosno jedan kabl umesto četiri. DIN ipak ima manje kontaktne površine pa samim tim i veće prelazne otpore. Ima i preslušavanje među vodovima. Argument da Naim koristi DIN odmah nailazi na kontraargument da ga koristi SAMO Naim.

Link to comment
Share on other sites

.... i da dodam, da ne smatram to što si naveo kao preporuku za nebulozu, već da ću se pomiriti sa gubitkom neprimenjujući proceduru uzastopnog mukotrpnog u nekoliko puta lemljenja praćenog turpijanjem novih konektora.

To smatram većim taboo-om od podloški i stopica raznoraznih pseudonaučnih i travarskih tripova.

Link to comment
Share on other sites

5 minuta ranije, Father said:

.... i da dodam, da ne smatram to što si naveo kao preporuku za nebulozu, već da ću se pomiriti sa gubitkom neprimenjujući proceduru uzastopnog mukotrpnog u nekoliko puta lemljenja praćenog turpijanjem novih konektora.

To smatram većim taboo-om od podloški i stopica raznoraznih pseudonaučnih i travarskih tripova.

Ако турпијаш, онда само једанпут лемиш. Научници то нису открили због проблема позлаћених конектора, већ као једну металуршку појаву.. НАСА препоручује само једно наношење калаја/одстрањивање. Једноставно, приликом лемљења злато нестаје у калају који постаје крт и пошто је подлога пониклована губи се континуираност лемног споја. Временом се то све више одваја и ствара отпорност на споју. Постоје рентгенски снимци таквих спојева.То за аудио сигнал представља препреку, нарочито ултранизак МЦ сигнал. Мало се о томе говори. По мени то оправдава екстра напор у виду једне лемне операције. Када људи ожичавају ручице разлика која се чује је и због одстрањеног старог контаминираног споја. Аудио је ионако скуп суптилних феномена, а ово је не баш тако суптилно.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, Willi Studer said:

Nikola, pitanje je da li je bolji. RCA/činč konekcija ima velike mehaničke tolerancije i metalni oklop koji pravi kondenzator, mada se ovi problemi rešavaju kvalitetnim izborom. DIN je osmišljen iz praktičnih razloga, kao što su jedan kabl umesto dva odnosno jedan kabl umesto četiri. DIN ipak ima manje kontaktne površine pa samim tim i veće prelazne otpore. Ima i preslušavanje među vodovima. Argument da Naim koristi DIN odmah nailazi na kontraargument da ga koristi SAMO Naim.

Stiče se utisak da je Naim otkupio svu raspoloživu količinu DIN konektora, baš kao i Pass svoje trandže, zarad dugogodišnjeg krčmenja, a uzimajući u obzir inflaciju na duži period i nabavljenu količinu našao se i ekonomski interes na prvom mestu pre teoretskog i praktičnog.

Link to comment
Share on other sites

Nemojte pogrešno da me razumete, nemam nameru da poričem da dobar spoj garantuje dobru provodnost, kao što sam i napisao, može da se primeti ako je kontakt zarđao ili je jednostavno loš, slab.

Ali, u sisitemu gde sve radi, koji spada u neki normalan budžet, visoku klasu uređaja, poznatih proizvođača, to nema šanse da promeni bilo šta u zvuku osim, ukoliko nešto nije neispravno (konektor, loš kontakt, loš kabl, kabl uvijen u krug i sl.)

Moje je skromno mišljenje da obični, normalni bakarni konektori odrađuju posao, dobar kabl i to sve uredno spakovano, razdvojeni jedni od drugih odgovarajuće dužine. Svakako, sada ni pozlaćeni konektori nisu skupi, ali je najveće pitanje kako je spojeno, kao što je neko gore već naveo i veća je verovatnoća da će ranije početi da zezaju pa ako se tako nešto i nabavlja, pravi, onda treba uzeti kvalitetniji.

Izvinjavam se ako se neko našao uvređenim, stvarno mi nije namera, jednostavno, mislim da to nema veze sa stvarnošću. Da bi se tako nešto i primetilo, ako bi i moglo da se primeti, uslovi u kojima se to sluša moraju biti neverovatni, izolovano, postavljeno, sistem bi morao da bude mnogo dobar... i opet, ne verujem da se bilo šta primetilo u razlici u zvuku zbog zamene konektora.

Opet, ja sam amater, moguće je, mada ne verujem. To se opet svodi na početak, ko veruje i ko ne veruje, zalud svi dokazi...

Link to comment
Share on other sites

Moram se složiti sa SOLDERERom. 

Oduvek, pre lemljenja pozlaćenih konektora mehanički brušenjem, turpijanjem ili

šmirglanjem skinem sloj pozlate i NIKLA. Tinolom lemim samo direktno na mesing.

Dvostruko lemljenje je za mene novost, ali mislim da ima smisla samo za egzotične

konektore bakar sa direktnom pozlatom, inače ostaje problem predhodnog niklovanja.

Link to comment
Share on other sites

Digresija za one koji se bave nekom samogradnjom ili proizvodnjom...

Sve popularnije su fensi pozlaćene štampane pločice. One su sve proizvedene pozlaćivanjem

sa predhodnim niklovanjem. Svi problemi opisani za konektore su prisutni uz nemogućnost da se 

nikl otkloni. 

Za one koji ne znaju, zlato je lošiji provodnik od bakra, a nikl ne treba komentarisati.

Takve pozlaćene pločice imaju smisla u mernim instrumentima, gde je stabilnost karakteristika

prevashodna a u audio uredjajima bi ih trebalo zabraniti!

 

Link to comment
Share on other sites

Da zasolim malo. Kao što se iz priložene slike vidi Amphenol činčevi nisu pozlaćeni po celoj površini. "Rep" tj deo na koji se lemi - pol nije pozlaćen. Mislim ne bez razloga.
Ne pada mi na pamet da nešto stružem i turpijam. I ovako je veoma dobro.

Banebg, bez ljutnje, mislim da si izgubljen u svemiru. Da li sam ja to dobro razumeo da insinuiraš da ja imam koristi od Amphenola? Msmmmm!!! Ja ništa ne prodajem i ne reklamiram. Opisao sam moje iskustvo.

Na čemu slušaš muziku?

 

DSCN4235.JPG.af7cf76df8138435515d8f8ef6696428.JPG

Link to comment
Share on other sites

42 minuta ranije, Nixie said:

Na koje misliš konkretno, obični su uglavnom mesingani?

Ne znam, ima toga dosta, ja mislim da imam neke COM ili tako nekako, izgledaju pozlaćeni, ne sećam se ni šta piše na njima, ali mislim da je to više bakar nego pozlata.  

23 minuta ranije, ivanp said:

Da zasolim malo. Kao što se iz priložene slike vidi Amphenol činčevi nisu pozlaćeni po celoj površini. "Rep" tj deo na koji se lemi - pol nije pozlaćen. Mislim ne bez razloga.
Ne pada mi na pamet da nešto stružem i turpijam. I ovako je veoma dobro.

Banebg, bez ljutnje, mislim da si izgubljen u svemiru. Da li sam ja to dobro razumeo da insinuiraš da ja imam koristi o Amphenola? Msmmmm!!! Ja ništa ne prodajem i ne reklamiram. Opisao sam moje iskustvo.

Na čemu slušaš muziku?

 

 

Ne, pogrešno si razumeo, nigde nisam pomenuo Amphenola, već sam uopšteno napisao, promenom samog konektora je nemoguće dobiti bilo šta, makar taj konektor bio i od čistog zlata ili čega god, najboljeg provodnika na svetu, kombinacije, bakra, bilo čega.

Moj sistem je skroman, yamaha risiver RXV-495 (možda i grešim,tako neki) i neki B&W zvučnici DM305 ili tako neki podnostojeći. CD sam imao yamahu i technics ali zbog retke upotrebe, prestali su da rade. Najčešće slušam radio ili sa TV a, optičkim kablom do risivera RTS muzika, ili RTS kolo... Sa računara slabo puštam muziku. 

To radi sasvim korektno u postojećim uslovima, jer ta soba nije samo za slušanje muzike, već za ŽIVOT, a muzika kada se sluša, dovoljno je da bude pristojno, da ne ometa svakodnevne aktivnosti, da kada hoćemo da skačemo, pojačamo i da to ne bude dranje, već pristojno, dubina, prostorno da pokrije prostoriju i to je to. 

Da ne mislim da ovde ljudi nešto znaju više od mene, ne bih ni bio ovde, kažu ako si najpametniji u društvu, znači da si u pogrešnom društvu, mnogo korisnih saveta sam ovde pokupio, naučio, ali, u priču o promeni konektora i poboljšanju, žao mi je, NE VERUJEM.

 

Link to comment
Share on other sites

2 minuta ranije, banebg81 said:

Ne znam, ima toga dosta, ja mislim da imam neke COM ili tako nekako, izgledaju pozlaćeni, ne sećam se ni šta piše na njima, ali mislim da je to više bakar nego pozlata.  

Ne znam ni ja, zato pitam.

Svi jeftini su mesingani, bakarni su skuplji zato što je bakar jako mekan pa se ne koristi čist nego legiran telurijumom koji je relativno skup.

Ima i roze pozlata, sa puno više bakra u zlatu.

Link to comment
Share on other sites

43 minuta ranije, ivanp said:

Da zasolim malo. Kao što se iz priložene slike vidi Amphenol činčevi nisu pozlaćeni po celoj površini. "Rep" tj deo na koji se lemi - pol nije pozlaćen. Mislim ne bez razloga.

Vidiš to je zanimljivo, ja kupih neke pozlaćene USB konektore, deo za lemljenje takođe nije pozlaćen.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...