Jump to content


Amphenol činčevi


ivanp

Recommended Posts

Ima više od par godina od kad sam pisao o uticaju kristalne strukture provodnika. 

Naime, sve anomalije u kristalnoj strukturi (deformacije, uključci, granice zrna ...) su tačke oko kojih se javljaju turbulentne struje, a one direktno utiču na gustinu struje pa samim tim i na skin efekat na određenoj frekvenciji.

I sad, piše se o konektorima i o pojavama vezanim za njih, a ovo što je od suštinskog značaja se zanemaruje.

Japanac Ohno, koji je standardizovao postupak kontinuiranog livenja monokristalnog provodnika je ok, a Toza je lud i podvojena ličnost i šta sve ne. A motivi su mi isključivo materijalni interes vođen nadri naukom zasnovan na marketinškim fantazijama. Aha...

A šta se sve dešava u izolacionom sloju koji je isto tako važan za homogenost elektromagnetnog polka je tek fama neopisiva.

Jedno je biti upućen, a potpuno drugo upućen samo do tačke koja mi odgovara.

Link to comment
Share on other sites

21 minuta ranije, miletrosak1959 said:

Dzaba,slusao sam kabl od 16AWG.zice JOS PRE GODINU DANA i poredili sa ovim sto sam napisao.

I ja sam slušao te neotech pa ih je mundorf silver gold razbucao .Slušano i testirano na ozbiljnim spravama . Što se tiče duelunda , kazem ti podji do Dejana pa da vidiš s čime je uporedjen . Duplo je skuplja od coctail audio x 45 :lol:

Malo se i testira nova spravica ;)

IMG-dae3c4e6f1c5b32483c2b8610b18db42-V.jpg

Link to comment
Share on other sites

Тозо, овај твој задњи пост је у супротности са помирљивим тоном оног пре њега. Ја сам још 1984 имао Хитачи ИЦ са ЛЦ ОФЦ проводницима  и није био ништа нарочито. Лепо је што си ти пронашао проводнике који те задовољавају у репродукцији музике. Да ли постоје нека релевантна мерења утицаја кристалних нечистоћа на проток сигнала ? Смањење интермодулационих изобличења ? Неки линк.

Link to comment
Share on other sites

Konkretno za uticaj kristalne strukture na audio signal ne znam nikog ko se time baš konkretno bavio. Niti znam ijednu laboratoriju koja se isključivo time bavila.

Kao što i sam znaš audio nije ni od kakvog značaja za bilo kakva ulaganja i istraživanja. 

Međutim, signali u vojnoj primjeni su obavezno laboratorijsko štivo naročito nekad dok je bila aktuelna zaštita signala od atomskog udara, i naročito danas kad su aktuelna svakovrsna elektronska ometanja. Nemoj da ti ja linkujem štivo. Ako si pronašao za galvanizaciju ne sumnjam da ćeš se i sa ovim snaći.

Imaš na drugom forumu kolegu koji radi u jednoj takvoj laboratoriji pa ga zamoli da izvrši ispitivanja. :lol:

 

Link to comment
Share on other sites

Da dodam i da audio signal nije ništa posebno i ne razlikuje se od ostatka signala i pojava koje su definisane i po kojima inače funkcioniše materijalni univerzum ma koliko mi htjeli da to začinimo i da mu damo na važnosti. Isto tako ne mogu da se zanemaruju stvari od suštinskog značaja, a po kojima takođe funkcioniše univerzum.

Link to comment
Share on other sites

Sad ja tebe da pitam...

Zašto si probavao tih godina baš taj ic koji pominješ? Koje su njegove karakteristike? Kakva je geometrija i šta se htjelo baš s takvom geometrijom? Da li je usukan tako da bi se nešto potrlo ili da bi se nešto pojačalo i multiplikovalo? Kakva je elektromagnetna zaštita i da li je uopšte ima, a ako je ima zašto baš takva? Da li treba da štiti signal od okoline ili okolinu od signala? (U smislu zašta je prevashodno bila namijenjena ta žica. Da li da za laboratorijska mjerenja unutar ili spolja i šta je tu bitno da se štiti od čega)

E da, i da li si mjerio R,L i C i kako utiču na razvoj drugog harmonika koji većina pojačavača i ne mogu da reprodukuju?

Link to comment
Share on other sites

Naravno da nije novotarija kao i sve ostalo što pišem. Sve je to iz udžbenika za treću godinu metalurgije. Svi procesi poznati, izučeni, objašnjeni i eksperimentalno potvrđeni.

Mnogo su bitna ova gore pitanja a koja naravno nisu direktno tebi upućena.

Najveća je fama oko geometrije kablova.

Zašto se upliću? Ako nije poenta smanjenje međuinduktiviteta koji zavisi od geometrije i ni od čega drugog čemu uplitanje? Šta hoće da se postigne s njim?

Još ne čuh da se folije da li bakarne ili srebrne upliću a mnogi se kunu u njih.

Link to comment
Share on other sites

Po meni i po relevantnim naučnim saznanjima pri izradi audio kabla je od suštinske važnosti:

1. Kristalna struktura

2. Izolacioni sloj

3. Elektromagnetna zaštita

I sva tri su podjednako važna.

Audio signal kao i svaki drugi generiše se u nekom izvoru, pojačava se (da ili ne zavisi od namjene) i prenosi se do uređaja koji će da ga detektuje (reprodukuje).

Prenos se apsolutno zanemaruje iako su gubici u tom procesu i do 20%.

Link to comment
Share on other sites

10 minuta ranije, Toza said:

Sad ja tebe da pitam...

Zašto si probavao tih godina baš taj ic koji pominješ? Koje su njegove karakteristike? Kakva je geometrija i šta se htjelo baš s takvom geometrijom? Da li je usukan tako da bi se nešto potrlo ili da bi se nešto pojačalo i multiplikovalo? Kakva je elektromagnetna zaštita i da li je uopšte ima, a ako je ima zašto baš takva? Da li treba da štiti signal od okoline ili okolinu od signala? (U smislu zašta je prevashodno bila namijenjena ta žica. Da li da za laboratorijska mjerenja unutar ili spolja i šta je tu bitno da se štiti od čega)

E da, i da li si mjerio R,L i C i kako utiču na razvoj drugog harmonika koji većina pojačavača i ne mogu da reprodukuju?

Купио сам га на основу чланка који је тада изашао у часопису ''Хај-Фај Њуз'', то је био први комерцијални интерконект те врсте . Мали број линеарних кристала је требао да значи бољи трансфер сигнала . То је био балансирани , микрофонски тип кабла , два уплетена проводника+оплет. Нисам сигуран да је и оплет био од истог бакра. Све у свему , разлике у односу на дотадашње ИЦ готово да није ни било.

У наредним бројевима истог часописа смо сазнали да су ти каблови веома осетљиви на фрактуре кристала и високу температуру лемљења. Зато тада нису коришћени код мотаних компоненти , МЦ трафоа нпр.

Link to comment
Share on other sites

Ako je potrebno da generiše neke napone i struje koje su zadate u nekim tolerancija, nikakav problem. Uzmeš bilo kakvu najeftiniju žičicu i riješeno.

Ako su te tolerancije manje izvrši se nekakva zaštita, ili se uplete u zavisnosti šta se hoće, da li nešto da se pojača ili nešto drugo smanji i opet najeftinija žičica i eto ga.

I onda audio signal...

Pa kakva je razlika između audio signala i ovih drugih?

Pa velika. Drastična :lol:

Zvučnik reaguje i na najmanje oscilacije i ne radi u zadatim tolerancijama. Što je čistiji signal to zvučnik bolje reprodukuje.

Link to comment
Share on other sites

ajd da pitam ovde: koji bi bio komentar poznavaoca i ljubitelja kablova na uređan koji nema kablove u svom audio-lancu sem neophodnog napajačkog?

mislim konkretno na uređaje koji su realno budućnost hajfaja gde se bežično/bezžično/ prenosi digitalna informacija sa nekog servera do prijemnika koji se integrisano sa pretvaračem i pojačalom nalazi unutar odgovarajućih kutija sa zvučnicima?

Link to comment
Share on other sites

26 minuta ranije, zflazar said:

ajd da pitam ovde: koji bi bio komentar poznavaoca i ljubitelja kablova na uređan koji nema kablove u svom audio-lancu sem neophodnog napajačkog?

mislim konkretno na uređaje koji su realno budućnost hajfaja gde se bežično/bezžično/ prenosi digitalna informacija sa nekog servera do prijemnika koji se integrisano sa pretvaračem i pojačalom nalazi unutar odgovarajućih kutija sa zvučnicima?

Ajmo opet od samih osnova koje se zanemaruju...

Signal je talas i za njegovo prostiranje je potreban medijum. 

U slučaju žica taj medijum je elektromagnetno polje koje nastaje protokom struje.

U slučaju bez žica taj medijum je šta?

Vazduh?

Vakum?

Šta god da je, ako imaš gubitke i do 20% šta radiš ako nisi elektrodistribucija pa da naplatiš od krajnjeg korisnika?

Potrudiš se da smanjiš gubitke na minimum.

Ok. Generišeš signal na izvoru i pošalješ ga do receptora. Šta radi taj receptor? Da li radi u zadatim tolerancijama ili radi kao zvučnik koji je elektromehanički sklop?

Za audio signal nije dovoljno da su naponi i struje u zadatim tolerancijama pa da zvučnik reprodukuje jedinice ili nule. 

Kad bi tako moglo da se direktno iz generatora proslijedi u zvučne jedinice s minimalnim gubicima....

Nažalost, nemože. Moraće da se izmisle neki drugi načini za rekreaciju zvuka. Dotad će bitii ovako.

 

Link to comment
Share on other sites

hvala na vašem viđenju stvari, jedino me tu buni ceo drlog bežičnih uređaja koji me okružuju počev od mobilne telefonije,  kompjutera bežično umreženih pa mi nekako - po logici stvari - nameću hipotezu da je samo pitanje vremena kada će se taj trend prevesti i na kućni hajfaj.

Elektromehanički pretvarač na kraju tog lanca - zvučnik je i dalje nerešiv- no po nekom futurističkom konceptu nije daleko ni vreme po kom bi trebalo da se usavrši tehnologija auditivnih evociranih potencijala slušnih delova mozga (koja se intenzivno razvija za gluve osobe napr) koji će celu našu ujdurmu sa spravama kakvim sada zatrpavamo životni prostor postati suvišan i otići u muzej sa parnim lokomotivama :) 

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...