Jump to content


Strujni kablovi - konstrukcija


jager

Recommended Posts

2 sati ranije, Nixie said:

Nalazim samo reklame za 6N copper, nema opisa postupka dobijanja tako čistog metala.

6N copper wires are widely used in superconducting MR magnets in medical devices, synchrotrons, cryogenic systems and in the electronics industry for high voltage cable assemblies. 

Znači nije za Audio izmišljen.:D

6N do 8N cistoca se postize duplom elektrolizom(iliti dodavanje rastvora bakra i hlorovodonicne kiseline, u elektrolit koji se sastoji od azotne kiseline) u kontrolisanoj atmosferi i temperaturi (u zavisnosti od temperature se odredjene necistoce eliminisu), a i da bi ravnomerna temperatura bila odrzana u celom elektrolitu mora da cirkulise konstantno. Sustinski 8N+ se koristi u medicini i kvantnoj tehnologiji. Malo ga je teze nabaviti za potrebe audia, a i preskupo. 

Link to comment
Share on other sites

Требало би у том случају користити проводнике у ПТФЕ или макар силиконску изолацију.

Ја сам користио посребрени бакар у ПТФЕ, па памук, па силиконско црево из прехрамбене индустрије који целом каблу даје изузетну флексибилност.

Link to comment
Share on other sites

Trebalo bi bili 3n u vecini slucajeva. Negde se koristi i zlato. A negde i pozlacuje. Vecinski predpostavljam da je fosfor i kiseonik kontaminant u pcb vodovima. Svakako je evidentno da citav sistem (pod citav mislim sve od uticnice do zvucnika), ima odredjeni kolorit u zavisnosti od vrste, kvaliteta i kolicine provodnika. Dodao bih jos jedan faktor, a to je i mekoca provodnika. Koristio sam provereno cistiji bakar, koji je losije zvucao nego "prljaviji" iz razloga sto je bio tvrdji. 

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, brijac said:

Trebalo bi bili 3n u vecini slucajeva. Negde se koristi i zlato. A negde i pozlacuje. Vecinski predpostavljam da je fosfor i kiseonik kontaminant u pcb vodovima. Svakako je evidentno da citav sistem (pod citav mislim sve od uticnice do zvucnika), ima odredjeni kolorit u zavisnosti od vrste, kvaliteta i kolicine provodnika. Dodao bih jos jedan faktor, a to je i mekoca provodnika. Koristio sam provereno cistiji bakar, koji je losije zvucao nego "prljaviji" iz razloga sto je bio tvrdji. 

"Prljaviji" bakar sadrzi vise zlata i platine, izmedju ostalog.

Kad govorimo o koloritu citavog sistema od uticnice do zvucnika ne smemo zaboraviti (znam da se ponavljam) da tu dominira aluminjium koga ima u vidu desetina, stotina pa i hiljada metara folije i zice u kondenzatorima i namotajima u zvucniku.

Link to comment
Share on other sites

Бакарна фолија на штампаним плочама је,  на основу информација већине произвођача, од електролитског бакра финоће 99,7%. Кажу да се та врста бакра најбоље извлачи у фолије и најбоље пријања на ламинат плочице. Нико не користи злато за проводнике јер га калај приликом лемљења абсорбује, тј нагриза а и цена је висока. Водови се понекад позлаћују, али тада се користи баријера од никла која спречава миграцију бакра кроз порозно злато. Директно позлаћивање није поуздано на дужи рок.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, mutayu said:

"Prljaviji" bakar sadrzi vise zlata i platine, izmedju ostalog.

Kad govorimo o koloritu citavog sistema od uticnice do zvucnika ne smemo zaboraviti (znam da se ponavljam) da tu dominira aluminjium koga ima u vidu desetina, stotina pa i hiljada metara folije i zice u kondenzatorima i namotajima u zvucniku.

A tek sto ga ima na dalekovodima,tu je glavno farbanje  :order

Link to comment
Share on other sites

53 minuta ranije, mutayu said:

"Prljaviji" bakar sadrzi vise zlata i platine, izmedju ostalog.

Kad govorimo o koloritu citavog sistema od uticnice do zvucnika ne smemo zaboraviti (znam da se ponavljam) da tu dominira aluminjium koga ima u vidu desetina, stotina pa i hiljada metara folije i zice u kondenzatorima i namotajima u zvucniku.

Ne bas, vecinske necistoce su kiseonik, azot i fosfor, to sto ima za taj mali procenat necistoca ne mora da znaci da ih cine plemeniti metali. 

@Solderer zavisi od debljine sloja zlata, kao i da li je "meka" ili "tvrda" pozlata. Objasnjavao sam to vec u svojoj temi. Za nas zivotni vek moze da se koristi srebro, pa preko srebra zlato. I nece migrirati kroz taj/te slojeve (osim ako se planira sve to ostavljati na koriscenje petom kolenu, a ni tad ako se isprsis za deblju pozlatu). Inace imas pcb ploce sa vodovima od cistog zlata, i koriste se vecinski u situacijama gde je sredina korozivna. 

Link to comment
Share on other sites

Just now, zoranzu said:

A tek sto ga ima na dalekovodima,tu je glavno farbanje  

Dalekovod kabl se ni ne gleda posto to cini vecinu tog sklopa, i moze da se gleda kao default vrednost. Da ne bude mesanja, default vrednost kao manje vise konstantu. Ostalo sve cini promenljivu. Ti to kao proizvodjac kablova i znas :wave2

Link to comment
Share on other sites

13 minuta ranije, brijac said:

Ne bas, vecinske necistoce su kiseonik, azot i fosfor, to sto ima za taj mali procenat necistoca ne mora da znaci da ih cine plemeniti metali. 

@Solderer zavisi od debljine sloja zlata, kao i da li je "meka" ili "tvrda" pozlata. Objasnjavao sam to vec u svojoj temi. Za nas zivotni vek moze da se koristi srebro, pa preko srebra zlato. I nece migrirati kroz taj/te slojeve (osim ako se planira sve to ostavljati na koriscenje petom kolenu, a ni tad ako se isprsis za deblju pozlatu). Inace imas pcb ploce sa vodovima od cistog zlata, i koriste se vecinski u situacijama gde je sredina korozivna. 

То што ти тврдиш је аматерски приступ. Злату се додаје мало кобалта да би било тврђе, не због директне позлате, већ да би било отпорније на абразију.  Позлата од 24 карата није добар контактни матерјал јер је меко .Сувише дебео слој злата није добар јер се злато не леми добро, тј калај га буквално једе.  Не постоји лемна легура за потпуно поуздано лемљење злата. Постоје прави научни радови о томе, а не снејк-оил литература. У аудију контакти су важни, до хемиских реакција и миграције долази и пре него што се визуелно уоче било какве промене. Произвођачи конектора који се користе тамо где се тражи највећа поузданост ( медицина, аеронаутика ) увек користе баријеру од никла . Никада сребра, јер и сребро није поздано. И Нојтрик користи хард голд ( са кобалтом ) али ипак користи једномикронску баријеру од никла . Они знају шта значи диода ефект чак и минималне оксидације бакра или цинка на површини конектора.

Link to comment
Share on other sites

3 minuta ranije, Solderer said:

То што ти тврдиш је аматерски приступ. Злату се додаје мало кобалта да би било тврђе, не због директне позлате, већ да би било отпорније на абразију.  Позлата од 24 карата није добар контактни матерјал јер је меко .Сувише дебео слој злата није добар јер се злато не леми добро, тј калај га буквално једе.  Не постоји лемна легура за потпуно поуздано лемљење злата. Постоје прави научни радови о томе, а не снејк-оил литература. У аудију контакти су важни, до хемиских реакција и миграције долази и пре него што се визуелно уоче било какве промене. Произвођачи конектора који се користе тамо где се тражи највећа поузданост ( медицина, аеронаутика ) увек користе баријеру од никла . Никада сребра, јер и сребро није поздано. И Нојтрик користи хард голд ( са кобалтом ) али ипак користи једномикронску баријеру од никла . Они знају шта значи диода ефект чак и минималне оксидације бакра или цинка на површини конектора.

hvala na korisnoj informaciji, nailazio sam na "hard gold" pojam ali nisam znao šta znači.

Link to comment
Share on other sites

50 minuta ranije, Solderer said:

То што ти тврдиш је аматерски приступ. Злату се додаје мало кобалта да би било тврђе, не због директне позлате, већ да би било отпорније на абразију.  Позлата од 24 карата није добар контактни матерјал јер је меко .Сувише дебео слој злата није добар јер се злато не леми добро, тј калај га буквално једе.  Не постоји лемна легура за потпуно поуздано лемљење злата. Постоје прави научни радови о томе, а не снејк-оил литература. У аудију контакти су важни, до хемиских реакција и миграције долази и пре него што се визуелно уоче било какве промене. Произвођачи конектора који се користе тамо где се тражи највећа поузданост ( медицина, аеронаутика ) увек користе баријеру од никла . Никада сребра, јер и сребро није поздано. И Нојтрик користи хард голд ( са кобалтом ) али ипак користи једномикронску баријеру од никла . Они знају шта значи диода ефект чак и минималне оксидације бакра или цинка на површини конектора.

Ti pricas o lemljenju, ja sam pricao uopsteno. Ne koristi se samo lem na kontaktima. Ali kad si spomenuo i medicinske i aeronauticke primene, koristi se pcb sa zlatnim vodovima, jer standardni vodovi i kontakti bakar/nikl/zlato stradaju od korozije zbog kapilarnog efekta. Sve sto si rekao, sam presao vec mesecima ranije u temi. Migracija nije isto sto i korozija/oksidacija. Sve dok bakar koji migrira ne dodje u kontakt sa kiseonikom, nece biti korozije. Kontakt od mekog zlata je daleko bolja opcija nego tvrdog za kontakte koji se ostvare i ostave, tvrdo se koristi gde je abrazija prisutna. 

Link to comment
Share on other sites

Све зависи од полупречника атома одређеног метала. Метал за превлачење основе мора имати полупречник мањи од бакра и цинка на телу конектора. Полупречник атома бакра и цинка је 135пм а родијума и сребра 173 пм. Једино никал и донекле хром од релативно добрих проводника имају мањи полуппречник атома од бакра и цинка и спречавају миграцију метала на површину. Дебљина слоја у разумним границама не игра велику улогу. Два или пет микрона злата, сребра или родијума ме мења ствар према једном научном раду о овој појави.

 

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, Solderer said:

Све зависи од полупречника атома одређеног метала. Метал за превлачење основе мора имати полупречник мањи од бакра и цинка на телу конектора. Полупречник атома бакра и цинка је 135пм а родијума и сребра 173 пм. Једино никал и донекле хром од релативно добрих проводника имају мањи полуппречник атома од бакра и цинка и спречавају миграцију метала на површину. Дебљина слоја у разумним границама не игра велику улогу. Два или пет микрона злата, сребра или родијума ме мења ствар према једном научном раду о овој појави.

 

Pa i ne bas. Spominjes naucne artikle, a nisi spomenuo jednu od najvaznijih stvari kod problema o kom pricamo, a to je temperatura (a i da li isto difuzuje kroz tvrdo i meko zlato, buduci da tvrdo ima smanjeno zrno). Kao i to da pri istim uslovima (uslovima u kojim zivimo, i u kojim nasi audio uredjaji "zive"), nikl nije nista drasticnije bolji od srebra i zlata sto se tice difuzije. Vecina tih naucnih radova su radjeni na temperaturama preko 160C, pa sve do 800C i kusur. Nikl ima bolje performanse na visim temperaturama. Difuzija pri 200C i ispod, kroz tri godine, na sloj od par mikrona nije cak ni dovoljna da bi bila detektovana sa epma. Debljina sloja znaci, isto koliko i tebi da kasikom probusis noseci stub, sto je deblji sporije ces proci (cisto da se ne bukvalise, analogija je na mestu po pitanju vremena). Kad sam radio srebro/zlato sloj na sabirnici, iscitao sam poooprilicno veliki broj naucnih radova na tu temu. I ne bih sebi pucao u nogu i radio nesto sto ce u kratkom vremenskom periodu otici u qr. Za nas zivotni vek, srebro/zlato preko bakra nikakav problem :wave2

Link to comment
Share on other sites

Nije u temi jer nije samogradnja ali Naim vec 15 god. koristi onaj kineski kabal kao stock kabal za svoju entry i srednju klasu uređaja. Nalazio sam da se može kupiti za oko 40€ i mislim da je odlična preporuka. Naimovi zaposleni tvrde da ga ne mijenjaju godinama jer se odlično pokazao u svim testiranjima. Siguran sam da valja i za druge brendove.

 

Послато са SM-G960F помоћу Тапатока

 

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

30 minuta ranije, brijac said:

. Debljina sloja znaci, isto koliko i tebi da kasikom probusis noseci stub, sto je deblji sporije ces proci (cisto da se ne bukvalise, analogija je na mestu po pitanju vremena). Kad sam radio

Овакви резони су на нивоу малог Перице. И у твојој теми сам могао да прочитам гомилу бесмослица и произвиљних информација конфузне особе која није рашчистила многе појмове. Тракасти проводници, памук као изолатор, сабирница итд. Присабери се на време. Негираш испитивања генерација озбиљних научника са аргументом - ''јер ја тако кажем.'' Ниси једини овде. Ако си чуо за Деоксид Голд третман контаката онда знаш да он пролази кроз злато или сребро и третира базни метал јер су то порозни метали. Наравно, на собној температури. Много би лакше било произвођачу ултраскупих конектора Лемо да одмах превуче контактне површине са десет микрона злата него да уводи још један технолошки процес ( превлачење никлом).

Link to comment
Share on other sites

1 minut ranije, Solderer said:

Овакви резони су на нивоу малог Перице. И у твојој теми сам могао да прочитам гомилу бесмослица и произвиљних информација конфузне особе која није рашчистила многе појмове. Тракасти проводници, памук као изолатор, сабирница итд. Присабери се на време. Негираш испитивања генерација озбиљних научника са аргументом - ''јер ја тако кажем.'' Ниси једини овде. Ако си чуо за Деоксид Голд третман контаката онда знаш да он пролази кроз злато или сребро и третира базни метал јер су то порозни метали. Наравно, на собној температури. Много би лакше било произвођачу ултраскупих конектора Лемо да одмах превуче контактне површине са десет микрона злата него да уводи још један технолошки процес ( превлачење никлом).

Sve ovo gore sto sam ti napisao nije na nivou perice vec izvuceno iz istrazivanja. Nista, apsolutno nista nije receno sa argumentom jer ja tako kazem, niti negiram istrazivanja naucnika. Zapravo ti spominjes sve to, uz navodjenje jednog naucnog rada koga niti linkas, niti bacas quote. Ovo sto sam napomenuo gore mozes naci u istrazivanjima americke bell laboratorije, kao jedan primer, gde je bas radjeno na tankim slojevima zlata. Niko nije sporio da su to porozni metali, stavise obradio sam poroznost mesecima ranije nego sto si ti uopste ovde spomenuo. Nisam zalazio u razlike koje imaju bulk i resetkastu difuziju, i njihove razlike, jer na temperaturama u kojima zivimo i mozemo da prezivimo, skoro i da nema razlike. Vise imaju neizbezne deformacije zrna u metalu nego to, koje uticu na proces i pri realnim uslovima. Prevlacenje niklom nije jos jedan tehnoloski proces, vec je isti tehnoloski proces, elektroliza ili moderniji PVD, ne lupetaj. Ja ovde za razliku od tebe koji u svemu gledas profit, i kako to da provuces kroz isti, nemam nikakvog benefita. Sve sam istrazivao, izradjivao, ii testirao za sebe, ne za prodaju. I delio zapazanja, i iskustva, za razliku. 

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...