ab Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 Uslo u zapisnik Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 20 minuta ranije, mutayu said: Ta promena nece biti jednaka u celom opsegu cujnih frekvencija posto se talasne duzine krecu od malo vise od jednog metra na niskim frekvencijama do malo vise od jednog centimetra na visokim. Ako dobro pretpostavljam, bolji je bass kada je toplije? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
mutayu Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 1 minute ago, Father said: Ako dobro pretpostavljam, bolji je bass kada je toplije? Iskreno receno nemam pojma. Kakav je uticaj promene fizicke velicine na subjektivnu procenu necega nauka ne moze da ti kaze. Ako hoces konkretan odgovor trebalo bi prvo definisati kolika je talasna duzina dobrog a kolika loseg basa i onda izracunati talasne duzine na frekvencijama basa. Takvi rezultati bi vazili samo za idealno akustican prostor. Za tvoje usi, tvoj sistem i tvoju sobu bi morao da radis merenja u konkretnom prostoru. I onda udje debeli Djole, sedne pored tebe i srusi ti rezultate merenja... Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 Pa zato nema basa kod mene, kada mi dođe Mića grdni. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
ab Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 Bassomani podloze pec kada se spremaju za slusanje. A Class za preporuku u vrelim danima, lampinjoni takodje. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
mutayu Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 Naravno sve ovo se odnosi na fundamentalne frekvencije. A onda dodju harmonici koji u sustini formiraju subjektivni utisak o zvuku... Jedini validan zakljucak je da treba birati drustvo pri slusanju muzike i biti vrlo oprezan i uzdrzan pri davanju subjektivnih sudova ! Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
zoranzu Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 28 minuta ranije, Father said: Pa zato nema basa kod mene, kada mi dođe Mića grdni. Cccccccc......kad Mica ovo procita... Ni sanjao nije da ce jednoga dana postati absorber&difusor Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
ab Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 Pa da, apsorbuje pa nosi kuci i prosipa, njemu lepo jer mu sistem tako ima bass Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 14 minuta ranije, zoranzu said: Cccccccc......kad Mica ovo procita... Ni sanjao nije da ce jednoga dana postati absorber&difusor Vidi, ako se i priča svrstava u remećenje zvučnih talasa, onda je prvi na listi ubica zvučnih talasa. Sa Mićom nikad nije dosadno. Inače nabavio opak bajsikl, pa će biti interesantno posle leta koliko će da utiče na zvuk kada budemo merili subjektivni odziv Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 12 minuta ranije, ab said: Pa da, apsorbuje pa nosi kuci i prosipa, njemu lepo jer mu sistem tako ima bass U gostima Kolektor na gajbi Emitor. PS: Ima da me utepa ko zeca. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
zoranzu Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 8 minuta ranije, Father said: Inače nabavio opak bajsikl, lozio i mene da kupim....kao GB ...da bude jeftinije Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 Ja kupio EL Trotinet da ne variram u kilaži. Ljudi pričaju da manja ili veća kilaža može da pokvari zvuk u sistemu, pa rekoh da ne rizikujem. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Majda Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 Pa da sve je to tacno sto se tice temperature i materijala Najveca termicka pomeranja sa povecanjem temperature ce se desiti tamo gde je i najveca disipacija. Sa manjim povecanjem tmperature od 5 do (ne daj boze 10 stepeni) hladnjaci izlaznih tranzistora i haldnjaci na ispravljacima i regulatorima ce otici jakom eksponencijalnom krivom ka "gore'. Transformatori ce biti topliji ali ne toliko koliko hladnjaci. Povecana temperatura hladnjaka ce dodatno zagrevati pomalo i elemente unutar ampova. Lemovi isto trpe temperaturne razlike toplo-hladno, sirenje-skupljanje itd... Kod cevnoh ampova, paradoksalno, sto se tice grejnih tela - cevi, nece biti drasticnih pomeranja u +T, posto su vec jako zagrejane. ALI ce trafoi za napajanje biti znatno topliji posto su uglavnom all-in-one. i visoki naponi i grejanje i sve drugo... Ovo sve polazi od nepovoljnih standarda za audio primene - 60C Od drugih stvari temperatura ce uticati na zvucnike. Sigurno ne u smislu disipacije posto to nisu profi koncertni uslovi i koriste se neuporedivo manje snage pa se motori ne greju. Ali recimo smanjice se procep itd. E sada zamislite sa cim se bore dizajneri u pro audio segmentu gde driveri hoce da istope damping u kabinetu i gde su neuporedivo vece snage u pitanju i to kontinuirane... Mislim da vlaznost vise utice na zvucnike? Narociti one sa membranama od prirodnih materijala. A o uticaju na ljudski organizam da se i ne govori. Temperatura, Vleznost, Vazdusni pritisak... Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
ab Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 ...izlucevine, pivo, rakija, prdez Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 6 minuta ranije, ab said: ...izlucevine, pivo, rakija, prdez Jesi li Kolektor ili Emitor? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
jager Posted July 2, 2019 Author Report Share Posted July 2, 2019 20 sati ranije, Majda said: Sada ces da vidis kada krenu telefoni. "Jel ima za mene jedan WE.." Nije trebalo da kazes... Jel moze neka fotka? I ako moze neka opaska sto se tice zvuka u odnosu na druge kablove kojie si napravio? Spakovao sam ga pa nema šta da se vidi Rano je još za uporedjenje ali je interesantno da skroz drugačije zvuči od recimo iste konstrukcije bakrenog u silikonu , nema nekontrolisanog bas-a u početku ( obično pri usviravanju bude ) i timbar je izražajniji , čak bih rekao da vuče malo na topliju stranu . Prebacit ću na njega kvalitetnije konektore koji su trenutno na WM ali ću još malo da ga pržim PS : I u pravu je kolega mutayu ... na ovu vrućinu je bolje konzumirat pivo na plaži nego se znojit uz kablove Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Filipescu Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 Само да приупитам. Уземљење дакле споља обмотано, а да ли је ширм везан на уземљење на страни шукоа? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
jager Posted July 2, 2019 Author Report Share Posted July 2, 2019 3 minuta ranije, Filipescu said: Само да приупитам. Уземљење дакле споља обмотано, а да ли је ширм везан на уземљење на страни шукоа? Jeste drain žicom iz paklene pomorandze koja je spiralno umotana oko alu folije dva puta unakrsno kao kavez ,jedna preko druge i sa uzemljenjem zajedno u šuko Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Solderer Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 Ја мислим да је за аудиофилске каблове за 230В адекватнији назив ''кабловски филтери'' него струјни каблови. Јер да су у питању каблови, тада би наравно било боље да буду што краћи због мање отпорности и осталих величина. А Шунијата и Лес Лос за оптималне резултате препоручују што дуже каблове. Тада они због дужине смањују прилив високофреквентних сметњи у уређаје али то теоретски ограничава потребну струју код снажнијих појачала. Лес-лос је отишао корак даље и патентирао методу третирања површине проводника у циљу смањења тзв скин-ефекта због бољег филтрирања високофреквентног шума из мреже. Шта су они урадили? Извршили су контролисану оксидацију површине проводника. Другим речима, деградирали га и смањили његов пропусни опсег јер оксиди на самој површини жице због скин-ефекта успоравају и ослабљују највише фреквенције. То је логика: лошији проводник-бољи филтер. Значи да каблови са калајисаним жицама имају предност у односу на некалајисани бакар.? Онда је и сребро лошије решење. А тефлон као бољи диелектрик је лошији јер има '' шири фреквентни опсег'' Лошија пластика упија више ВФ смећа од објективно боље. Што се тиче оклопљених, ширмованих струјних каблова озбиљни експерти су одавно утврдили ( и измерили) да ширм повезан само једним крајем на шуко утикач није добро решење. До одређене фреквенције која се може израчунати такав приступ пружа извесну заштиту. Међутим, на неким фреквенцијама ширм почиње да се понаша као антена за ВФ сматње које се директно куплују у проводнике. То је због капацитивности отвореног, неповезаног краја. Што дебљи кабал, то већа капацитивност. Да би се неутралисале те сметње, мора се ширму успоставити разлика потенцијала да би он проводио.. Како су у питању ВФ сметње, отворени крај ширма се мора преко керамичког кондензатора од типично 10 нано / 1000Волти повезати на шасију уређаја који напаја. ВФ сметње ће се ''расипати'' преко велике површине шасије. Изводи керамик диск кондензатора требају бити што краћи. Ко је компетентан може да га угради унутар ИЕЦ утичнице, или још боље да је елиминише и угради пластичне уводнике. Само у том случају ширм ће имати своју заштитну улогу. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
ab Posted July 2, 2019 Report Share Posted July 2, 2019 (edited) Jesi li ti probao 10nano/1000V na sasiju? Pitam za ovo: Malo se ne vidi, zemlja je na sasiju, sirm sa te strane nije nigde vezan - osim na schuko-u. Tvoj predlog je ovde primenjiv... Edited July 2, 2019 by ab Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Solderer Posted July 3, 2019 Report Share Posted July 3, 2019 8 sati ranije, ab said: Jesi li ti probao 10nano/1000V na sasiju? Pitam za ovo: Malo se ne vidi, zemlja je na sasiju, sirm sa te strane nije nigde vezan - osim na schuko-u. Tvoj predlog je ovde primenjiv... Да ли се ово кућиште шрафи на шасију уређаја? Битно је да кондензатор и шилд буду максимално 3 сантиметра од уземљене шасије. Већа растојања уносе индуктивност која погоршава потискивање сметњи. Ја ову методу користим код свих ДЦ каблова где је то лакше извести јер је ХЛР конектор од метала и ствара добар контакт са кутијом уређаја. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Nixie Posted July 3, 2019 Report Share Posted July 3, 2019 21 sati ranije, Majda said: Ali recimo smanjice se procep itd. Neće, ako se delovi isto greju, povećeće se. Metali se šire linearno sa temperaturom, znači kad gledaš procep, unutrašnji prečnik se u apsolutnoj vrednosti širi manje nego spoljašnji, dok je relativno proširenje isto, prečnik(dužina) x koeficijent linearnog širenja x delta T. Do smanjenja pocepa dolazi samo ako se recimo unutrašnji deo greje više nego spoljašnji ili obrnuto. To se često koristi pri montaži elemenata, recimo zagreje se čaura da se proširi, pa se navuče na vratilo. Ili se ohladi vratilo pa nabaci čaura. Ako su tolerancije izvedene s preklopom, kad se opet izjednače temperature teško može da se skine. Ako je čaura od bakarnih legura a osovina od čelika, grejanjem do određene temperature gubi se preklop zbog većeg širenje bakra u odnosu na čelik, i čaura se može skinuti. Kalem sa nosačem će se takođe proširiti sa grejanjem, i to 1,5 do 2 pute više od gvožđa ako je u pitanju bakar ili aluminijum, pa će se smanjiti zazor prema spoljašnjem delu procepa a povećati prema unutrašnjem. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted July 3, 2019 Report Share Posted July 3, 2019 @jagermaister Ako ti nije teško na svu vrućinu, ali bez piva. Da izmeriš za svaki kabl kapacitet između faze i nule na viljušci šukoa i kapacitet između faze i uzemljenja. Daj i podužni otpor za svaki kabl meren na fazi npr; a ako imaš razliku u dužini faze i neutrala u konstrukciji, onda izmeri i za neutral podužni otpor, pa možda i kapacitet između neutrala i uzemljenja. Nešto analiziram te odnose u konstrukciji i povezujem sa zvučnim doživljajem (subjektivnim). Biće od koristi znati koja ti se konstrukcija najviše dopala, što umeš i da elaboriraš vrlo jasno, pa da vidimo koji su to mereni odnosi kapaciteta koji daju subjektivno najkompletniji zvučni ishod. Uz to podužni otpor će nam objasniti koliko je važno da bude ili ne bude što manja otpornost podužnog protoka. Sva logika govori da je najmanji otpor najbolja solucija, ali treba videti, da li ima još nekih faktora u igri, kao što ih uvek ima. Merenja su samo za rad podataka i kasnije analize zašto neka konst. kabla zvuči subjektivno bolje od druge ili treće kombinacije i može li se ući u trag dobrom balansu tih veličina koje možemo da izmerimo. Možda je sve nemoguće staviti u zajednički kontekst, ali vredi sakupiti neke podatke pa videti mogu li se izvući neki zaključci. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
jager Posted July 3, 2019 Author Report Share Posted July 3, 2019 40 minuta ranije, Father said: @jagermaister Ako ti nije teško na svu vrućinu, ali bez piva. Da izmeriš za svaki kabl kapacitet između faze i nule na viljušci šukoa i kapacitet između faze i uzemljenja. Daj i podužni otpor za svaki kabl meren na fazi npr; a ako imaš razliku u dužini faze i neutrala u konstrukciji, onda izmeri i za neutral podužni otpor, pa možda i kapacitet između neutrala i uzemljenja. Nešto analiziram te odnose u konstrukciji i povezujem sa zvučnim doživljajem (subjektivnim). Biće od koristi znati koja ti se konstrukcija najviše dopala, što umeš i da elaboriraš vrlo jasno, pa da vidimo koji su to mereni odnosi kapaciteta koji daju subjektivno najkompletniji zvučni ishod. Uz to podužni otpor će nam objasniti koliko je važno da bude ili ne bude što manja otpornost podužnog protoka. Sva logika govori da je najmanji otpor najbolja solucija, ali treba videti, da li ima još nekih faktora u igri, kao što ih uvek ima. Merenja su samo za rad podataka i kasnije analize zašto neka konst. kabla zvuči subjektivno bolje od druge ili treće kombinacije i može li se ući u trag dobrom balansu tih veličina koje možemo da izmerimo. Možda je sve nemoguće staviti u zajednički kontekst, ali vredi sakupiti neke podatke pa videti mogu li se izvući neki zaključci. Ako nabavim unimer da valja će premerimo Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted July 3, 2019 Report Share Posted July 3, 2019 ^ Hvala! Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Recommended Posts
Join the conversation
You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.