Jump to content


Retro ali nase


Gox co.

Recommended Posts

Ja bi složio bi sa Peterom.

Tamo gde nema tržišne konkurencije roba može dobra ili loša. Vreme je pokazalo da je više ovo drugo nego prvo. Direktori i poslovodstvo ne mare kakav je kvalitet jer nema bolje na tržištu.

Da smo bili otvoreni prema zapadnoj robi verovatno bi se i naš hi fi kalio i bio sve bolji. Nešto od toga bi opstalo. Međutim veoma retke stvari su opstale iz ondašnje privrede.

Sticajem okolnisti sam radio kao inženjer u jednom takvom preduzeću sve do njenog stečaja 2001 godine. Naša tehnička dokumentacija je datirala skraja 60ih i početkom 70ih. Mi smo puštali u proizvodnju robu koja je projektovana pre 30-40 godina. Apsolutno sam siguran da je ovakvih primera bilo bezbroj širom bivših socijalističkih država.

Tako je to kad si zatvoren. Uljuljkaš se i ne mariš uopšte koliko brže grabe ovi sa većih tržišta. Do surove spoznaje dolaziš tek kad se spuste rampe i uđe daleko kvalitetnija roba.

Ovo moje osvratanje nije kritika da baš ništa nije valjalo onda niti da je danas sve bolje. Daleko od toga da je sve bolje danas. Ima mnogih pozitivnih primera iz prošlosti samo što nema ko više da ukaže i da to primeni.

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

Nazalost, tako je.

Ljudi na ovim prostorima zive onako kako zasluzuju da zive i imaju vlast tacno onakvu kakvu zasluzuju.

Vecina je nepismena, neobrazovana, nesposobna, nekulturna... Dodaj sam po volji.

Oni koji nisu takvi su odavno izgubili volju da se tuku sa vetrenjacama. Cast izuzecima - al'' nece ni oni jos dugo.

Link to comment
Share on other sites

Izvini banebg81 ali nije bilo baš sve tako sjajno u bivšoj državi. Nemoj ni ti a ni drugi da me shvatite pogrešno. Molim Vas.  Bilo je nama super u SFRJ i živeli smo kao retko koji narod,ali daleko je to bilo , što se tiče tehnologije i domaće pameti ,od tako razvijene tehnologije.  Krali smo i kopirali. Retko šta smo sami razvili.

Pravili tenk ? Jeste kopirali T 72. Pravili rakete ? Da,kopirali ruske. Pravili puške ? Da. Kopirali Kalašnjikov.Kamione ??? FAP,TAM,ZASTAVA...kopija Mercedesa,Magirusa,Fiat i Iveco. TORPEDO-DEUTZ.IMT-(Ferguson valjda). HSR mislim da je kopija Dual-a.Televizore kopirali od Nemaca.

"Radoje Dakić"-LIEBHER. TOMOS drpili od PUCH-a.Nema kraja. Pravili smo dobre poluproizvode i sirovine. Tu smo zaista bili ozbiljno dobri.

Ono što smo proizvodili nismo mogli nikom da uvalimo osim nekima u Africi po službenoj dužnosti i sve je ostajalo nama. A te proizvode smo štitili od uvozne konkurencije ogromnim carinama.

Hajde malo da budemo iskreni i realni.

 

 

 

Izvinjavam se pokretacu teme ali moram da odgovorim.Tačno je da je SFRJ kupila licencu za T72 i neke vođene rakete, no izgleda neznate da se takve licence za proizvodnju vremenski ograničavaju (za tenk npr. 10 godina) i da licenco kupac da bi i posle 10 godina mogao da proizvodi taj proizvod mora ga na neki način modifikovati unaprediti (obično u obimu iznad 17% šta god to značilo). Tako je nastao nas tenk 84-ka koja je imala daleko superiorniji pogonsku grupu nekoliko stotina KS više i šta ne sve još.Zato i sada Srbija (ni jedna bivsa clanica Varsavskog ugovora niti bivsa republika SSSR to ne može) nudi remonte i modifikacije starih sredstava SSSR jer su fabrike bivse SFRJ kupujući licence ovladale znanjem i tehnologijama (kao Kinezi sada) a nisu bili puke montažne linije (projekti sa istoka a tehnologije-mašine uglavnom zapadne proizvodnje kao i materijali sto je zahtevalo iznalaženje zamenitelja za sve i svašta faktički reosvsjanje).

Da znate da je jedna od stvari koju je Rusija tražila od nas je upravo da ne remontujemo, modifikujemo i unapredujemo stare sisteme iz doba SSSR drugima (ima ih mnogo koji to žele a nisu sposobni da to odrade) bez njihove dozvole.

Može li se traziti jasnije priznanje potencijala i mogucnosti od ovog, i to dobijenog na otvorenoj-svetskoj sceni.

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

6 sati ranije, Delija said:

Vecina je nepismena, neobrazovana, nesposobna, nekulturna... Dodaj sam po volji.

Ne bih se složio da je većina takva, nego je manjina mnogo glasnija, bahatija i bezobraznija !

Mada, normalnih je sve manje ....

Link to comment
Share on other sites

On ‎26‎.‎12‎.‎2018‎. at 14:53, Peter said:

E pa baš u tome i jeste razlika. Mečka je MEČKA a u dačiji se snađi kako znaš i umeš. 

Das Auto und Das Tenk.

Das Većina und Das Prostakluk.

ajte mante se stare slave, žali za mladošću, dvaput-bez-vađenja i sličnih kerefeka.

Mili moji saborci, srećan Vam Badnji dan, provedite ga u miru, slozi i među najmilijima kako dolikuje.

Ostavite svetlo oružje forumaško na jedan dan da se odmori od zveckanja. Pomozite ženi u seckanju povrća za zelenu salatu, mami u ljuštenju oraha, sestri u odabiru ružnih čarapa u x5 pakovanju za zetonjin poklon.

Migovi, Rusi, Hifi i ja vas čekamo već 09.01.2019

Link to comment
Share on other sites

17 sati ranije, Peter said:

...

Pravili tenk ? Jeste kopirali T 72. Pravili rakete ? Da,kopirali ruske. Pravili puške ? Da. Kopirali Kalašnjikov.Kamione ??? FAP,TAM,ZASTAVA...kopija Mercedesa,Magirusa,Fiat i Iveco. TORPEDO-DEUTZ.IMT-(Ferguson valjda). HSR mislim da je kopija Dual-a.Televizore kopirali od Nemaca.

"Radoje Dakić"-LIEBHER. TOMOS drpili od PUCH-a.Nema kraja. Pravili smo dobre poluproizvode i sirovine. Tu smo zaista bili ozbiljno dobri.

...

Terminologija ti je pogrešna: većina ovoga što si naveo je pravljeno po licenci...

Link to comment
Share on other sites

Razlika je kao kad naprimer dobiješ shemu za pojacavač SIT3 Nelson Passa a ne dobiješ tranzistore koji su srce tog pojacavaca a nema ih na tržištu.
Znaci razlika je u tome sto se licencom dobija tehnička dokumentacija a sve tehnologije i materijale koje nemaš treba da im nađeš zamenitelje ili osvojis od nule.

Link to comment
Share on other sites

Apsolutno svaki SFRJ hi-tech proizvod je uvak bar malo zavisio od uvoznih delova (npr. vojna i elektronska industrija), ili je bio đubre koje nikom ne treba, osim nama zaštićenim carinama, zabranom uvoza i porezima (zastava vozila od početka '80-ih do kraja).

Možda smo pravili dobar tenk, ali sam npr. laser u "našem" nišanu je bio uvozna komponenta.

Pravili smo avione, ali ključne komponente avionike su bile uvozne.

Navođene rakete, ali je toplotni senzor u raketi bio uvozni.

Vojne računare, ali su procesori i memorije bili uvozni.

Bla.bla.bla...

Funkcionisali smo jer je "truli" zapad nas video kao granicu "komunističkog" istoka, i održavao nas besmisleno povoljnim kreditima. Kada je istok prestao biti pretnja, i mi smo postali nezanimljivi da nas "štite" i da nam daju ustupke koji su nas održavali da ne potonemo. Kada je to prestalo, nismo bili sposobni da prepoznamo trenutak, i transformišemo se u nešto novo, što god to bilo.

HSR je na pragu naše fabrike, bio skuplji od adekvatnog Hitachi/Sony/Dual/Marantz/Grundig uređaja na pragu njihove fabrike. Ostalo je posledica politike i ekonomije, gde smo u jednom momentu, zaboravili da plivamo.

Ovog malog Nikolu Teslu bih voleo da imam u mint stanju iz sentimentalnih razloga. Ne zato što mi jako treba. A i solidno je radio za tu maloprodajnu cenu koliko je onda koštao. Bez da detaljišemo zašto je onda toliko koštao.

Link to comment
Share on other sites

Naravno, sve sto je bilo moguće kupiti na tržištu kupovano je (ekonomska logika) a sve sto nije bilo moguće kupiti moralo je biti razvijano.

Imate li predstavu šta sve čak i USA kupuje za svoju vojnu industriju?

Niko vam neće prodati najvažnije materijale i tehnologije (osim ako nemaju interes da to učine) npr: sendvič oklop za tenk, savremena raketna goriva, savremene kompozitne materijale itd.

Link to comment
Share on other sites

Pa i čika Nelson kupuje delove, ne pravi ih sam.

Što se tiče licenci, kopiranja i krađe tehnologije, to je uobičajeno na početku razvoja, kad se zaostaje u tehnologiji. To su radili Kinezi, Koreanci, Japanci .... Samo što su oni otišli dalje i sad su tehnološki lideri u mnogim oblastima, a mi smo ostali na tome i još puno nazadovali. 

Link to comment
Share on other sites

Od "domaćih" uređaja, posedovao sam baš dosta različitih modela. 

HSR, ne sećam se oznake, risiver, jači model (valjda su bila dva modela) ne sećam se više, radio je lepo, ali sam stalno imao utisak da ima manjak snage. Verovatno sam bio mlađi, trebalo mi je češće za neke žurkice. 

Ei SPS 200 mi je bio katastrofalan, šta god da sam od zvučnika na njega kačio, zvuk je bio loš. Kad kažem loš, ne mislim da je to nešto šuštalo, pištalo, krčalo, sve je bilo kako treba, nekako je zvuk bio plastičan.

Na njega sam kačio razne kutije, Grundig, Ei, Heco, razne neke samogradnje i nikad mi se nije svidelo kako to radi.

Poslednje što sam i zadržao jeste Korting - Gorenje, PA102-PE102, sa tjunerom i kasetdekom.

Taj mi se uređaj mnogo dopao, proziveden je 1983 godine, sa lediodama, malih dimenzija ali jako velike snage. Zaštita od preopterećenja, temperaturna zaštita, zaštita od kratkog spoja, 2*100w iz onog malog kućišta ... 

To baš i nije domaćih konstruktora delo, ali, braća Slovenci da bi ga lakše utrpali na tržište, prodavali su ga kao "svoje". 

Dok se nije prvi put pokvarilo, sviralo je prosečno. Onda ga je neki majstor samo prikrpio, pa je radilo neko vreme i opet se pokvarilo. Nakon toga je pretrpelo restauraciju sa mundorf elektrolitima i otpornicima, svi izlazni tranzistori su zamenjeni, čini mi se san-ken i ako sam dobro razumeo, mirne struje su prilagođene tranzistorima. Sada se malo više greje, ali je zvuk iznenađujuće dobar. 

Koristi se sa Ei kutijama, sa dva bas zvučnika koji su takođe unapređeni, odnosno, skretnica je sređivana, tj promenjena, sa visaton komponentama i boljim ožičenjem, mislim i da su dodatno umrtvljene ivice, izolacija i stopice su stavljene drugačije. 

To svira jako dobro, snage na pretek, vrlo precizno, detaljno u prostoriji od 25 kvm, punoj stvari, normalni, kućni uslovi. 

Koristi se kod mojih roditelja i svaki put kad dođem, pustim neki cd i svaki put slušam muziku. Kroz tu kuću je prošlo svašta od opreme, mnogo skupljih uređaja, ali ova kombinacija mi je bila i ostala najubedljivija. Bilo je tu raznih HK, Marantz a, Yamaha i dr. da kažemo konfekcijskih uređaja.

Što se domaće industrije tiče, bilo je tu i ovako i onako, ali u odnosu na ovo što imamo danas, SFRJ je bila inustrijski džin!

Ja ću samo da ponovim, pogledajte podizanje kupole na Hram Svetog Save!

Ima sada na internetu odličnih filmova, normalno, zaboravite na ideologiju, komunizam, socijalizam i sl. i videćete koliko je tu industrijskog potencijala. Samo u jednoj fabrici, npr. FAP je bilo više kvalifikovanih strugara nego što ih danas ima u celoj Srbiji. 

Poslednje podatke što sam pronašao u fabrici DMB, razvijali su motor, na platformi 1,4 litra, FIAT, ugrađivao se u yugo floridu, prve serije. E onda su ga pokušali da unaprede sa hidropodizačima ventila, promenjenom usisnom geometrijom itd.

Daleko je to u svakom smislu od razvijene industrije zapada, ali, ako uzmete u obzir da je Srbija iz praktično starijeg neolita prešla u industrijsko doba, rezultati su fascinantni. Ipak, ispunilo se obećanje jednog od generala NATO da će Srbiju vratiti u kameno doba, upravo prisustvujemo tom procesu.

Tamo negde 90 ih, kada je već mnogo toga otišlo u propast, fabrika Ei Nikola Tesla, bila je u tadašnjem Bulevaru Revolucije (sada Kralja Aleksandra) malo ispod okretnice tramvaja u Ustaničkoj. Kako je prevoz tada bio katastrofalan, često sam prolazio peške pored te, tada već delimično ruinirane fabrike. Kako sam voleo muzičke uređaje, svratio sam jednom, da pogledam, da pitam, da li može nešto da se pazari. U fabrici je bio samo čuvar i par nekih žena u plavim mantilima i plavim borosanama, šetali su po krugu fabrike. Obzirom da sam ga pristojno zamolio, proveo me je kroz krug i kroz par nekih odeljenja i danas mi je slika te fabrike pred očima. 

Radni stolovi sa visećim alatima, soba sa gomilom mernih instrumenata, pusto, prazno, hladno... tragedija. 

Mislim da je fabrika i dalje tamo, ali da je neko pokupio sve to što nije valjano ništa.

Kako kaže ona izreka, za vreme komunista nismo imali ništa a onda su došle demokrate i uzele sve.

 

 

Link to comment
Share on other sites

Imaš pravo za hram . Podizanje kupole je zaista bio ozbiljan građevinski projekat. I van Juge su ti naši građevinari umeli da izgrade mnoge ozbiljne projekte. 

I naravno,bilo je vrhunskih stvari,posebno iz kulture,umetnosti,sporta. Ljudi,bilo je privilegija, u neku ruku,živeti u SFRJ 

ALI nemojmo je dizati u nebesa. Nemojmo lagati mlade ljude koji čitaju ovo. Ta zemlja nije bila idealna. Bilo je tu mnogo loših stvari.Možemo se mi sa setom sećati te velike zemlje ,da vidimo neki uređaj iz tog perioda i da nam bude drago. Nema u tome ništa loše ali budimo iskreni prema ljudima koji čitaju ovo a nisu imali privilegiju da žive u Jugi.

Link to comment
Share on other sites

https://laguna.rs/n3561_knjiga_e_bas_vam_hvala_laguna.html

srećan Božić, Hristos se rodi!

ugasite na trenutak sujetu, hajfaj, divljenje prema vrhunskom trgovcu N. Pass-u koji eto uvek ima baš bolji, lepši model od prethodnog zasnivan na tranzistorima kojima je fabrika stradala u zemljotresu i koji su kao lepak za naivne muve koje nikad nisu videle dalje od vrata štale.

priuštite sebi malo Marka, otputujte u Nedođiju, poštujte svoje pre nego što nahvalite tuđe.

Za početak nemojte bacati najlon-kese i pikavce po ulici.

Javite se komšiji i kasirki. Pridržite kaput dami.

Prelazite ulicu na pešačkom prelazu.

Poštujte ograničenje brzine u saobraćaju.

Sredite nokte.

Platite turu pića.

Izvedite porodicu/brata/sestru/ prijatelja/švalera/švalerku na ručak.

Idite bar jedan dan u godini na koncert.

Jedan dan u pozorište.

Jedan dan u bioskop.

Uplatite u NAVAK-u jedan dan bezbedne vožnje.

Zakažite jedno šišanje kod dobrog frizera.

Zakažite jednu masažu.

Učlanite se u gradsku biblioteku.

Idite jedan dan u crkvu kad nije crveno slovo. Pogotovu ako niste vernik. Po mogućnosti u crkvu koja ne pripada vašoj konfesiji.

Uradite dvodnevnu pripremu za kolonoskopiju bez toga da odete na nju, ne bi li treći dan osetili šta je prava glad.

Provedite jedan ceo dan sa decom umesto da im uplatite celodnevni izlet u Beč.

Možda će vam ostati još koji dan do sledećeg Božića koji provedite po sopstvenoj želji.

Link to comment
Share on other sites

9 sati ranije, Bujodrag said:

Kupola na onoj bogomolji kod Narodne biblioteke???

Budalaština i traćenje resursa.

A nije im palo na pamet da biblioteku srede.

Ti mantijaši sigurno krišom slušaju skuplji HiFi nego bilo ko na ovom forumu

Mantijaše zabole tukson za HiFi.:D
Oni vole mnogo prizemnije stvari. Audi i BMW na primer.:D.................................

Link to comment
Share on other sites

Malo da se vratimo temi. Tko se sjeca tko je među prvima 80' ih nesto ozbiljnije pokusao napraviti na podrucju bivse Yu u pogledu hifi komponenti?

Kuzma je poceo sa gramofonima ranih 80' ih sa modelom Stabi. Znamo gdje je sada.

Imao sam prototip gramofona Basis od kojeg sam iskoristio neke dijelove ali ta firma nije zaživjela koliko znam.

80' ih je i gosp. Lovrinčević radio lampaška pojačala koja su bila testirana u stranim magazinima, kasnije je prešao na gramofone ( današnja firma S.A.M.)

Korato je također bio među prvima sa modelom One, jos uvijek imaju proizvodnju.

Gosp. Krklec je davno počeo sa svojom firmom Sound Carrier koja vrlo uspješno još uvijek radi pojačala.

Ako imate koji primjer tko je nešto konstruirao i proizvodio u ex Yu a da mozemo smatrati da je bila neka firma slobodno napisite.

Link to comment
Share on other sites

16 sati ranije, Dacho said:

Malo da se vratimo temi. Tko se sjeca tko je među prvima 80' ih nesto ozbiljnije pokusao napraviti na podrucju bivse Yu u pogledu hifi komponenti?

Kuzma je poceo sa gramofonima ranih 80' ih sa modelom Stabi. Znamo gdje je sada.

Imao sam prototip gramofona Basis od kojeg sam iskoristio neke dijelove ali ta firma nije zaživjela koliko znam.

80' ih je i gosp. Lovrinčević radio lampaška pojačala koja su bila testirana u stranim magazinima, kasnije je prešao na gramofone ( današnja firma S.A.M.)

Korato je također bio među prvima sa modelom One, jos uvijek imaju proizvodnju.

Gosp. Krklec je davno počeo sa svojom firmom Sound Carrier koja vrlo uspješno još uvijek radi pojačala.

Ako imate koji primjer tko je nešto konstruirao i proizvodio u ex Yu a da mozemo smatrati da je bila neka firma slobodno napisite.

Pok Stanišić sa Oakley 6 (mislim )       cijevnim predpojačalom , izvorno ga je konstruirao nemogu se sjetiti prezimena netko također iz Zagreba . Kasnije su se udružili i imali lijep uspijeh čak i vani . dosta je traženo i danas ali se rijetko nalazi po oglasnicima i nestane u roku dan dva . Imalo je odlično gramofonsko cijevno predpojačalo što je normalno jer je onda grem bio najbitniji segment hife . Poslije  su napravili unaprijeđenu varijantu istog pod drugim imenom i malo lijepšim dizajnom . A što ćeš mozak zablokira i nebi se sjetio .....   sad me muči pa ću popodne  googlat :(

Link to comment
Share on other sites

27 minuta ranije, black coffe said:

Pok Stanišić sa Oakley 6 (mislim )       cijevnim predpojačalom , izvorno ga je konstruirao nemogu se sjetiti prezimena netko također iz Zagreba . Kasnije su se udružili i imali lijep uspijeh čak i vani . dosta je traženo i danas ali se rijetko nalazi po oglasnicima i nestane u roku dan dva . Imalo je odlično gramofonsko cijevno predpojačalo što je normalno jer je onda grem bio najbitniji segment hife . Poslije  su napravili unaprijeđenu varijantu istog pod drugim imenom i malo lijepšim dizajnom . A što ćeš mozak zablokira i nebi se sjetio .....   sad me muči pa ću popodne  googlat :(

Uh da, dobro si se sjetio, mislim da je Hrastić u pitanju.

Kasnije se zvao ADS.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...