Jump to content


Trijest u škembetu


anubisgrau

Recommended Posts

10e je realna cena za svaku dobru vocnu rakiju - dunju, kajsiju, krusku. jacina 16 gradi (trun ispod 40%), malo iznad samo u smislu stimovanja ukusa. preko 17 (42%) niposto.

snabdevaca za dunju sam nasao u okolini krusevca, 1200 RSD litar, 600 RSD pola litra, 40%, ukus na nepcu i u grlu a ne u nosu. na

pravi 40 litara za prodaju godisnje, toliko mu rodi dunje.

imam i snabdevaca za kajsiju, rumunska familija iz ovce. za trun jaca, tu negde do 42% ali neverovatna dubina ukusa kakvu mislim da nikad nisam osetio iz domace rakije. nazalost vrlo ogranicene kolicine, svega dvadesetak litara u prodaji.

lozovaču donosim iz grčke, cipuro i slabiji a bolji raki.

degustiracemo na sledecem slusanju.

Link to comment
Share on other sites

U Crnoj Gori rijetko ko pravi rakiju ispod 45- 48*, ito šljivu, dok kruška, dunja i loza su obično oko 50*. Jeli to previše ili nije zavisi i od kulturološkog načina pijenja rakije, dal je to jedna, dvije, naiskap, ili šljokanje čitav dan...
Pa i Apsen je preko 60*.

Послато са SM-G960F помоћу Тапатока

Link to comment
Share on other sites

@sondek : Pa lepo ja kazem, 0,7 flasa, 1000 dinara za tekucinu, da dodje do 3500 u prodavnici dok se nesto i zaradi, plati marza, plati distribucija, plati pakovanje (flasa, nalepnice...), plati akciza, plati pdv.... Taman izadje.

 I dalje mislim da bi se, za pristojno dizajniranu flasu, sa pristojnom nalepnicom, punjenu npr. lozom koja je jedno 3-4 godine odlezala u buretu bez problema dobilo 3500 dinara da stoji na rafu u Merkatoru ili nekoj "fancy" "vinoteci".

 Da, sasvim dovoljno 40% alkohola. Dodati malo destilovane vode pred flasiranje ako bude jaca.

Link to comment
Share on other sites

33 minuta ranije, siroma said:

Problem naših seljaka je što hoće ogromnu zaradu sa malom ( premalom) proizvodnjom. I onda bi da za flašu traži 30 jevrića.

Pa ne može.

Mislim da je to toliko ne realno da ni ne sanjaju.Znaju nasi seljaci da su te sume rezervisane za stranu kukurozovinu...vise volimo i strano g. nego nesto nase autenticno.Vole stranci,evo vodim mu rusa ovih dana,ne moze da doceka.Hoce rus da ga plasira u USA,kaze odlepe ameri kad probaju.

Btw.Hejt gradskog stanovnistva prema seljacima je cudo jedno.Ne znam sto pobegose svi sa sela kad se tako svi lako izbogatise na brzinu na muci gradskoga coveka.Ja recimo upitah brata jel konacno zadovoljan kad je uspeo,i on mi kaze samo utoliko sto volim ovo sto radim.Da bi se ovo isplatilo rade svi u kuci,on u sezoni nekad odspava po 2-3 sata dnevno i to na klupi u dvoristu jer rade tada 24h,i usluzno za druge,a ne mogu naci pouzdane radnike koji nece nesto da zahebu...a i kako nebi uz toliku rakiju :D Peku i usluzno za druge,padaju s nogu.I pored par medalja sa skoro svake rakijade,odlazaka u inostranstvo to nikako da postane neki big bizMis,tek nacin da se zivi malo bolje od opste bede koja vlada na selu.Ko i u svemu kod nas, tako je kad radis posteno,nema velike love.

Link to comment
Share on other sites

Žest je stvar ličnog ukusa i izbora ali nije samo to.

Rakija je tehnološki poluproizvod. Tek neke retke i skupe grape imaju zaokružen proces.

A postoji i jednostavan A/B test. Svako neka odabere svoju rakiju, ja ću taj omraženi Black Label, pa za sto i da se vidimo gde je ko posle pola flaše a ko ustaje sutradan radno sposoban i ide na posao. Može i 0,7l test.

Link to comment
Share on other sites

ekonomija je surova.

Kilogram ječma, kukuruza i krompira će uvek biti jeftiniji nego kilogram voća.

Vaše ljubljene strance koji imaju visokotehnološki standardizovane pecare  vatrenih vodica bi trebalo pitati koliko bi koštala flaša kajsijevače ili šljivovice u njihovom aranžmanu pod uslovom da se ona stvarno napravi od voća, odleži u kontrolisanim uslovima na kontrolisanom mestu?

Naše švajs-manufakturne pecare na točkovima koje vuku traktori po selu ne mogu ni da priđu navedenim zahtevima.

Tu može da ispadne svašta od blata do zvezda. A najveći rizik je nekonzistentnost kvaliteta.

Drugo: trik pitanje, da li ste čuli kakva je/će biti vojvođanska kajsijevača berba 2020?

Link to comment
Share on other sites

Kao što napisaše ljudi iznad, sve je stvar ličnih aspiracija prema jednom ili drugom tipu žestokog alkoholnog pića.

Ako poredimo neki voćnu i žitnu rakiju približnih karakteristika, UVEK je voćna ta koja je po sastavu kompleksnija. I ovo je činjenica, a ne afinitet.

Svaka čast Škotima na njihovom viskiju (pijemga i ja), ali moje mišljenje je da je dobra rakija šljivovica za koplje iznad dobrog viskija (ako poredimo pića koja su tu negde sličnog kvaliteta).

Pitanje: Da li znate koji supstrati (ono što se koristi) za pravljenje alkoholnog pića samopreviru? 

Postoje samo 3.

Link to comment
Share on other sites

Diskusija je malo divergirala. Počelo je od loze i konjaka a ne viskija i ostalih krompiruša, žitara i sličnog. 

Upoređivati plemenito piće koje se pravi od oljuštenih i obeskoštenih zrna uz specijalno odležavanj u posebnim hrastovim buradima sa domaćom rakijom koja se peče od komine u kojoj je i lišće,  često buđavo, peteljke, zrna, samo ispečeno i flaširano je u najmanju ruku neozbiljno.

 

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...