Jump to content


Trijest u škembetu


anubisgrau

Recommended Posts

Livadski med 2kg, 4l jabukovog soka, 1 klincic, 1 stap cimeta. Kvasac lalvin QA23 (fermentacija na 26C), hrana za kvasce DAP, Fermaid O, GoFerm Protect za hidrataciju kvasca. Pomesas sok i med, kvasac rehidriras u goferm-u i sipas. Posle hranu za kvasce dodajes u etapama, prvi dan nakon inakulacije DAP i Fermaid O, posle 24h opet DAP i Fermaid O, nakon toga u dve etape isto na 24h samo Fermaid O. Zacine sam u startu ubacio, a mozes da sacekas par dana kad prodje burno vrenje da ih onda ubacis, vise ce se zadrzati arome ali ja nisam hteo da budu prenaglasene pa sam stavio odmah. 

Link to comment
Share on other sites

On 16.7.2020. at 12:26, Engine said:

Treba da si inženjer tehnologije za ovaj recept, bolje naći kafanu đe sipaju medovinu.

Послато са SM-G960F помоћу Тапатока
 

Ako znas gde sipaju medovinu (ne medovacu) pisi, da mogu da idem da uporedjujem iskustva. 

@Majda Nije mi ok u medovini, to je pice koje po meni, treba biti "glatko" :) Kao i dobra rakija kad gledamo zestinu. Djed je 8 godina odlezavao njegovu sampionsku sljivu u buretu, 60% abv, dok nije skliznula u stomak nije grejala :) 

Link to comment
Share on other sites

 Ja se stvarno slazem sa ovom pricom! Razlog zasto ja kupujem samo viski i konjak je sto je prakticno nemoguce (ili je bar bilo do skora) kupti rakiju koja je odlezala u buretu. Svi su pametni, pa to odma toce i prodaju, da uzmu pare - a i da se pije, ko ce da ceka. Treba se (na)piti.

 Sad ima da se nadje ponesto, tipa Stare Sokolove od 12 godina u buretu, ali je cena, iako korektna, veca nego vrlo pristojan single malt - iako je blended rakija....

Link to comment
Share on other sites

On 16.7.2020. at 10:12, brijac said:

Livadski med 2kg, 4l jabukovog soka, 1 klincic, 1 stap cimeta. Kvasac lalvin QA23 (fermentacija na 26C), hrana za kvasce DAP, Fermaid O, GoFerm Protect za hidrataciju kvasca. Pomesas sok i med, kvasac rehidriras u goferm-u i sipas. Posle hranu za kvasce dodajes u etapama, prvi dan nakon inakulacije DAP i Fermaid O, posle 24h opet DAP i Fermaid O, nakon toga u dve etape isto na 24h samo Fermaid O. Zacine sam u startu ubacio, a mozes da sacekas par dana kad prodje burno vrenje da ih onda ubacis, vise ce se zadrzati arome ali ja nisam hteo da budu prenaglasene pa sam stavio odmah. 

Ti si Car! Ja imam proverenog majstora, dugi niz godina. Pece najbolje rakije od svakog voca. Kajsija, sljiva , loza itd.. Vrh rakije. I sve je prepek. Drugu ne uzimam. Ovde u juznom Banatu je odlicno sve voce, posebno grozdje.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, nkrgovic said:

 Ja se stvarno slazem sa ovom pricom! Razlog zasto ja kupujem samo viski i konjak je sto je prakticno nemoguce (ili je bar bilo do skora) kupti rakiju koja je odlezala u buretu. Svi su pametni, pa to odma toce i prodaju, da uzmu pare - a i da se pije, ko ce da ceka. Treba se (na)piti.

 Sad ima da se nadje ponesto, tipa Stare Sokolove od 12 godina u buretu, ali je cena, iako korektna, veca nego vrlo pristojan single malt - iako je blended rakija....

Шта то разликује чисту природну ракију од оне која није а одлежала је у бурету?

Link to comment
Share on other sites

 OK, ajde da probam ponovo:

 Prvo, apsolutno se podrazumeva "cista prirodna rakija". Dodavanje secera i slicne budalastine su iskljucene. Izuzetak pravim da se na celu kolicinu dzibre (par stotina litara) baci jedna saka secera (bukvalno saka... 50-100grama) da pokrene vrenje. Te price da je "dozvoljeno 1kg na 100kg" i slicne su za idiote. Ako voce nije dovoljno slatko - sacekas da bude. Ne pravi se rakija od bilo cega, samo da bi se napravila (osim ako je ne pravis da je prodas pijanicama). Takodje, po meni (ali samo po meni, ovde se misljenja razlikuju) dobra rakija se pravi kao sto se nekad pravila, od jedne, autohtone, sorte voca. Ima dobrih rakija mesanjem par vrsta sljive, ne sporim, ali nekako ja vise volim kad je od jedne sorte....

 E sad, onda ima dve varijante: Ili se pravi cista rakija iz jednog kazana ili se kupuje meka rakija od vise seljaka, mesa i onda od svega toga pece prepecenica. Ovo drugo lici na metodologiju kojom se pravi blended viski pa je neki zovu blended rakija, dosta proizvodjaca u Srbiji to radi. Jednostavno nece da kupuju sljive i da peku meku rakiju.

 Ovde treba napomenuti i da pre pecenja treba obratiti paznju na kostice, vecina sorti sljive ima kosticu koja puca u dzibri i mora da se vadi, a to opet dosta proizvodjaca nece da radi. U suprotnom se javlja gorak, opor ukus (vise "aftertaste").

 E sad, jednom kad dobijes prepecenicu mozes da je odma flasiras ili da je stavis u bure da odlezi. Lezanjem u buretu se desava taj proces razlaganja dugih alkoholnih ranaca u krace, rakija postaje pitkija. Takodje, bure dozvoljava delu alkohola i vode (zavisi od bureta malo) da ispare, kao i sto pomaze boljem mesanju i rastvaranju slozenih ugjlovodnika, raznih estara prisutnih u vocu... Ovo daje picu bogatiji ukus jer ti dodatni ukusi izlaze na povrsinu...  Oseti se sve ono prisutno u zamlji i vazduhu gde je voce raslo, kao i ukus samog voca.... Konacno i bure ima neki svoj dodatak na sve to - sto zavisi od tipa drveta ali i toga sta je pre bilo u njemu.

 Ako lepo odvojis kostice, ispeces svoju meku rakiju, prepeces u ljutu, pa stavis u bure da odlezi desetak godina dobices mnogo bolju rakiju od one koja se pravi tako sto kupis od seljaka meku, prepeces i omda guras u flasu... :)

 Nisam strucnjak, samo volim da popijem. Ovo je samo moje misljejne.

Link to comment
Share on other sites

Bure mnogo pije rakije. U pocetku.  Inace, sam ih ovinjavao. To je postupak, da hrast bure poprimi sto vise vlaznosti(citaj punjeno sa vodom i menjana vise puta), da bi vise zadrzao rakiju kvalitetnu i bez gubitaka, koliko toliko.  Mada i tada gubi na kolicini.  Imam ih 3 komada, od hrasta. 2 od 20 litara i 1 od 10 lit. Rakija mora da stoji sto duze u buradima, i onda se presipa u staklene flase. I do tada, dok bure pije tecnost, mora se dopunjavati.

Postoje teorije, koliko dugo drzati u buradima, Sto duze to bolje, i onda u staklene flase.

 

Link to comment
Share on other sites

Има и оних који воле ракију, праву природну па и од аутохтоних сорти као што су такиша, калуђерка, па и будимка  без да је одлежала у бурету али из изворне производње од јединог домаћина. Није увек на дохват руке али дохвати се уз помоћ пријатеља.

Link to comment
Share on other sites

7 minuta ranije, ab said:

Има и оних који воле ракију, праву природну па и од аутохтоних сорти као што су такиша, калуђерка, па и будимка  без да је одлежала у бурету али из изворне производње од јединог домаћина. Није увек на дохват руке али дохвати се уз помоћ пријатеља.

 To zvuci super, ali, sto kaze @nesone bila bi samo jos bolja da je odlezala u buretu. Trebalo bi da cekas desetak godina i verovatno bi izgubio bar 30% rakije - ali rezultat bi bio osetno bolji.

 Ja sam apsolutno odusevljen tim "autohtona sorta, jedan domacin" principom, to je sustina cele price. Ali tu prica pocinje - ne mora i da se zavrsi.

Link to comment
Share on other sites

9 minuta ranije, nesone said:

Bure mnogo pije rakije. U pocetku.  Inace, sam ih ovinjavao. To je postupak, da hrast bure poprimi sto vise vlaznosti(citaj punjeno sa vodom i menjana vise puta), da bi vise zadrzao rakiju kvalitetnu i bez gubitaka, koliko toliko.

 Zove se ovinjavanje, ne radi se vodom.... ;)

 Ima jako dobrih viskija koji idu u bure u kome se drzao seri recimo.

Link to comment
Share on other sites

Sustinski bitno je da je prostorija u kojoj se drzi vlazna, da ne bi bilo previse gubitaka :) Obicno se naziva andjeoski deo (taj deo rakije/vina koji ispari). E sad barrique burad su opsti naziv za burad od 225l u kojima se odlezava/stari alkohol. Inace praksa je da se puni istim alkoholom kako se isprazni, ili u specijalnim slucajevima kad se isposti bure npr. seri iskoristi za viski kako spomenu nkrgovic, kao i burad u kome je odlezavao viski da se koristi za port vina. Obicno je hrast u pitanju, mada ima i javora i tresnje. I ima velike razlike izmedju americkog, francuskog, madjarskog pa i naseg hrasta Kitnjaka. I tostira se u vecini slucajeva jer tostiranjem hrasta oslobadjaju se vanilini itd. Ima vise nivoa tostiranja, slabi, srednji i jaki u zavisnosti sta hoce da se postigne. Ja npr. za sad nemam gde da drzim burad a i ne pravim tolike kolicine alkohola :) (otom potom, nadam se razvitku u tom polju ). Pa sam nabavio srednje tostirane hrastove kocke (francuske), koje se koriste zamenski za sudove koji su od stakle ili nerdjajuceg celika. 

Link to comment
Share on other sites

 Tako je, ali generalno radi se barikiranje i vina i rakije i konjaka.... Bas ovo sto brijac spomenu, tostiranje hrasta, je jako bitno u celom procesu. Hrastovo bure ima specifican miris, koji doprinosi onome u njemu....

 Znam za tu foru sa parcetom drveta u staklenoj flasi, to da lepu boju, ali nije to to.... bas je fora da deo ispari, to i mora da se desi - i toga nema u staklu. Postoje ljudi koji vole "teoriju" da se presipa par puta u staklo, pa se "odmara" neko vreme.... ali ja to nikad nisam razumeo. Onda se, valjda, sipa u manje bure, u kome je bila neka druga rakija (ili neko drugo pice) - ali meni se tako sve previse mesa....

 Ima i varijanti da se menja i tip drveta, tipa prvo ide u hrast, pa u tresnju, pa nazad u hrast.... Sve je to mnogo vise umetnost nego egzaktna nauka. Lici malo na ovaj nas hobi i neki tube rolling proces, samo traje predugo za ozbiljne utiske. :) Ko ce ceka 10 godina da proba drugu kombinaciju. :) 

Link to comment
Share on other sites

Na zalost ja ne mogu drugacije trenutno, pa mi je to jedini resort da uvucem tanine i ostale "slatkise" u alkohol koji pravim (a da ne rokam prah/ekstrakte kojih nisam fan) :) Posto sam i dalje u stanu (razmatra se opcija kuce u nekoj blizoj buducnosti, a eventualno i nekog placa, samim tim i krstenim podrumom), ogranicen sam i na nacine fermentacije. Stiglo mi je hdpe #2 bure od 60L (da je vece ne bih znao gde cu sa njim), pa ce ici vrenje nove ture medovine u njemu. Nakon cega ce ici na odlezavanje u nekoliko balona sa razlicitim hrastom, i kad dodje vreme flasirati na period od 20 godina :) Tu vec dolazi ta lagana oksidacija i evaporacija (pampur je porozan) kroz dugi vremenski period, sto razvija ukuse. To je neki hobi/posao koji zahteva dugo godisnje iskustvo da bi se saznala najbolja kombinacija, a svi majstori zanata ne sire dalje od svog roda tako nesto, pa se mora na licnom nivou iskusiti :) 

Link to comment
Share on other sites

Jel probao neko rakiju od dudinja? Meni se na primer to dopalo. Visok procenat alkohola, "sagoreva glasne zice", sa druge strane izuzetno delikatna aroma. Stice se utisak kao da je neko drugo jedinjenje u pitanju a ne alkohol i mnogo blazi onaj vocni prizvuk koji imaju rakije od dunje ili kruske?

Link to comment
Share on other sites

Za rakiju su najbolje stare autohtone sorte šljive (nikako stenlej i sl.). Treba uvek praviti od jedne sorte (ne ''blend''). Ko može da očisti od koštica to je idealno. Pravilo je da u kacu ne treba stavljati ono što ne bi pojeo. Bitan je i kazan i još 1000 stvari, ali mnogi greše u elementarnom pravilu a to je da treba obavezno izdvojiti prve lakoisparljive alkohole isto kao i teško isparljive (patočna ulja). Bure je obavezno pa nek pije i treba da pije :D 

Link to comment
Share on other sites

Profesor sa tehnološkog kaže da dugim stajanjem sve rakije gube a ne dobijaju, osim šljive i donekle dunje (plus konjak i viski). Znači loza je najkvalitetnija freška od ove godine!
E sad, i za šlivu je dobro da odleži, al max do 7godina, nakon toga samo gubi kvalitet.

Послато са SM-G960F помоћу Тапатока

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...