Jump to content


Saving the world from Ordinary


anubisgrau

Recommended Posts



 fantazija resenja sa novom tehnologijom....


U principu tehnologij je stara. Poslednji novitet je bio krajem 50-ih godina u vidu statika. Mozda i pojava plasma tvitera. Zlatno doba dinamickih drajvera je bilo u periodu od 1930-1955. RCA, WE, ALTEC, TANNOY, LOWTHER, GOODMANS, VITAVOX... sve se bazira na tome.
Sto se novih drajvera tice nemoj misliti da se nije dalo u potragu. Ima odgovarajucih ali ajd sto su skuplji nego su i nesto slabiji po karakteristikama. Mada su dobri. Najveci napredak je ostvaren kod visokotonaca. Produzen opseg, trpe vecu snagu...
Link to comment
Share on other sites

[mention=11282]somilenko[/mention] Ne mislim ja da je transformer coupling nesto lose, osim sto je skupo. Sto kaze [mention=15461]pollux[/mention] jednostavno svaki vat snage kosta - ali to nije uopste los princip. Kapiram da je danas sve marketing i da su sve brojevi, pa super izgleda kad napises "damping factor 500", da se mase loze, ali ima brdo, po meni apsolutno vrhunskih solid-state pojacala, koja imaju damping factor tipa 40-50, pa nemaju nikakvih problema sa basom (spomenuti Pass Labs, novi d'Agostino, Naim....). Nista ne fali lampama zato sto imaju trafo, stavise! Uostalom, ima i tranzistorskih pojacala sa izlaznim transformatorima, McIntosh za pocetak. Stavise, trafo mnogo olaksava rad izlaznom stepenu, pa to zapravo i radi bolje po skoro svim pitanjima, ako se izuzme cene.
 Sve sto ja zelim reci je da je tesko dobiti single ended triode dizajn koji gura par desetina vati, ili recimo sto vati. Moze da se pravi sa vise lapmi, ali deluje mi komplikovano uraditi faznu uskladjenost signala.... ako se ja secam, Accuphase to radi sa tranzistorima, ali ja nemam pojma kako se to radi sa lampama. Koliko se secam, oni su pricali da prave vise-manje instrumentation amp po stampanom materjalu, ali ja jedva kapiram to sa op-amp-ovima nemam blage na sta bi to licilo sa lampama, niti da li to moze da bude single ended.... ni da li moze da se izvede sa lampama. Neka druga konstrukcija sigurno postoji ali ja lampe ne kapiram dovoljno.
 Da nemam objektivnih zivotnih problema koje imam, ja bi verovatno razmisljao slicno, lampe plus tranzistorski izlazni stepen, ili hibridni sa bi-ampingom... sve si ti u pravu. Pitanje je kako to prakticno izvesti u praksi. Sve sto ja hocu reci je: single ended triode i snaga, koliko ja razumem, ne ide zajedno. Ako hoces da dodas iza toga nesto drugo za snagu, to je onda druga prica i meni to ima vise smisla.
 Jako bi voleo da neko podeli neku "out of the ordinary" pricu o single-ended lampaskoj prici od 80W.... Verujem da ima toga, makar sa nekim takodje "out of the ordinary" cevima. Stavise, mislim da bi takva prica bila bas fina za ovu temu, ovde ionako niko ne prica o sistemima koji su "prakticni" ili uopste imaju da se kupe u radnji.
BTW, @dj.nik je ovo postavljao i ranije, bio je najjači SET amp (ne znam dali je još uvek) i u stanju je da izbaci 170 W na 4 i 8 oma.
https://blog.thetubestore.com/the-new-king-of-single-ended-tube-audio/

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

32 minuta ranije, prophet said:

U principu tehnologij je stara. Poslednji novitet je bio krajem 50-ih godina u vidu statika. Mozda i pojava plasma tvitera. Zlatno doba dinamickih drajvera je bilo u periodu od 1930-1955. RCA, WE, ALTEC, TANNOY, LOWTHER, GOODMANS, VITAVOX... sve se bazira na tome.
Sto se novih drajvera tice nemoj misliti da se nije dalo u potragu. Ima odgovarajucih ali ajd sto su skuplji nego su i nesto slabiji po karakteristikama. Mada su dobri. Najveci napredak je ostvaren kod visokotonaca. Produzen opseg, trpe vecu snagu...

 U principu ovo vazi za sve, pa opet ima inovacija. Mozda je koncept iz 50-tih, ali noviji materjali i te kako postoje...  Cisto bi bilo zanimljivo videti neke, uslovno receno industrijske uradtke koji bi se uklopili u temu. Kapiram da je Tannoy GR serija tu, Magnepan.... jos nesto?

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, pollux said:

vec iz razloga sto je skoro svaki W krajem 60ih u pojacalima kostao skoro 1000usd.

U tranzistorskim pojacalima? U cevnim mislim da nije. Zbog toga sto su postojale komercijalne aplikacje cevnih pojacala velike snage nekoliko stotina W.

Ima o tome vise na ovom istorijatu cevnih pojacala: https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwik0pam1aXuAhUwxoUKHTwhCrgQFjAAegQIBRAC&url=http%3A%2F%2Flilienthalengineering.com%2F100-amplifiers-chapter-1&usg=AOvVaw3ATWFuYq_ygNmu4fQzXsN9

ima nekoliko delova.

Legendarni je vrlo jak pojacavac od svega 4 cevi tipa VT4C poznatijim pod oznakom 211 :) mislim da je WE ili RCA?

takozvani booster amp mislim da je preko 50W 2 211 su ispravljacice, 2 211 u PP rezimu amp ulazni trafo kao ujedno i obrtac faze, izlazni trafo normalno, i mrezn trafo. Jedna prigusnica i 2-3 kondenzatpra i 1-2 otpornika. I to je sve... Ukupni broj aktivnih elemanta je 4, a ukupni broj pasivnih elemenata ispod 10 ili 12...

To mu dodje kao poredjenje ucinka neke specijalne jedinice u odnosu na brigadu neobucenih i nepripremljenih ludi koji se medjusobno i nepoznaju... :)

Link to comment
Share on other sites

25 minuta ranije, nkrgovic said:

 U principu ovo vazi za sve, pa opet ima inovacija. Mozda je koncept iz 50-tih, ali noviji materjali i te kako postoje...  Cisto bi bilo zanimljivo videti neke, uslovno receno industrijske uradtke koji bi se uklopili u temu. Kapiram da je Tannoy GR serija tu, Magnepan.... jos nesto?

Ima novih materijala svakako. Kevlar, karbon, berilium, titanijum...samo za membrane. Za vešanja i formere takođe. Sad, drugo je pitanje da li je to bolje. U principu tekstilna vešanja, papirni former i membrane rade jako dobro. U režimima kućnog slušanja. PA je druga priča. U principu materijal sam po sebi ne znači ništa. Kao i kod izrade zvučnih kutija i kod izrade zvučničkih jedinica bitna je izvedba. Jeste, postoje različite vrste papira. I ta tehnologija je stara. 

Pominjali smo primere novije produkcije a odličnog kvaliteta:

https://davis-acoustics.com/en/20-de-8/

https://www.cubeaudio.eu/cube-audio-f10-neo

 

 

Link to comment
Share on other sites

19 minutes ago, nkrgovic said:

 U principu ovo vazi za sve, pa opet ima inovacija. Mozda je koncept iz 50-tih, ali noviji materjali i te kako postoje...  Cisto bi bilo zanimljivo videti neke, uslovno receno industrijske uradtke koji bi se uklopili u temu. Kapiram da je Tannoy GR serija tu, Magnepan.... jos nesto?

Meni je sasvim normalno da ima inovacija? Ima i inovacija u smislu "feedbacka" gde se ponovo razmatraju neka resenja ali upravo sa novim materijalima i uz konsultaciju i merenja novom tehnologijom?

Problemi vezani za temperaturu kod zvucnika u prvom redu su ranije konstrukcije nekeko ogranicavali. Na primer poznata je anegdota koju je ispricao H. Krone (mislim da se tako pise?) iz RCA u jednoj radijskoj emisiji. Olsonova ekipa kada su razvijali model LC1 koaksijalni driver je konstantno imala problema sa temperaturom kod male HF jedinice. Onda im je jedan ing iz obliznjeg odeljenja NASA-a jednom doneo neki rastvor i predlozio im da tim rastvorom premazu namotaje i drugo ti "nesto". :) to je bio tecni kapton cini mi se i posle tog su to usvojili kao standardni postupak - bez ikakvih naknadnih problema. Danas se tecni kapton i drugi fancy materijali mogu naci skoro u svakoj "trafici"

Pa ipak, I danas je to veliki izazov za PRO linije firmi. I ljudi iz tog segmenta odmah prvo to komentarisu i uzimaju kao faktor pousdanosti ali i zvucnog kvaliteta. Jednostavno kalemovi u magnetnom polju se greju. Mnogo vise nego sto mi mislimo.

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, somilenko said:

Jako bi voleo da neko podeli neku "out of the ordinary" pricu o single-ended lampaskoj prici od 80W....

Veoma tesko je napraviti 80 ili 100W u SE. Zbog toga sto cev u toj topologiji daje cirka 25% korisne snage. To znaci da za oko 50W cev mora imati minimum oko 250W anodne snage...

Ima takvih cevi i mislim da su projektovane sa naglaskom za koriscenje u audio tehnici. Na primer DA250 (obo 250 je ujedno i snaga cevi...).

Drugo, da bi cev bila zgodna, upotrebljiva, da bi izlazni trafo bio izvodljiv uopste, mora imati neki prihvatljivo mali unutrasnji otpor. I tu dolazimo do problema jer postoji mada cevi velike snage ali prevelikog unutrasnjeg otpora pa izlazni trafo postaje skoro nemoguce izvesti. A da propusni opseg i izoblicenja budu u granicam standarda. Sto je veci unutrasni otpor cevi vise je potrebno Henry-ja u sekciji primara da bi se dobile niske F i mali pomeraj faze na niskim F. ALI povecanjem broja namotaja (da bi se povecala induktivnost u Hy) se povecavaju i kapacitivnosti i rasipne induktivnosti sto dovodi do obaranja HF spektra i pomeranja faze u HFu i izoblicenja. Da sve bude jos gore i teze, standardne lamele transformatora nemju dovoljno velike "prozore" ona mesta gde se smestaju namotaji ALI izolacija. Pa tako dolazimo do apsurdne situacije da se povecavaju jezgra samo zbog potrebnog prostora za namotaje... To naravno dovodi do drugih poremecaja i debalansa gubitaka u "bakru" i u "gvozdju". A i pomalo besmislene situacije da se koriste transformatori za 250W koji rade u pojacalima od 10W snage... Jos jedna protivrecnost je da se sa eventualnim povecanjem "prozora" povecavaju i duzine magnetnih silnica u jezgru, a to onda zahteva i povecanje magnetnog procepa, koji je neophodan kod izlazanih trafoa, sto sve opet ima za posledicu smanjivanje induktivnosti primara :) uktako i uprosceno...

Ima i drugih ogranicavajucih faktora na primer struje resetke pa cak iako su prva 2 uslova priblizno zadovoljena onda je tesko naci pogodnu cev koja ce pobudjivati izlaznu cev.

Ima jos nekoliko sekundarnih otezavajucih faktora na primer izuzetno visoki naponi snaznih cevi, ali ova 3 su najvaznija.

 

Link to comment
Share on other sites

BTW, @dj.nik je ovo postavljao i ranije, bio je najjači SET amp (ne znam dali je još uvek) i u stanju je da izbaci 170 W na 4 i 8 oma.
https://blog.thetubestore.com/the-new-king-of-single-ended-tube-audio/

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

Ponavljam moj post koji se odnosi na 170 W u SET DHT izvedbi pojačala sa cele 2 cevi od kojih je jedna dupla trioda a druga DHT izlazna cev.

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, somilenko said:

Ponavljam moj post koji se odnosi na 170 W u SET DHT izvedbi pojačala sa cele 2 cevi od kojih je jedna dupla trioda a druga DHT izlazna cev.

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk
 

Da Ali ta GM100 cev je predajna cev. (bilo je bas u ovoj temi i neka jednostavna analiza te cevi?) KOliko se secam, ima veliki unutrasnji otpor. Nezgodno je uraditi izlazni trafo. Veliki su naponi izmedju namotaja kao i u napajanju. Mora izuetno jeka izolacija da se upotrebi. A to sve smanjuje prostor za namotaje i smanjuje debljinu zice koju je moguce napakovati... Drugo i mozda jos vaznije: velike su struje resetke G1. I tesko je voziti takve izlazne cevi drugim cevima? Zbog toga vecina takvih ampova ima neki mosfet driver ili tako nesto. Da savlada kapacitivna opterecenja i nadomesti te struje koje idu kroz resetku narocito kada je signal veci. A to vec nije pure cevni uredjaj? Trece grejanje je zahtevno i to su DHTriode uglavnom.

Medjutim TO se skoro nikada ne navodi u opisima tih ampova. Nema ni nekih najprostijih merenja opsega na primer. O podacima za izoblicenja na razlicitim snagama da i ne govorimo. Samo postoje "svedocanstva" ludi i fortografije na sajtovima.

Mislim da nije poenta u broju koji oznacava snagu? Ako je ta Max. snaga na 10% izoblicenja?

Jedino izgleda DIY i ljudi koji eksperimentisu i prave pojacavace daju neki normalan set podataka i potkrepe to nekim prirucnim merenjima? I ispadaju zesce budale izgleda. Firme koje prave ove tipove ampova to uopste ne rade. Ne razumem koji je razlog za to. Sto je oprema skuplja ima manje validnih podataka a vise svedoka koji marketiraju uredjaj?

Ja sam slusao 2 razlicita ampa te vrste, predajna cev, visok napon, itd. Rade OK, ALI jednostavno su meni (mozda nekom drugom nisu) bili tanki u niskim delovima spektra. Pa i u donjim srednjim nekako. Centralni deo dobar visoki solidan... Jednostavno mi se nisu dopali. Ne u toj meri kao neki 2A3 ampovi na primer

Link to comment
Share on other sites

Ja kada nesto pravim recimo prvo sto me interesuje (posle provere bias tacaka, termalnog ponasanja i drugih stvari vezanih za stabilnost rada) je propusni opseg i fazni pomeraj. Druga stvar FFT 1KHz sinusni signal i raspored harmonika, treca stvar kako se ponasa kvadratni signal

Link to comment
Share on other sites

4 sati ranije, SuperFi said:

Ajoj Borise, RCA LC1 bivsi Majdin...Bas da nema bolji! Mislim da je is ranih 50tih?

Relativno kompaktna kutija za jednu 15ku. Strasno kako to radi...

Ne kažem da nema izuzetaka, to je vrhunski driver iz 1940 i to ne klasičan širokopojasni već specifičan coaxialni.

Link to comment
Share on other sites

@Majda

 

U ovom ampu GM100 navodno vozi 6N1P cevka, nije mosfet (ne verujem da u vezi toga govore neistinu). Ponovljeno je pojačalo samo na konto nkrgovic-eve konstatacije u vezi SET ampa visoke snage za zahtevnije zvučnike, ni zbog čega više, samo konstatacija da postoji, kako radi, ne znam.

 

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

 

 

 

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

2 sati ranije, Majda said:

Meni je sasvim normalno da ima inovacija? Ima i inovacija u smislu "feedbacka" gde se ponovo razmatraju neka resenja ali upravo sa novim materijalima i uz konsultaciju i merenja novom tehnologijom?

Problemi vezani za temperaturu kod zvucnika u prvom redu su ranije konstrukcije nekeko ogranicavali.

 Mnogo, ali mnogo mi se svidja kako razmisljas. Pricali smo pre par godina na HiFiles show-u uzivo, bas bi uzivao da se ispricamo ponov!

 Prvo, apsolutno se slazem, mora da postoji napredak i zbog materjala i zbog boljih mernih uredjaja. Jedino mi je jako zao sto se taj napredak vise ne koristi... Mada, pitanje je. Ima fantasticnih inovacija kojima sam ja odusevljen - YG Acoustics Billet Dome ne bi bio moguc bez "demokratizacije" vrhunskih CNC masina, na primer. Ocekujem i 3D stampu uskoro u primeni, kao i da, nove materijale, naravno.

 Takodje, a ovo je samo moje misljenje, mislim da proizvodjaci znaju ponesto o uredjajima koje prave. Cesto cujem price "to je zvunik efikasnosti 99dB/W/m ne treba mi vise od 3W", a proizvodjac deklarisao 50-200W preporuceno. Ponekad mislim da je nedostatak napretka i u tome sto korisnici misle da znaju vise od proizvodjaca....

18 minuta ranije, Majda said:

Medjutim TO se skoro nikada ne navodi u opisima tih ampova. Nema ni nekih najprostijih merenja opsega na primer. O podacima za izoblicenja na razlicitim snagama da i ne govorimo. Samo postoje "svedocanstva" ludi i fortografije na sajtovima.

Mislim da nije poenta u broju koji oznacava snagu? Ako je ta Max. snaga na 10% izoblicenja?

Jedino izgleda DIY i ljudi koji eksperimentisu i prave pojacavace daju neki normalan set podataka i potkrepe to nekim prirucnim merenjima? I ispadaju zesce budale izgleda. Firme koje prave ove tipove ampova to uopste ne rade. Ne razumem koji je razlog za to. Sto je oprema skuplja ima manje validnih podataka a vise svedoka koji marketiraju uredjaj?

 Prvo, ovo receno je uzasno bitno: Ako nema merenja, slepi smo. Verujem da brdo ljudi slusa SET lampase, uvereno da slusa nesto "mnogo dobro", a zapravo vecinu vremena slusa samo "mnogo dobre distorzije". Cinjenica je da lampe ne zvuce neprijatno kad su u distorziji i to, mislim, pravi mnogima iluzije "da je nesto dobro" - a nije. Sve ovo sto si napisao o trafoima se uklapa u ono sto sam ja malo nacuo od te price... svodi se na veliko, skupo i komplikovano.
  Moje licno iskustvo, koje ne mora da bude tacno (opet, samo moje usi, ne merenje, a moje usi su klepmave i nisu nesto lepe ;) ) : vecina low-power lampaskih pojacala ne zvuci dobro u izlaznom stepenu, posebno kod tvrdje gitarske muzike. Da li je problem sto tu vec ima lampaske distorzije na snimku, ili ima previse energije, nekako to nece da "legne" za moje usi. Pretpojacalo da, cuo sam fantazija resenja, izlaz ne. Ne kazem da ne moze, samo da ja nisam cuo.... Opet, ja sam nekako misljenja da, ako hoces pristojan zvuk treba par desetina vati, pre svega zbog dinamike - i treba da pojacalo u celom tom ospegu ne udje u distorzije.... Ovo ne vazi za sve lampe, slusao sam lampaska pojacala snage od par desetina vati sa kojima bi vrlo komotno mogao da zivim jako srecno.

 Da se razumemo, moj ukus je samo moj, da nisam ozenjen i nemam decu, soba bi mi bila zeleno/plava od McInosh i Naim sprava da bi ninja kornjace dolazile da pitaju da li je kod mene njihov mutagen.... Ali nikako ne mogu biti pobornik price da se pojacala prave samo za dosadnu muziku bez dinamike i da je to OK. Muzika ima dinamiku i mora da je ima i tehnika. Ako je nema, onda nije "out of the ordinary", osim ako ne pricamo o "out of the ordinary djubretu".

Link to comment
Share on other sites

13 minuta ranije, somilenko said:

U ovom ampu GM100 navodno vozi 6N1P cevka, nije mosfet (ne verujem da u vezi toga govore neistinu). Ponovljeno je pojačalo samo na konto nkrgovic-eve konstatacije u vezi SET ampa visoke snage za zahtevnije zvučnike, ni zbog čega više, samo konstatacija da postoji, kako radi, ne znam.

 Ja sam se nadovezao na tvoju pricu. U sustini, kapiram da je to tehnoloski lampaski tour de force, ali se pitam ima li to smisla - SET po svaku cenu? Mada je lepo znati da moze i, ako to zbilja radi dobro (a verujem da radi, samo nisam ni cuo ni video merenja), onda eto, ima super varijanti ko ima uslova.

Link to comment
Share on other sites

Ne kažem da nema izuzetaka, to je vrhunski driver iz 1940 i to ne klasičan širokopojasni već specifičan coaxialni.

Nije bitno sto je coax. Cak sta vise taj visoki nije na nivou kvaliteta 15-ice, sto ne znaci da je los. Ali moze bolje svakako. Dakle akcenat je na 15-inch delu.

I to je samo jedan od primera. Nije izuzetak.

 

Link to comment
Share on other sites

 Ja sam se nadovezao na tvoju pricu. U sustini, kapiram da je to tehnoloski lampaski tour de force, ali se pitam ima li to smisla - SET po svaku cenu? Mada je lepo znati da moze i, ako to zbilja radi dobro (a verujem da radi, samo nisam ni cuo ni video merenja), onda eto, ima super varijanti ko ima uslova.

Pa ne bas po svaku cenu. Mora da bude dobar. Isto kao i push pull. Na tome sve zvuci bolje pa i gitare.

Poenta cele price je da u kucnim uslovima tesko da moze tranzistor da parira. Samo moje iskustvo.

Postoji jos niz parametara koji su bitni osim efikasnosti drajvera. Tako da se nemoj tim rukovoditi. Recimo pokretna masa je jedan od njih.

Vidim da se pogresno shvata razlog za navodjenje drajvera starije proizvodnje. Svako normalan bi pozeleo da ode u prodavnicu i kupi odgovarajuci nov. Nazalost nije to tako jednostavno ako se zeli kvalitet. Eto naveo sam dva primera dobrih novih drajvera. Pogledajte cene. Pritom mi nijedan u potpunosti ne odgovara. Da ne govorim o vecim formatima gde su cene za 15-inch 7.500-8.500eur po komadu. Jos toliko za horne. Za koga to da se pravi? A to je taj kvalitet kao i ti stari drajveri. Cak mislim i da je samo obnovljena proizvodnja istih ali u malim serijama.

Link to comment
Share on other sites

Nije bitno sto je coax. Cak sta vise taj visoki nije na nivou kvaliteta 15-ice, sto ne znaci da je los. Ali moze bolje svakako. Dakle akcenat je na 15-inch delu.I to je samo jedan od primera. Nije izuzetak.
 
Pa bitno je jer bass u coax drajveru ne mora da ide visoko pa se konstrukcija prilagođava niskotonskim fr a priča se o bass području.

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

7 minuta ranije, somilenko said:

Pa bitno je jer bass u coax drajveru ne mora da ide visoko pa se konstrukcija prilagođava niskotonskim fr a priča se o bass području.

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk
 

Napisah već da je i midrange odličan. To ide negde do 1k kod tog  drajvera. Dakle nije samo bas segment (do 300Hz). Majda je uradio drugu koncepciju gde je uposlio strahovit midrange. I kod drugih drajvera  je to dobro, recimo Altec Biflex ide dosta više itd.

Link to comment
Share on other sites

Hoću da kažem da nije isto kada se drajver upošljava do recimo 2-3 kHz i kada se sa istim prečnikom membrane pokušava dostići recimo 15 - 16 kHz. Fullrange drajveri ne smeju imati veliku masu membrane, moraju imati strateška oslabljenja ili dodatne elemente radi kontrolisanog cone breakup-a, a samim tim ni krutost ne sme biti velika i ne smeju imati veliku induktivnost zavojnice jer je sve to neprijatelj visokih frekvencija, a pogoduju bass regionu, odnosilo se na konstrukciju drajvera.

EDIT: Da dodam da je FR drajver uzet kao protivkandidat jer se koaksijalci često porede sa njima zbog koincidentnosti, kako vremenske, tako i prostorne...

Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, nkrgovic said:

Prvo, ovo receno je uzasno bitno: Ako nema merenja, slepi smo.

Pa recimo da je cudno? Niko i ne trazi laboratorijska merenja izvedena od trece strane. I opremom koja kosta milon dolara. Naravno i odredjenim brojem skupih radnih sati... Mada neki proizvodjaci prodaju pojedinacne primerke uredja isto ili cak vise nego recimo koliko kosta neki vrlo skup merni sistem i to nov, ne polovan. Samo se pitam ako su ti serijski brojevi tacni, ne vidim razlog da se ne odvoji JEDAN komad i tim komadom finansira neka merna oprema? Naravno da vecina njih i ima barem osciloskop... Jednostavno to mi je misterija....

Ono sto je ranije bila obaveza, danas je obavezno ali da se ne uradi...

Danas, jednostavno mozemo skoro svi izvrsiti neka osnovna i jednostavna prirucna merenja. Mozda se stide da pokazu merenja uradjena "non-pro" opremom? Ili sta vec...

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...