Jump to content


Saving the world from Ordinary


anubisgrau

Recommended Posts

On 3/14/2020 at 2:01 PM, Majda said:

Susan Parker

http://www.susan-parker.co.uk

pojacalo od 2 kativna i 2 pasivna elementa. Postoji i slabija SE verzija, "svega" 35W

http://www.susan-parker.co.uk/zeus.htm

Mnogo drugih radova :)

http://www.audiophonics.com/audiophonics-projects.html

Mislim da Susan-u nismo spomenuli do sada?

 

 

Pade mi na pamet jedna ideja. Dal je izvodljivo da mali SE lampas gura osetljive drajvere plus neki mosfet sa stotinak vati da gura basovce a posebno je projektovan za takav drajv?

Link to comment
Share on other sites

8 sati ranije, hifista said:

Pade mi na pamet jedna ideja. Dal je izvodljivo da mali SE lampas gura osetljive drajvere plus neki mosfet sa stotinak vati da gura basovce a posebno je projektovan za takav drajv?

Naravno da je, takav koncept mnogi upotrebljavaju. U tom slucaju je najbolje upotrijebiti aktivnu skretnicu ili DSP ali nije nuzno, moze to i sa pasivnim filterom na bas driveru da se rijesi.

Na ovom mojem starom konceptu sam imao slucaj da je Fostex driver pogonilo malo SE pojacalo od 2W direktno spojeno na driver, a bas driver od 9" je pogonilo pojacalo od 300W na 8ohma koje ima filter u sebi za bas i mogucnost reza od 60-150Hz. Signal za bas sam povlacio iz izlaza malog SE pojacala.

fostex-208-sigma-klipsch-neodyum-kevlar-aluminijum-bass-slika-54704528.jpg

Link to comment
Share on other sites

Kod mutiampinga je praksa na visoke fr., najkvalitetnije pojacalo, sto nizi opseg, moguca primena manje kvalitetnog pojacala. Kod mene, D class do 60Hz, isto D class za midbas i srednje do 400Hz a od 400 do 20000Hz vrlo dobro u AB. 

Druga zgodna stvar, mecovanje potrebne snage za svaki drajver.

Link to comment
Share on other sites

12 hours ago, hifista said:

Pade mi na pamet jedna ideja. Dal je izvodljivo da mali SE lampas gura osetljive drajvere plus neki mosfet sa stotinak vati da gura basovce a posebno je projektovan za takav drajv?

Da pojasnim, lampas treba da vozi solid state kao sledeci stepen za bas. Koristio sam takav pristup ali nisam bio zadovoljan implementacijom (npr Avantgarde Uno). Po pravilu se ne postuje uskladjivanje pojacanja i impedanse stepena, vec se to uskladjuje velikom atenuacijom na ulazu solid state pojacala/dsp. Drugi problem je uskladjivanje karaktera zvuka, vecina solid state pojacala svira u basu neprirodno tvrdo, a malih lampasa neprirodno mekano. 

Link to comment
Share on other sites

Na taj način funkcionišu svi aktivni vuferi sa high input opcijom, doduše, mora atenuacija, podešavanje rezne frekvencije... a visoka ulazna impedansa takvih vufera (koji se praktično ugrađuju u te "poluaktivne" high end kutije) je tu da ne opterećuje lampaša nepotrebno.
Ono što opisuješ mi zapravo liči na First Watt F4, pogledaj njegove karakteristike, u biamping-u bi se on mogao koristiti za tako nešto.

Sent from my ONEPLUS A6003 using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

12 hours ago, hifista said:

Pade mi na pamet jedna ideja. Dal je izvodljivo da mali SE lampas gura osetljive drajvere plus neki mosfet sa stotinak vati da gura basovce a posebno je projektovan za takav drajv?

mislim da moze? Upravo kao SE MOSFET Susan Parker. Ne verujem da moze jednostavnije i sa manje elemenata da se dizajnira u odnosu na ovo sto JE Susan (kao dipl ing) uradila :) E sada "posebno projetovan" bi trebalo da se odnosi na ulazne i na izlazne trafoe. Sto kvalittniji to je bolji propusni opseg. Induktivnost nije pitanje i ona je mala zbog vrlo malog unutrasnjeg otpora mosfetova (ili sit-ova). Struje predmagnetizacije su vece pa je vazdusni procep veliki a lamele mogu biti i klasicne niskopermeabilne, tako da je izlazni trafo ustvari jednostavan i veoma izvodljiv. Ono sto moze da buder problem je ulazni trafo zbog velikih kapacitivnosti mosfetova u odnosu na cevi recimo.

Pogon ampa je vazan i Susan predlaze cevni stepen sa 6C33C. Opet minimal preamp kao generator sa malim unutrasnjim oporom.

 

Link to comment
Share on other sites

 

26 minutes ago, hifista said:

Da pojasnim, lampas treba da vozi solid state kao sledeci stepen za bas

Takav isti koncept je primenjen u BD design Oris modelu. Signal za bas driver se uzima sa terminala za zvucnke, onda ida na pasivni RC filter pa na Neku verziju GainClone ampa sa LM3886 i dalje na driver. To sve je unutar kabineta a u kabinet ide i mrezno napajanje koje napaja dodatni amp za LF. Kompresiona koaksijalna jedinica BMS pogoni se sa glavnog ampa i ima klasicnu pasivnu skratnicu.

Link to comment
Share on other sites

38 minutes ago, hifista said:

a malih lampasa neprirodno mekano. 

Samo lose uradjen i sa prosecnim izlaznim trafoima i ostalim bitnim stvarima. Oni vrlo dobri - potpuno suprotno. Definisan i veoma dubok bas koji odgovara snimku kao i instrumentima generalno. Zavisi i od driveara naravno. Sada je moda da se koriste afordable PA jedinice velike snage u kucnim uslovima gde one nece raditi ni sa 5% snage...

Link to comment
Share on other sites

On 3/16/2020 at 3:05 PM, Majda said:

Samo lose uradjen i sa prosecnim izlaznim trafoima i ostalim bitnim stvarima. Oni vrlo dobri - potpuno suprotno. Definisan i veoma dubok bas koji odgovara snimku kao i instrumentima generalno. Zavisi i od driveara naravno. Sada je moda da se koriste afordable PA jedinice velike snage u kucnim uslovima gde one nece raditi ni sa 5% snage...

Single End lampaši su uglavnom tonske mašine, tj lepota srednjih je prioritet u dizajnu, tu ne podrazumevam lažne kolorifikacije. Otuda večne polemike oko izbora ispravljačice i drajver cevi, npr po pravilu se dobije bolji bas sa SS ispravljanjem i jakim drajverkama, no u potrazi za tonskom lepotom stariji ljubitelji zavrsavaju sa lampaskim ispravljanjem i starijim triodnim IHT ili DHT drajverima. Rekao bih da multiamping ostaje jedino razumno rešenje za one koji žele SE lepotu u širokom opsegu, a tu imamo problem uparivanja pojačala. 

Gomila zagovornika multiampinga nisu u tonalnim finesama, njih zadovoljava i mešavina baba i žaba, tj pojačala potpuno razlčite konstrukcije poput class D, AB, SE .... Ko vodi racuna o tonalnim finesama, shvata koliko je teško upariti različita pojačala da se zadrži prirodan ton i prostor akustičnog instrumenta, ne samo da se dobije upeglani frekventni odziv.

Link to comment
Share on other sites

Ma neeee.... :) Sprega izlaznog transformatora i izlazne cevi je kljucna. Za niske i centralni opseg. Ispravno dizanniran drive I opet izlazni trafo su prve karike za visoke. SE, normalnno dizajnirani, uopste ne kolorisu izuzento su transparentni. Imaju pravilan raspored harmonika. Koliko je to sve pogresno shvaceno i na kako uzasan nacin se radi ilustuje legendarni podatak za izlazne trafoe tipa 6K:8oma. Podatak od najmanjeg znacaja... Jednostavno se radi napamet, otprilike i copy paste po "projektima". Svi elementi i parametri se izracunavaju a da se nesto proveriti spice softverom i pre sklapanja.

Naravno da kolorisu oni SE kod kojih je OT los pa se onda da se to "popravi" povecavaju u nedogled, otprilike i na "uvo" vrednosti kondenzatora u katodama kola i u napajanju... Opet i takva koloracija u donjem delu mi je za nijansu prihvatljivija nego kod mosfet A klase recimo.

A ako je snaga iskljucivo ono sto je cilj - onda SE nije put. Ustvari nije ni to neki nepremostiv problem ALI se dramaticno povecavaju zapramina, masa i cena takvog ampa. I to je ono sto je UVEK osnovno pitanje a ne kako SE ustvari "radi".

Link to comment
Share on other sites

Svakako da je izlazni trafo kljucan. I taj trafo cak i najbolji Tamura, Tango, AN su tezak kompromis kad su frekventni ekstremi u pitanju. Plus mala snaga cini svoje, bar kad su u pitanju tipicne PA bas jedinice.
Ja bih voleo da mi neko u Srbiji namota specijalni trafo samo za bas, moze da pada iznad 1Khz kolko oce, onda bi se moglo napraviti bas pojacalo komplementarno sa nekim malim SEima koji bi vozili ostatak.

Послато са SM-N960F помоћу Тапатока

Link to comment
Share on other sites

14 minuta ranije, hifista said:

Svakako da je izlazni trafo kl
Ja bih voleo da mi neko u Srbiji namota specijalni trafo samo za bas, moze da pada iznad 1Khz kolko oce, onda bi se moglo napraviti bas pojacalo komplementarno sa nekim malim SEima koji bi vozili ostatak.

Послато са SM-N960F помоћу Тапатока
 

mislim da je Romy the cat upravo to uradio u varijanti multiampinga sa 6s33s.

nisam se posebno bavio sa tom problematikom, ali mislim da ima par ljudi (Dragan @daudio, Saša Cokić Trafomatic, Nikić NAT) koji to mogu da urade bez problema. Naravno bez zmije u novčaniku.

Link to comment
Share on other sites

14 hours ago, zflazar said:

Ja bih voleo da mi neko u Srbiji namota specijalni trafo samo za bas, moze da pada iznad 1Khz kolko oce, onda bi se moglo napraviti bas pojacalo komplementarno sa nekim malim SEima koji bi vozili ostatak.

Taj nacin, sa 2 izlazne trafoa, je objavio Paul Klipschh u nekom strucnom clanku negde sedestih godina. Mozda je to i patentirao. Nisam siguran. Upravo za to sto ti predlazes. Ako nadjem to negde na hording disku poslacu :)

To ne umanjuje kompleksnost zadatka. Mozda ga samo dodatno komplikuje. Tesko je prakticno izvesti tacnu susretnu F ta 2 izlazna trafoa. A mislim da je PK to pogonio zajednckim pojacalom.

Tu je jednostavniji samo HF trafo. Za LF i dalje ostaje pitanje potrebne induktivnosti (citaj broja namotaja).

Bez specijalnih tipova lamela ne moze se uraditi dobar izlazni trafo. Lamele moraju imati veci prozor u odnosu na standard i vecu inicijalnu oremeabilnost od oko 800. I da cev nema vise od 1-1.5K oma Ri. Idealno ispod 1K. Nije problem snaga paketa vec prostor za smestanja sekcija  namotaja i izolacije. Sa 200-400 pocetne permeabilnosti standardnih lamela jednostavno ne moze da se uradi solidan vec prosecan do los trafo. Jednostavno to su odrednice. Zato niko ili retko ko daje merenja opsega. faze i ostalog.

(Jednom prilikom sam na nekim VAC jezgrima (koje su oni pakovali u paru u kutiji kao navodno za "audio") dobio na merenjima propusni opseg 8Hz-100KHz -1db. Sa vrlo malim pomeranjem faze. Ta  dual C jezgra su za oko 120W ili 160W snage, klasicni prozor. Medjutim nije bilo moguce dobiti vise od 22-25Hy. To je dovoljno ali za 2A3 za koju cev su ti trtafoi i namenjeni. To implicira da na istim jezgrima nije moguce uspesno izvesti OT za 300B koja zahteva skoro 2x vise Hy i naravno deblju zicu zbog vece struje kroz cev. Iako induktivnost raste sa kvadratom broja namotaja, za isti korak povecanja broja namotaja, induktivnost rate po nekoj n kvadratnoj funkciji. Takodje raste i sa povecanjem povrsine jezgra i taj nacin se uglavnom i koristi kao boost Hy, medjutim to je pogresno i nepotrebno zbog toga sto su jezgra ionako prevelike snage, povecava se duzina po namotaju za 2 duzine povecanja jezgra pa se povecava drasticno i termogena otpornost namotaja i primarnih i sekundarnih, dolazi do debalnsa mase bakra i mase gvozdja, debalansa gubitaka u bakru i gubitaka u gvozdju itd...)

Malo je mozda duzi post ali jednostavno ne moze krace i ovo je samo informativno :(

 

Link to comment
Share on other sites

I ja sam malo istrazivao po netu. Izgleda da specijalni trafo za bas nije lako napraviti, mora da ide pogolemo jezgro i podebela zica. Jedino sto je lakse je HF trafo ko sto objasni Majda. Ostaje mi opcija da probam lampasku aktivnu skretnicu u kombinaciji sa SS push pull snagasem, to bi bio drugi na listi put za pokusaj harmonizacije bas pojacala ispod 100hz sa SE lampasem.

Послато са SM-N960F помоћу Тапатока

Link to comment
Share on other sites

To sto preporucuju pogolemo jezgro je ustvari pogresno. Povecanjem povrsine jezgra se ne dobija znacajno potrebna induktivnost. Zato sto je linearna zavisnost. Dok je broj namotaja kvadratna funkcija.

Povecanje povrsine jezgra se moze dobiti na 2 nacina:

- povecanje paketa lamela povrsina dobija pravougaoni oblik, ALI povrsina "prozora" gde se smestaju namotaji ostaje ista, ne moze se smestiti vise namotaja i izolacije nego u jezgru kvardatnog preseka. + duzina namotaja je pvecana za 2 x povecanja duzine. Tako da ako je paket povecan sa recimo 3cm na 4.5cm, svaki namotaj je grubo dobio + 3cm bespotrebne duzine bakarne zice. To je 30m na svakih 1000 namotaja! Pa se na taj nacin znacajno a bespotrebno, povecava Rdc namota i narusava odnos gubitaka u Bakru i gubitaka u gvozdju.

- povecanje jezgra izborom lamela za vecu snagu. Povecava i prozor ali ne dramaticno. Takodje se povecava i duzina Cu po namtaju.

Povrsina jezgra je povezana sa snaom koja se transformise a to je u svim slucajevima mnogo manja snaga nego sto je izlazna snaga pojacala. Tako da to ustvari nije osnvno pitanje.

Resenje je koristiti lamele sa vecim prozorom, prostorom za smestanje namotaja i izolacije. Tu se menja duzina magnetnih linija. Kod standardnih lamela prozor je 1/2 duzine srednjeg "E" kraka, ovaj standard je usvojen izmedjuostalog i zbog manjeg gubitka materijala pri "vadjenu" lamela pomocu pese iz rolne trafo lima. Medjutim ima i srugih standardnih dimenzija gde je prozor 1.5 x veci od jezgra, ili cak 2x veci. A sto je prozor manje "popunjen" to su namotaji vecom kolicinom u homogenom magnetnom ppolju, tako da nije nuzno da se iskoristi cela povrsina prozora...

L = N^2 x Q x { mju0 / [ ro + ( lc / mjur ) ] }

mju0 = 4 x pi x 10^(-7) [H/m] konstanta

mjur = relativna permeabilnost. [nema jedinicu mere]

kriticna velicina, vrednost bi trebaslo da bude preko 400 a manja od 1000. Sto je veca ova vrdednost veca je i mogucnost da trafo ide u saturaciju pri protoku struje. Povecanjem vazdusnog procepa se smanjuje mogucnost da jezgro ide u zasicenje i izoblicenja, ali se smanjuje i induktivnost... Standardna vrednost za obicne limove je oko 200-250. Takvi limovi, a najvise ih je prisutno, nisu odgovarajuci za OT. A masovno se na njima radi, i zato i nema nikakvih merenja vec samo hajpovanje po netu...

lc = duzina magnetnih linija [cm]

ro = magnetni procep [mm]

N = broj namotaja [#]

Q = povrsina preseka jezgra [cm^2]

Ovo je za ponasanje trafoa na niskim frekvencijama. Za ponasanje trafoa na visokim F bitni su drugi parametri. Rasipna induktivnost, Coupling factor, kapacitivnosti itd...

Link to comment
Share on other sites

Zanimljiv brand : Metaxas & Sins. Drugar pre neki dan poslao link :) Duga tradicija.

(mnogo godina unazad imao sam priliku da poravljam neki njihov DAC sa Ultra Analog dac Modulima. Dobro je radio koliko se secam)

http://www.metaxas.com

http://www.metaxas.com/HIFI_2015.pdf

Izdvojio bih Magnetofon i memento mori headphone amplifier :)

 

 

sklapanje memento-a

https://www.dasklang.com/news/audio-world/23-world-audio-video-news/52554-metaxas-marquis-memento-mori-exotic-headphone-amplifier-assembly.html

Screen Shot 2020-03-24 at 9.36.22 AM.jpg

16d6024975dde34992e0e7257ce6d713-image.jpg

11d1bf00a16e78af10a4068403e3a194-image.jpg

Screen Shot 2020-03-24 at 9.27.55 AM.jpg

Link to comment
Share on other sites

Evo jos necega sto mislim da nismo do sada pominjali, a interesantno je kao full horn setup za manju sobu.

Vitavox constructor series:

constructor_series_image.jpg

Ovaj manji Oracle, za koga ima planova na netu vizuelno je lepo odradjen na Living Voice Vox Olympian. 

U Oracle kabinetu ide originalno  alniko Vitavox AK157, ali moze i neki alternativni recimo Celestion BX 4085 HS

4.jpg

0.jpg

Srednjotonska horna na vrhu je stilizovana verzija Vitavox R300W (sa Vitavox S2 drajverom) a izbor visokotonaca je neobican, tu bi mozda najpre legao onaj dugacki RAAL.

r300image.jpg 

Za domace sobe oko 20kvadrata, mislim da bi se moglo ziveti i bez subwoofera, a WAF je vrlo prihvatljiv.

 

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, hifista said:

Evo jos necega sto mislim da nismo do sada pominjali, a interesantno je kao full horn setup za manju sobu.

Vitavox constructor series:

Jao jeste :wub:. Legendarni Vitavox.

Mislim da imam negde nacrte i za ovaj veliki bioskopski model. A jednom davno umalo da nabavim njihove 12in coaxial DU120 jedinice. Odustao u poslednjem momentu. (Nisam bio siguran da ce ostati u tom mint stanju i posle transporta i bacanja kutija po postama... :( )

Mislim da su poceli pre par godima da rade i replike nekoliko najvaznijih modela ukljucucjuci i kompresione HF jedinice - ali cini mi se da su preskupi.

http://www.vitavoxhifi.co.uk/main.php

 

Link to comment
Share on other sites

Majda, na ovu temu smo kod kuma pravili 2 horne za bas 1990-91 godine, predvidjeno za coskove sobe. Nacrt je bio neki stari Klipsch-ov, secam se da je sirina prednje ploce bila skoro metar, visina oko 1,2 ili nesto vise. Zadnje stranice su bile ustvari sami zidovi sobe. Drajver, EI, petnaestica, sa otezanom membranom, kombinacija drvofiksa i peska, Fs je bila oko 19Hz. Stravican bas. Drajveri bili nabavljeni novi, po nekoj simbolicnoj ceni, tipa sto marona.

Gore su bile zelene metalne horne, msm EV, rashod iz dvorane kulturnog centra Bg. Secka na 500Hz. Pogon je bio OTL, 2 x 40W, kumov rad. 

Za ono vreme, to je izuzetno radilo, naravno uz koloraciju, kao kod svake horne.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...