Jump to content


Saving the world from Ordinary


anubisgrau

Recommended Posts

Izbegavam da quatujem stvarno.

ALI ti se non stop meni obracas posredno. Ne bi mi to smetalo stvarno, ali STALNO iznosis NEISTINE i IZVRCES ono sto je taksativno napisano i dajes sopstvena tumacenj A PREDSTAVIS TO TAKO KAO DA SAM JA NAPISAO.

Posto se to ponavlja vec ko zna koji put, sa tvoje strane, i uvek po istom principu, ubedjen sam da ti to radis sa nekom namerom. A ta namera nije dobra. Izvini ne znam kako drugacije to vise da shvatim...

Probaj ako je ikako moguce da me stavis na ignore listu? Ja stvarno nemam nista protiv tebe...

 

Link to comment
Share on other sites

9 minutes ago, dj.nik said:

Prestani da kvotujes moje postove pa ces imati manje susreta sa mnom. I ne tracari svoje privatne razgovore, pogotovu ne s ljudima koji nisu na forumu i ne mogu da potvrde / opovrgnu tvoju pricu. Javno si popunio anubis-ov profil status pa je ta info i postala javna.

"Jebote, dno dna"

 

Pa naravno da sam javno popunio. Upravo zbog toga sto ne tracarim.

Link to comment
Share on other sites

niče, molim te kao pokretač teme da se suzdržiš od ad hominem napada i iznošenja stvari koje se tiču real life identiteta ljudi.

da je bilo ko drugi ovde krenuo da licitira time ko je dekan a ko babica, isto bih reagovao - znaš da nemam ništa lično protiv tebe. ali imaš kratak fitilj - i nije moje (mator konj) da tebi (mator konj) solim pamet, samo moram da kažem da je varničenje ušlo u zonu duboko privatnog onda kada si krenuo da koristiš fraze "nabeđeni stručnjak" i slično. hajde da probamo da ostanemo u zoni argumenata i teme a ne ovakvih stvari. ni tvoj stomak nije najmanji na svetu pa šta :cheers

mislim da ovde znam najviše o istoriji zvučnika koje posedujem ali ni sam do kraja ne znam šta je mit a šta legenda a posebno lovačke priče. ono što znam sigurno, znajući 3 pomenuta holandsko danska karaktera - ne bih želeo da sa tom trojkom završim na pustom ostrvom, a možda ni sa bilo kojom od 3 moguće dvojke. nisu loši ljudi ali su nepodnošljive sujete i ega.

projekt oris swing je inicirao i u početnoj fazi finansirao gerner christensen, danac koji je ziveo u beogradu. ideja kabineta koji može da rotira oko horizontalne ose je njegova.

ideja o korišćenju BMS drajvera je njegova - bert je do tada radio samo sa vrlo različitim tipom drajvera - fostex, lowther.

horna je delo berta doppenberga, holandskog konstruktora (BD-design sajt i forum za vise detalja), on je tractrix profil napravljen od ABS-a po ugledu na AG već imao u svom portfoliju kao resenje za lowther. 

kabinet je idejno generov u smislu dizajna unutrasnjeg skeleta i ukrucenja, ali je prakticna realizacija bertova ukljucujuci proracun zapremina i dizajn bas refleks otvora u obliku škrga na zadnjem delu

BMS drajver 4592nd je kupovan u fabrici bez ikakvih izmena i modifikacija o kojima se pise. modifikaciju na samom drajveru koju nikada do kraja nisu hteli da podele sa mnom kada me je to zanimalo, a sad me zabole, je lično radio bert. bio sam prisutan kod gernera kada je cela intervencija trajala 2 minuta po drajveru.

bas jednice su uradjene u beymi po narudžbini, gde ne znam do kraja priču šta je tu čije. bertovu nikada nisam čuo, gerner tvrdi da je modifikacija nekog postojećeg bas drajvera sa laganom membranom i jakim neo magnetom u underhung voice coil model urađena po njegovoj ideji. kako kupio tako prodao, rekoh zabole me.

sa BMS drajverom je navodno bilo dosta problema da se on fazno uravnoteži pa se gerner dugo bavio skretnicom za njega. njen nacrt video iz njegove ruke, i iz iste ruke video ono što niko nije smeo da vidi niti da objavi - razni plotovi i merenja. testerica bato. ipak na kraju postignut pistonski efekat i solidna linearnost. skretnica pretovarena duelund pasivom pa zalivena smolom da mozes da se ubijes ako nesto treba da se menja. bert navodno intervenisao za fine tuning na onom sto je gerner izračunao, vodeći se znanjem koje mu je preneo stan duelund sa kojim je drugovao u audiju i samogradnji silne neke decenije. ne znam šta je istina.

na kraju se ispostavilo da treba da se menja i iz Mk I modela, poznatog po pogresno proracunatoj zapremini kabineta za izobarik komoru sa 2 basa koja potom prelazi u bas refleks (mili boze) i po skretnici koja nije 100% dorecena, islo se na MkII iteraciju.

izradjena je Mk II skretnica koja stoji u kutiji napolju i mkII kabinet je preračunat na novu litražu za ordinarni bas refleks umesto lelemudskog izobarika.

oris swing su bili zamišljeni da rade u 100% zatvorenom sistemu BD-design u kome bi bila pojacala mirka weiziga, sofisticiran gain clonovi na bazi iste šeme koja u swingovima goni aktivne basove. guja 011 ovde najbolje zna taj amp, meni je u jednom trenutku neposlušnosti to servisirao (inače je trouble free, neki su silni osigurači bili poiskakali a nalaze se na ploči i ne može spolja da im se priđe). istim takvim pojačalima, jedan po strani, treba da se goni sistem, preamp je TVC, DAC isto mirko weizig.

moj komad je bio prvi primerak koji je urađen i koji je praktično proslavio dizajn.  to je bio naravno Mk I ali mu je spolja dodata Mk II skretnica (sad mogu da biram a vise bi voleo da mogu da povadim milione u duelund pasivi u Mk I, a ne mogu), urađena je modifikacija BMS drajvera i na kraju je izvađen višak basova iz izobarika i prešlo se na prostodušni bas refleks. razlika nebo i zemlja.  gerner je nakon što su urađene MkII modifikacije i unete u serijski model naručio od berta kompletan novi MkII a ovaj oglasio na prodaju. meni se sviđalo kako to svira iako sam sve vreme bio siguran da je tu gomila iluzija na delu, pre svega opsesija LM pojačalima koja zvuče audiofilski savršeno, ispeglano, ravno ali beskrajno dosadno. gerner je u prethodnoj fazi života imao izuzetan lampas border patrol 300b na bd hornama za lowther, ali je nazalost to bilo prodato pre nego sto je prvi swing bio našvajsovan. on je već bio nepovratno zaljubljen u mirka vajciga (dizajnerski) i slepo je sledio njegove ideje, pogotov što je taj zvuk bio zaista ono što smatram vrlo tipičnim za karakter severno evropljana, danaca, holandjana - laboratorijski tačno ali beskrajno dosadno. gerner je uvek zvučnike slušao na bizaran način, tipa pusti one japanske kodo bubnjare na 110db u sobi i onda stoji pored prozora, puši habaneru i onaniše kako je to sve čisto do 20hz. mene ta vrsta zvuka nikada nije zanimala a presudni faktor za kupovinu je bio kada je bert u pokušaju da me odvrati od toga rekao da nisu voicovani za gainclone nego za njegovu tadašnju WE91 300b repliku koju je tada pravio valjda diyhifiaudio iz honga konga, znači za lampu. pa đe me nađe. kupljeno. 

tako da sam ja u građenju sistema krenuo drugim putem, sa željom da jednom hirurški preciznom ali suvom zvuku udahnem život kroz stare pojačavačke koncepte kao što je uostalom i urađeno u thomas mayerovom 300b, koji u sebi nema nijedan silicijumski baziran sklop, nema CCS, nema nista od onoga što se danas masovno radi da se uhvate prečice. ovo pominjem kao odgovor dj.niku na pitanje šta se kurobecam oko vintage drajvera kada slušam u sobi najbolji savremeni. pa BMS nije idealan drajver za sobu od 25m2. to je stadionski drajver, prebrutalan po svemu za kuću, od transparencije do negativnih artefakata, naročito ako se stavi u hornu koja nije 100% idealna, a ovaj bertov tractrix je daleko od toga - uostalom dual concentric compression driver  u jednoj horni sobnog tipa je veeeeliki izazov koji ne znam da je rešen bez kompromisa. haigner je odustao od toga i umesto 4592nd koristi 4592mid u mid horni a gore dodao jos jednu malu hornu za tweeter. izgubio faznu koherenciju single point source ali dobio prirodniju raspodelu zvuka po stazama. 

u velikim sobama se mane swingane čuju, znamo ih par nas ali se komprimisi u vidu korisćenja kompresionog koaksijalnog drajvera u 300hz horni, gde tweeter koji svira od 7k naviše nema zadovoljajući horn loading jer šiba u grlo dimenzionisano za CD srednjak od 2". gerner je to slušao u sobi od 80m2, zvučnici 1.5m od zadnjeg zida, sofa za slusanje 3 metra od zadnjeg zida, usta horne uši slušaoca 6 metara. idealka.

ipak, uz sve hendikepe to bolje svira kod mene u 25m2 u svim fundamentalnim stvarima, ton, fun faktor, sve dok akustika sobe ne pokvari zabavu a sa time živim. ono što je najvažnije, ovde može da se sluša sve, od miroslava ilića do bulata okudžave preko white stripes i sve zvuči životno, prirodno, zabavno i, usuđujem se da kažem, naposletku dobro. ne bih rekao da sam čuo sistem u životu u realnoj sobi da bi se menjao na keca.

imao sam prilike da zamenim ove moje swingove za te sledeće bertove, fabričke Mk II. slušali su ih razni ljudi jer su bili oglašeni, mislim Superfi odavde. nije mi padalo napamet da ih uzmem iako sam mogao da ih dobijem za skoro 30% manje od toga koliko sam platio prve. ti drugi su za moj ukus baš bili loši, tu je bila progresija nekih loših rešenja u pravcu filozofije koja me nije zanimala. a već je i loša karma poremećenih odnosa odradila svoje plus mislim da su modifikacije koje je gerner radio na svoju ruku nezadovoljan bertovim radom bile kontraproduktivne. nikada nisam čuo taj konkretan par da svira tako da bi ga nosio kući.

zašto je bert izbacio swingove iz proizvodnje i ubacio orelo, imam teorije neke ali iz domena psihologije više nego akustike i inženjeringa. i one su dosta slične toma zašto gerner danas sluša magneplanare a ne horne.

svako dobro želim svakom od njih.

eto a sad se molim vas ponašajte.

 

Link to comment
Share on other sites

@anubisgrau

Hvala na pojašnjenju i iscrpnom istorijatu:)

Ali pre svega na realnom osvrtu. Rado se setim druženja kod tebe sa Neskorom, Gagijem, Zvuletom. Pusti kompromise, to je zvuk sa kojim bih bio prezadovoljan. Gramofon je radio fenomenalno, slušali smo baš dosta muzike. Pa i Himza Polovinu, to je bilo da se smrzneš. Čak i zapevasmo "...umro stari pjesnik, umrla Emina..." još mi je ta slika pred očima.

Link to comment
Share on other sites

Nisam ja ni zapoceo pricu o Oris Swing zvucniku niti o Gainclone pojacalima u njima i van njih. Niti ko ih je i zasto konstruisao i pravio.

Ono sto znam jeste da Bert Doppenberg pravi svoje Gainclon-ove, ugradjuje u Orelo MKII i verovatno ostale zvucnike iz njegove radionice. Pravi i pojacala po narudzbini, jedno takvo pokazacu u prilogu. Bert je naravno aktivan i na drugim forumima, nesto kratko sam i bio u kontaktu s njim al' bas nisam raspolozen da i trgujem. Oftopicno pominjanje Oris Swing i 'insajderske' a sasvim nebitne informacije zaista skracuju moj fitilj. Dokle bre bezveznog samohvalisanja.

Ja se drzim BMS jedinice i nju pominjem kao top level pored Radian-ovih kompresionih, koji tek ubijaju cenom. Nisam siguran da li je i opravdana. Mene dobro sluze i P.Audio, nemam zamerki. A tu su i magnetostatici za novi par zvuja, malo su dosadile hornice.

 

BertGainclone.thumb.jpg.67508b1a9cf48a87de133cf9db8a614a.jpg

Link to comment
Share on other sites

Da, nije sporno da je Bert proizvođač tj švajser (jer stvarno sve lemi iz svoje radione) ali elektroniku je sigurno dizajnirao Mirko Weizig. To je iz vremena velike ljubavi između svih njih koja je pala u vodu. Vidim po slici gore da je Bert odustao od kutije koju je Gerner našao kod nekog proizvođača u Aziji koja je ipak davala malo bolji vizuelni šmek. Pojačalo se zvalo Crazy A, Mirko je dobijao % od svakog prodatog primerka. Posle je mislim Bert odlučio da ga zabole i onda je nastavio sam dalje a Mirko je odveć situiran da i njega zabole da se bavi forenzičkom analitikom šta je na pločici sa tvoje slike.

P1012754.jpg

Mislim Weizig je posebna vrsta budale u ovoj jednačini, suvi genije koji se bavi programiranjem industrijske automatike za Siemens i onda da bi ostao normalan dizajnira audio. Voli DHT. Voli pasivu, AVC, TVC ali jebeno ništa od toga ne dizajnira. A on je jedno vreme bio toliko daleko da je koristivši veze koje je imao kao Simensov inženjer, naručio turu čipova od Analog Devices po njegovim specifikacijama koji su išli u njegove DAC-ove. O ovome Majda može da piše jer je nešto od tih abortiranih Gernerovih varijanti završilo prvo kod njega na kanalu a potom i u vlasništvu.

 

Enivej, hvala za normalniji tok diskusije.

Link to comment
Share on other sites

Jesam spomenuo usput BD des. Ali ne kao nesto sto je trebalo da bude bilo kome okidac za potpuno druge duzne stvari.

Uostalom sve je bilo tacno sto sam naveo, ako je i bilo neke nedoumice @anubisgrau je objasnio podrobnije...

Da sam znao da ce na mene bacati drvlje i kamenje ne bih ni pisao...

Nijedan Mirkov komad nije zavrsio kod mene, niti je bio na kanalu. Mislim od tih nekih 2 komada nijedan se nije nikada pokvario, pa da ga je trebalo podizati na noge. Sve je to bilo po mom misljenu u tehnickom smislu tip-top. Jedan komad, od prvih USB dacova (opt. baterije) je i dalje u sistemu kod mog drugara. Radi bez greske. Drugi komad koji sam ja mofikovao, na Gernerov zahtev, a uz konsultacije sa Mirkom je isto negde u nekom sistemu i radi odlicno. To su sada vec decenije u pitanju... Sve sto sam ja custom uradio je da sam dodao 2 nezavisna SE buffera sa pripadajucim kvalitetnim napajanjima u originalno kuciste. Uspeo sam da ubacim i neke Duelund condove na putiu signala. Nije bilo puno prostora... Uz Mirkov blessing. I to je radilo osetno bolje nego u prethodnom stanju. Naravno bez ostecenja i bilo kakvih krljanja originalnog enterijera. Sa otvorenom opcijom da se vrati u prethodno stanje. Ne bih da objasnjavam sada pojedinosti o tome. Sa MW smo G, i ja bili i ranije u nekoj redovnoj prepisci. Mirku sam uredno poslao sve sta sam izveo i bio je zadovoljan. Meni je imponovalo to sto sam uopste i imao priliku da komuniciram sa Mirkom...

Mogu da kazem da je Mirko tip polugenija ili genija koji sve drzi u malom prstu i zna bukvalno napamet. Izuzetan strucnjak u vise oblasti. On je mozda najzasluzniji pored BD des. sto je USB doziveo ekspanziju. Jedan je od pionira koji je dizanirao i software i hardware za USB audio kvalitetniju vezu. Setite se samo kada je to bilo... Isto to mogu reci i za Gernera koji je stvarno majstor za te stvari oko zvucnika. Narocito za skretnice. Imao sam prilike da poslusam nekenjegove intervencije na nekim fabrickim skretnicama  i to je bilo neverovatno u smislu promene na bolje. Znanje i iskustvo. Bert je isto majstor svoje profesije niko to ne moze poreci. Novi modeli, razvoj, prisustvo na sajmovima i napredak. Da nije strucan ne bi to bilo moguce... Tacno je ovo sto kaze @anubisgrau za mirkov sistem. To je uglavnom Cevni sistem sa vintage zvucnim jedinicama. Starudija. Imam i neke fotke ali necu ih postovati.

Inace mislim da Mirko i dalje kontinuirano pravi DACove. Ali to radi daleko od foruma i javnosti i postoji bukvalno hidden mreza custom porucioca kojima on isporucuje modele. Nemam konkratnijih informacija o tome. Ali sam ubedjen da i dalje on to radi odlicno.

 

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, damic said:

Bas me interesuje,  moze nesto o tome?

Moze naraavno.

Nekada cuvena firma B&G Radia (Bohlender - Graebener) proizvodila je jedan od najboljih visokotonaca - 'Neo3, zatim Neo8, Neo10 i jos neke (dugacke) panel magnetostatike npr. RD-75 modul.

B&G Radia je kupljena od strane velike kompanije skoncentrisane na sasvim drugi segment ultimedije ali su zato navedeni drajveri postali nedostupni i poprilicno poskupeli. Zadnje zalihe Neo3 kod nemackog distributera prodavane su po oko 140-150 eura komad.

Konstruktor zvucnika koji je jako puno modela zvucnika napravio baziranim na upravo Neo3 visokotroncu, uspeo je da kod istog proizvodjaca originalnog Neo3 progura na trziste bez sudskih sporova svoj GR Research Neo3 drajver. Izmenjena je osnova na kojoj se nalaze aluminijumski provodnici, mislim da je sada kapton folija a ranije neka Du Pont ili slicno. Uglavnom, sporovi su izbegnuti i proizvodnja te novi modeli zvucnika polako izviru.

Upotrebom GR Neo3 bez zadnje komore, dakle kao OB jedinice i dodavanjem plitkog vejv-gajda ili kako jedan nas drugar voli da ga nazove, 'zvukovoda' ispred, dolazi se do vrlo dobre osetljivosti od nekih 92-93 izuzetno pitomog drajvera, totalno ravne i benigne iimpedanse - laganim za pogon i skretnicenje.

Pre nestasice Neo3 postojao je komercijalni, gotov zvucnik 'Serenity Acoustics Super 7' sa Neo3, 4 kom Neo10 (Neo8 ne ide dovoljno nisko) horizontalno postavljenih te 2x12" servo kontrolisanih bass jedinica, pogonjenih naravno pojacalom sa servo kontrolm. Cena nije bila nezna, oko $20.000 ali upicanjen u metalik boju Ferarija. Lotusa itd, savrsene spoljne obrade.

Sada se polako pojavljuju razne ideje i ponude, od 'Super 7' u kit verziji (sva drvenarija i elementi bez zavrsne obrade). Pojavljuju se i manje varijante, npr samo po jedan Neo3 i Neo10, jos uvek nema ime, samo OB monitor .Ali je drvenarija skoro sasvim definisana i u donjem delu se mogu dodati 3 16cm ijako dobre mid-bass jedinice te sub-vuferi za pravi grunt do 17-18 Hz u sobi. Evo izgleda monitora a zatim i skice 3x16cm mid-bass kao osnove.

Neo01.jpg.b5030bfcecbb48da787cf6d1628814f5.jpg

image.jpg.754832a8f773101e8232d3878a26aecd.jpg

Ovo nedostajuce krilo ne nedostaje, ovako se zaustavlja talas zvuka ka suprotnom zvucniku. Izmereno i podeseno.

Prvi put je sa ovim drajverima ukomponovana skretnica prvoga reda i to rekao bih jako uspesno: Obratiti paznju na podeoke dB skale.

88543265_FirstordercrossoveronNeo10.jpg.10d67ddf806b649facd1b06b4355e5af.jpg

GR Neo3 je pristupacan sa $85 /kom ali je Neo10 u pm otisao. Moji bass drajveri su i dalje aktuelni, bass je 'Da Bomb' ali bih da se docepam servo jedinica i servo pojacala. Polako, plasman jos nekoliko Koktelcica omogucice investiciju u novo zadovoljstvo :)

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

Šta su koktelčići? 

E hvala za ovaj post. Ja sam pratio promenu interesovanje ekstremne zajednice sa CD horni na Beymin TPL-150 AMT koje se posle toga rasirilo na Bohlender - Graebener RD-75 koji je u tom trenutku bio planar koji se barem na papiru spustao najnize. To je baš bi dominantan trend, kad su ljudi malo počeli hrabrije da pišu o nedostacima nedovoljno dobro urađenih horni u kućnim sistemima (komerc i komprimis varijante) pa se pojava Beyminog AMT drivera dočekala sa mnogo entuzijazma. Ja sam na tom uvođenju BG odustao od praćenja, iz niza razloga - nikada necu imati pojacala koja ce moci da pogone tako neosetljiv drajver i previše sam mator da sad pravim zaokret od 90 stepeni. I što inače verujem da toj vrsti drajvera sklonim isušivanju zvuka treba lampa da ga oživi, ali to je samo moj problem. Ipak u šteku imam jedan par TPL-150 koji čeka probu na baflu, imam sasvim lepo posložen (idejno) niz drajvera slične osetljivosti koji bi se mogli zakucati na dasku za probu - fostex 825, TPL-150, audax PR170, fane studio 8M - sve oko 100db, do nekih 150-200-nak hz.  mada sam ja to prvobitno planirao za neki klon jbl/blumenhofera.

Link to comment
Share on other sites

Paa, koktelcici su ono sto ja uvozim, distribuiram po malo :)  Cocktail Audio, nova generacija kombinovanih uredjaja, od servera, ripera, strimera, d/a konvertora i jos puno toga. Za svaciji dzep, od 600 do 5.000 jedinica.

Nemoj se muciti sa RD-75, evo sta kaze profi konstruktor (Danny Richie) o njima:

=Navod=

I had a tough time finding a good use for them myself. Sensitivity was rather low and they lacked the real dynamics and clarity of the Neo's. The top end was also rolled off pretty hard too. So they lost some of the upper spacial cues. And they didn't play down low enough to catch all of the mid-range (playing down to 200Hz). 300Hz was about the extent of their range, so it dropped the lower vocal and then that range had to be split with a different driver.

And the the sensitivity so low it was hard to find a line of any woofers to match them. In the LS-6 and LS-9 line sources the tweeter line hit just over 91db. To match that I had to design a 3 ohm woofer that was 83 to 84db sensitivity.  The RD-75 hit only 85db with 1 watt. So a line of woofers to match it would have to be in the 78db range.

=Kraj navoda=

 

 

Link to comment
Share on other sites

I za ljubitelje planara isto vazi kao za horne, treba pokriti sirok opseg planarima. 

Evo lepog primera, Mark Levinson HQD zvucnici (HQD skracenica od Hartley, Quad, Decca) iz 70tih.

Levinson je napravio stalak na kome je stavio dva Quad ESL 63 po kanalu a izmedju Decca Kelly ribone, bas pokriva Hartley 24" po kanalu u velikoj zatvorenoj kutiji.

Me___HQD.jpg

666levinsonHGC.promo_.jpg

 

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, anubisgrau said:

Bili su ovako stakovani Quadovi u Beogradu krajem 70-tih, pisao je o tome Duško Dragović u svojoj hifi kolumni beše u časopisu Zdravo. Mora neko stariji od mene ko je bio svedok, ja nisam.

Ovde je pisao o 8 stakovanih Quadova i još 6 iza leđa. Ukupno 14 Quad ESL kod tadašnjeg direktora SME-a. Bilo je to u vreme nastanka SME 3 ručice:

hifi_muzika_dd_11_enc.pdf

Evo i odgovarajućeg woofera po Dragovićevom predlogu:

https://www.audioantiquary.com/en-us/janis-w1/

I zaista interesantan osvrt na PA kroz razvoj John Meyer-a iz Meyer Sound-a, od interesantnog horn setup-a Glyph preko McCune JM-10 kojeg Dragović navodi i samog nastanka aktivne amplifikacije.

 

glyph.jpg.5c490b2f02b8dfa324f9d2d7d7f03d46.jpg

Link to comment
Share on other sites

On ‎1‎.‎12‎.‎2018‎. at 0:47, dj.nik said:

Mala korekcija kod imena saradnika u knjizi (drugo, dopunjeno izdanje): nije zflazar vec fflazar - Ferenc Lazar, vec pominjan sa cudom od pojacala sa Babuskama, predpojacalom/ima te povecim visecim buradima u kojima zadovoljno predu Tannoy koaksijalci :) 

 

članak je Ferencov ne moj, u pravu si. Jedino burad ne vise.

:)

Link to comment
Share on other sites

10 sati ranije, dj.nik said:

Moze naraavno.

Nekada cuvena firma B&G Radia (Bohlender - Graebener) proizvodila je jedan od najboljih visokotonaca - 'Neo3, zatim Neo8, Neo10 i jos neke (dugacke) panel magnetostatike npr. RD-75 modul.

B&G Radia je kupljena od strane velike kompanije skoncentrisane na sasvim drugi segment ultimedije ali su zato navedeni drajveri postali nedostupni i poprilicno poskupeli. Zadnje zalihe Neo3 kod nemackog distributera prodavane su po oko 140-150 eura komad.

Konstruktor zvucnika koji je jako puno modela zvucnika napravio baziranim na upravo Neo3 visokotroncu, uspeo je da kod istog proizvodjaca originalnog Neo3 progura na trziste bez sudskih sporova svoj GR Research Neo3 drajver. Izmenjena je osnova na kojoj se nalaze aluminijumski provodnici, mislim da je sada kapton folija a ranije neka Du Pont ili slicno. Uglavnom, sporovi su izbegnuti i proizvodnja te novi modeli zvucnika polako izviru.

Upotrebom GR Neo3 bez zadnje komore, dakle kao OB jedinice i dodavanjem plitkog vejv-gajda ili kako jedan nas drugar voli da ga nazove, 'zvukovoda' ispred, dolazi se do vrlo dobre osetljivosti od nekih 92-93 izuzetno pitomog drajvera, totalno ravne i benigne iimpedanse - laganim za pogon i skretnicenje.

Pre nestasice Neo3 postojao je komercijalni, gotov zvucnik 'Serenity Acoustics Super 7' sa Neo3, 4 kom Neo10 (Neo8 ne ide dovoljno nisko) horizontalno postavljenih te 2x12" servo kontrolisanih bass jedinica, pogonjenih naravno pojacalom sa servo kontrolm. Cena nije bila nezna, oko $20.000 ali upicanjen u metalik boju Ferarija. Lotusa itd, savrsene spoljne obrade.

Sada se polako pojavljuju razne ideje i ponude, od 'Super 7' u kit verziji (sva drvenarija i elementi bez zavrsne obrade). Pojavljuju se i manje varijante, npr samo po jedan Neo3 i Neo10, jos uvek nema ime, samo OB monitor .Ali je drvenarija skoro sasvim definisana i u donjem delu se mogu dodati 3 16cm ijako dobre mid-bass jedinice te sub-vuferi za pravi grunt do 17-18 Hz u sobi. Evo izgleda monitora a zatim i skice 3x16cm mid-bass kao osnove.

Neo01.jpg.b5030bfcecbb48da787cf6d1628814f5.jpg

image.jpg.754832a8f773101e8232d3878a26aecd.jpg

Ovo nedostajuce krilo ne nedostaje, ovako se zaustavlja talas zvuka ka suprotnom zvucniku. Izmereno i podeseno.

Prvi put je sa ovim drajverima ukomponovana skretnica prvoga reda i to rekao bih jako uspesno: Obratiti paznju na podeoke dB skale.

88543265_FirstordercrossoveronNeo10.jpg.10d67ddf806b649facd1b06b4355e5af.jpg

GR Neo3 je pristupacan sa $85 /kom ali je Neo10 u pm otisao. Moji bass drajveri su i dalje aktuelni, bass je 'Da Bomb' ali bih da se docepam servo jedinica i servo pojacala. Polako, plasman jos nekoliko Koktelcica omogucice investiciju u novo zadovoljstvo :)

 

 

 

Ovaj OB MONITOR je primereniji za nase stanove a ne one skalamerije koje se nemogu ni uneti kroz vrata.

Link to comment
Share on other sites

8 minuta ranije, prophet said:

 


Na sta konkretno mislis?

 

Sve su ovo verovatno sjajni komadi audio industrije ali nisu primereni za nase prosecne sobe i za prosecan dzep,pogotovo sto ce tesko dobro raditi u 20-25m2.Za signal od 20HZ.potrebno je da prostorija ima preko 11m.duzine.Ja sam sebi napravio zvucnike sa 38HZ.jer mi je soba duzine 7m.i sve ispod toga bi bilo problematicno a imao sam kao mladji zvucnike koji su isli do 28HZ.i to je bio problem da se slusa.

20180913_145244.thumb.jpg.71f1fa9db47762ac788259ed0975a4c7.jpg

img_587630_3736724_0[1].jpg

TuneAudio_Anima.thumb.jpg.a5b89671754d6f774ca9b7ce25222bfa.jpg

Gamma_cherry_s.jpg.a1b39d907597e29d742803b48cad36fc.jpg

jirei_h_sp.jpg

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...