Jump to content


Mislio je da ima zlatne uši, ali OVO JE PROMENILO SVE!


空也

Recommended Posts

Ja se uopšte nisam zanimao, ali sad me je zainteresovalo. Zamišljao sam da je jitter permutovanje bitova, a po ovome ispada da se radi o varijaciji trajanja impulsa. Ostatak je jasan.

Ako je jitter hardverski problem, šta bi u ponašanju plejera ili njegovoj interakciji s nečim drugim moglo da rezultira karakterističnim jitterom, jer bi se samo u takvom slučaju jitter mogao proglasiti odgovornim za karakterističan zvuk plejera?

Da ne bude nesporazuma, nisam se bavio poređenjem različitih plejera, tako da nemam stav o tome. U jednom tuđem sistemu sam čuo jasnu razliku, ali kako ne razumem u potpunosti softverski okvir u kojima su demonstrirani, zaključak je formalan.

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 139
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Top Posters In This Topic

Posted Images

@Delija

Bilo bi zanimljivo objasniti šta konkretno u ovom primeru utiče da jitter ne utiče na snimak, a utiče na DAC, pošto je ovaj snimač istovremeno i DAC - signal se u real time-u (slikovito) "krade" i pakuje u fajl, negde na putu između SPDIF ulaza i DAC sekcije snimača.

Znači ako snimač rešimo da koristimo kao DAC, pa tokom plejbeka, onako usput, hvatamo u fajl taj isti digitalni signal koji ide u DAC sekciju snimača, jitter nemamo u fajlu, ali ga imamo u DAC sekciji, i ako se proces snimanja i D/A konverzije tog istog signala odvijaju u real time-u istovremeno?

 

Pazi, na trenutak pomislih da možda ima nečega u tome što pričaš, čovek uči dok je živ, itd, :) ...ali se onda setih da smo zaboravili činjenicu, da se prilikom null testa pojavljuje minimalna razlika, u slučaju kada sa nekim od "snimaka" uzmem da poredim originalni polazni fajl.

Razlike nema prilikom međusobnog poređenja snimaka različitih plejera, ali je ima ako poredimo snimak izlaza nekog od tih plejera sa originalnim fajlom.

Znači jitter ipak utiče na snimak i može biti zabeležen u njemu? :wacko:

17.gif

Sve ovo je u svakom slučaju zanimljivo i van ove teme. :)


 

Link to comment
Share on other sites

...A u stvari, možda smo malo i skrenuli sa teme. :)

Uhvatili smo se za jitter, koji bi trebao da bude random smetnja, proizvod nesavršenosti lanca reprodukcije, koja je često vezana i za hardver i varira od slučaja do slučaja.

Diskusija jeste postala zanimljiva sama za sebe i možda iz nje nešto naučimo :thumbsup2, ali...

...Ja sam prvenstveno krenuo u ovaj test potaknut iskustvima vezanim za razlike između zvuka plejera koje se opisuju kao konstantne, sa karakterističnim "zvučnim potpisom", nezavisne od kompjuterskog hardvera, na način na koji se opisuje zvuk različitih komponenti.

Neki plejeri se opisuju kao topli i analogno zvučeći, neki kao digitalno precizni i sterilni, itd.

Takav zvuk se stvarno može dobiti različitim podešavanjima pojedinih plejera, ali kada se ta podešavanja isključe, svi počinju da "sviraju" isto. Barem oni koje sam probao.

To se jasno videlo na snimcima koje sam pravio, različita podešavanja upsampling-a su davala jasne razlike u zvuku, a na null testu su bile više nego očigledne.

 

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, TurboMaximus said:

Ako je jitter hardverski problem, šta bi u ponašanju plejera ili njegovoj interakciji s nečim drugim moglo da rezultira karakterističnim jitterom, jer bi se samo u takvom slučaju jitter mogao proglasiti odgovornim za karakterističan zvuk plejera?

To je pravo pitanje. :thumbsup2

 

Link to comment
Share on other sites

Jitter nije nikakva random pojava. Jitter je posledica varijacije (minimalne ali opet merljive i realne) oscilatornih kola zaduzenih za davanje nekog stalnog takta - klokovi. Imas ih na milion mesta, jer su osnova digitalne informacije.

Na samoj maticnoj ploci racunara imas glavni (valjda 24MHz) pa nekoliko pomocnih medju kojima je i

Klok USB magistrale. Varirao sa USB standardima - 6, 8, 12, 17.02nesto MHz

U HiFace mustikli imas 2 kloka (trebalo bi)

U Tascamu imas 2 kloka (trebalo bi)

Taskam S/PDIF prijemnik ima svoj klok. I tako dalje.

Ni jedan od njih ne osciluje (daje 'takt') striktno onome sto pise na deklaraciji vec varira za 10, 20, 50, 100, 500 ppm (Parts Per Million). Varira, glavna rec ovde. U vremenskom domenu. Ali nije 'random' pojava, sad nece pa oce pa nece.

Ti si poslao fajl recimo sadrzaja: 00011110  01011100  01110111  000111000

I svaki bit-perfekt plejer ce isporuciti isto to: 00011110  01011100  01110111  000111000

Inace se ne bi zvao bit-perfekt. Jitter je uzrokovao da ta informacija stigne delic vremena ranije ili kasnije. Kada neko nauci sta i kako dejstvije na zvuk (npr jitter), onda u programski kod ubaci nekakvu varijablu za korekciju (jitter) greske.

Koliko je 'kvazi' znalaca da napisu hiljade programskih linija koda na pravi nacin to je 'za nebilivit'. I ja programiram po neki put, da. Napisem neku istrukciju za 'Hello World". I to radi, za divno cudo, ekran pun slova. Al' instrukcija dugacka dve A4 strane. Vrlo uspesan 'programer'.

Da iz svakog plejera izlazi isti zvuk - to moze da kaze samo neko ko uopste ne poznaje digitalnu reprodukciju zvuka.

I ja ovde striktno razdvajam snimanje od reprodukcije muzike. Potpuno razliciti procesi.

Ja ne bih dalje, ako ne moram. A da skidam 1G podataka i to iste pesme. takodje ne bih.

Link to comment
Share on other sites

5 sati ranije, 空也 said:

Pazi, na trenutak pomislih da možda ima nečega u tome što pričaš, čovek uči dok je živ, itd, :) ...ali se onda setih da smo zaboravili činjenicu, da se prilikom null testa pojavljuje minimalna razlika, u slučaju kada sa nekim od "snimaka" uzmem da poredim originalni polazni fajl.

U tom slucaju koji si naveo ti nemas cak ni bit perfect na celoj "vertikali" - reprodukcija + snimanje.

To ne mora da znaci da ti izlaz nije bit perfect, ali i moze da znaci. Ako nemas identicne fajlove onda nemas dokaz ni za bit perfect. Nisi jos ni stigao do jitter-a :) 

 

Link to comment
Share on other sites

5 sati ranije, dj.nik said:

Jitter nije nikakva random pojava. Jitter je posledica varijacije (minimalne ali opet merljive i realne) oscilatornih kola zaduzenih za davanje nekog stalnog takta - klokovi. Imas ih na milion mesta, jer su osnova digitalne informacije.

Na samoj maticnoj ploci racunara imas glavni (valjda 24MHz) pa nekoliko pomocnih medju kojima je i

Klok USB magistrale. Varirao sa USB standardima - 6, 8, 12, 17.02nesto MHz

U HiFace mustikli imas 2 kloka (trebalo bi)

U Tascamu imas 2 kloka (trebalo bi)

Taskam S/PDIF prijemnik ima svoj klok. I tako dalje.

Ni jedan od njih ne osciluje (daje 'takt') striktno onome sto pise na deklaraciji vec varira za 10, 20, 50, 100, 500 ppm (Parts Per Million). Varira, glavna rec ovde. U vremenskom domenu. Ali nije 'random' pojava, sad nece pa oce pa nece.

Ti si poslao fajl recimo sadrzaja: 00011110  01011100  01110111  000111000

I svaki bit-perfekt plejer ce isporuciti isto to: 00011110  01011100  01110111  000111000

Inace se ne bi zvao bit-perfekt. Jitter je uzrokovao da ta informacija stigne delic vremena ranije ili kasnije. Kada neko nauci sta i kako dejstvije na zvuk (npr jitter), onda u programski kod ubaci nekakvu varijablu za korekciju (jitter) greske.

Koliko je 'kvazi' znalaca da napisu hiljade programskih linija koda na pravi nacin to je 'za nebilivit'. I ja programiram po neki put, da. Napisem neku istrukciju za 'Hello World". I to radi, za divno cudo, ekran pun slova. Al' instrukcija dugacka dve A4 strane. Vrlo uspesan 'programer'.

Da iz svakog plejera izlazi isti zvuk - to moze da kaze samo neko ko uopste ne poznaje digitalnu reprodukciju zvuka.

I ja ovde striktno razdvajam snimanje od reprodukcije muzike. Potpuno razliciti procesi.

Ja ne bih dalje, ako ne moram. A da skidam 1G podataka i to iste pesme. takodje ne bih.

Ok, ako do greške dolazi na nivou hardvera, isključivo zbog nepoklapanja tajminga klokova, ta greška, pošto je prošla ceo put, kompjuter, HiFace, Tascam SPDIF ulaz, sa svim tim oscilatorima čije se greške lančano akumuliraju, bi trebala da se odrazi na prenetu informaciju zapisanu u fajl tokom procesa snimanja?

Kako jitter, ako se isklučivo posmatra kao akumulirani niz grešaka koje nastaju zbog nesavršenosti lanca klokova na putu reprodukcije, utiče na karakteristični, zvučni "potpis" nekog plejera?

Po onome što si napisao, jitter bi trebalo da bude usko zavisan od hardvera. Na nekoj hardverskoj platformi sa kvalitetnijim i preciznijim klokovima je manji, a na drugoj sa jeftinijim i manje preciznim klokovima je veći. 

Opet, razlike između plejerima se opisuju kao konstantne, svaki plejer ima svoj karakterističan "zvuk", bez obzira na varijabile u vidu različitih nivoa jitter-a hardvera na kojima se taj plejer "vrti".

Pošto smo se fokusirali na jitter a zanemarili sve ostalo,

koja je korelacija između nivoa jitter-a koji je promenljiv i zavisi od hardvera, i karakterističnog zvučnog potpisa nekog plejera koji se vrti na različitom hardveru? 

 

Ukratko, u kom kontekstu smo krenuli da diskutujemo o jitter- u u priči o različitom zvuku plejera?

Da li jitter definiše karakteristični zvuk nekog plejera?

Ako ga definiše, kako neki plejer ima konstantan zvučni pečat, bez obzira na različite nivoe jitter-a različitih hardverskih platformi?

Ako ga jitter ne definiše, šta definiše zvuk tog plejera?

U slučaju da jitter ne definiše zvuk plejera, i ako se, kako Delija kaže, uticaj jitter-a ne može snimiti u fajl, da li se u fajl preko SPDIF-a mogu snimiti ti različiti zvučni potpisi plejera?

Ponavljam da su uspešno snimljene razlike nastale tvikovanjem parametara filtera plejera tipa linear phase ili miniumum phase, itd.

PS

@Delija

Sada se setih, kada sam pre godinu dana snimao fotografije u jednom domaćem ozbiljnom muzičkom studiju, vlasnik mi je sav ponosan pokazao neki novi preskupi master klok uređaj koji mu jako diže kvalitet snimanja. Da li to znači da jitter ipak utiče na snimak i da njegov uticaj može biti zabeležen u snimljenom fajlu?

Link to comment
Share on other sites

Zanimljiv je detalj da se rerprodukovani fajlovi međusobno peglaju u nulu (da li?), a sa originalom ne. I to traži objašnjenje. Verovatno su različitim putem uneti u program za peglanje.

Da li je ono 138 zvučnih dB ili je u pitanju nekakava binarna statistika? Malo mi je nelogično da je prvo jer bi ispalo da je razlika uvek na najmanjem bitu, što ne znam čime bih objasnio.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, TurboMaximus said:

Zanimljiv je detalj da se rerprodukovani fajlovi međusobno peglaju u nulu (da li?), a sa originalom ne. I to traži objašnjenje. Verovatno su različitim putem uneti u program za peglanje.

Da li je ono 138 zvučnih dB ili je u pitanju nekakava binarna statistika? Malo mi je nelogično da je prvo jer bi ispalo da je razlika uvek na najmanjem bitu, što ne znam čime bih objasnio.

Postupak poređenja je bio isti za sve fajlove.

Signal od -138dB je razlika između dva fajla. 

Prilikom null testa, dobijene razlike između fajlova su "zvučne", tj. mogu se poslušati.

Ova razlika na -138dB je previše tiha, ispod je nivoa šuma celokupnog sistema, pa se njenim puštanjem na zvučnicima neće ništa čuti.

U ovom sučaju je njeno postojanje više od teoretskog značaja za ovu priču oko snimanja SPDIF signala i da li se razlike mogu snimiti ili ne.

Link to comment
Share on other sites

7 minuta ranije, Delija said:

:D

:cheers

:)

Dok ne stignu nova pitanja, ova su aktuelna :):

1 sat ranije, 空也 said:

Ukratko, u kom kontekstu smo krenuli da diskutujemo o hardverskom jitter- u u priči o različitom zvuku plejera?

Da li taj jitter definiše karakteristični zvuk nekog plejera?

Ako ga definiše, kako neki plejer ima konstantan zvučni pečat, bez obzira na različite nivoe jitter-a različitih hardverskih platformi?

Ako ga jitter ne definiše, šta definiše zvuk tog plejera?

U slučaju da jitter ne definiše zvuk plejera, i ako se, kako Delija kaže, uticaj jitter-a ne može snimiti u fajl, da li se u fajl preko SPDIF-a mogu snimiti ti različiti zvučni potpisi plejera?

Ponavljam da su uspešno snimljene razlike nastale tvikovanjem parametara filtera plejera tipa linear phase ili miniumum phase, itd.

 

Link to comment
Share on other sites

@Kuja

Jitter je samo detalj digitalne price (reprodukcije) a ista pitanja mozes da postavis i za gramofon, zasto svaki deo ostavlja svoj pecat i zasto svaki ponaosob utice na zvuk sa gramofona. Normalno da svaki programer klepa neki plejer po svom znanju i valjda najboljem umecu.

Neki od njih su dublje sagledali stvari, neki plice. Primeri su raznoliki, upecatljivo najinteresantniji bi bio tvorac "Bughead Emperor - Infinity Blade" plejera - japanac veoma zamucenog mozga za svakodnevno funkcionisanje (oficijelno nesposoban za rad, koji i ne cuje dobro pa opet kreira superioran plejer u odnosu na razvikani fuJbar. Kreira i softver sa primarnim zadatkom prepisivanja fajla sa jednog mesta na drugi na HDD-u, pre ucitavanja u audio plejer, jer se tako podize energetski nivo zapisa. Veruj ili nemoj, tvoje je, ali poprilican broj korisnika tog plejera cuje razliku tretiranog i ne tretiranog fajla. Jos loodja stvar jeste npr da japanac tvrdi da se i fotografije, filmovi na montoru bolje vide nakon tretmana. To parce softvera je nazvao 'Rewrite Data'. Tu je i "All Core Any Cures' koji je izmedju ostalog namenjen smanjenju jitter-a u jezgrima CPU-a. I tako dalje.

Kreatori audio softvera su raznovrsni i naravno da koriste razlicite alatke za razvoj i u okviru istog OS a posebno u okviru razlicitih OS-a. Razvojni alati sadrze i svoje bagove pa su nekad i prinudno (prisilno) rezultati programiranja razliciti. Posebno kod primene digi filtera.

Razlicit je zvuk kod PC-a sa lineranim napajanjem i istim ostalim komponentama / setovanjima / plejerom u odnosu na copersko napajanje. Bice bolji zbog smanjenog nivoa digitalnog suma (digital noise) - posledica gomile prekidackih elemenata u procesu pretvaranja AC-DC te generisanja i filtracije potrebnih DC napona.

 

 

Link to comment
Share on other sites

Što se gramofona tiče, tu je manje sve više jasno i lako objašnjivo. Nema ludih japanca koji dižu energetski nivo JPEG fajlova. :)

Večina stvari koje si opisao, se svode na uticaj hardvera na zvuk - timing clock-ova, filtracije i šumovi napajanja, itd, itd.

Ja sam pokušao da se empirijski bavim konkretnim, "izmerljivim" stvarima vezanim za same plejere.

Zato me je zanimalo šta konkretno čini zvuk nekog softverskog plejera specifičnim i jedinstvenim.

Znam da postoji gomila raznih plejera, ja sam se fokusirao na one najpoznatije za Mac, koje i sam koristim.

Priča je skrenula na jitter, koji je na kraju u stvari ispao više vezan za hardver.

Priča se stalno širi na ostale fenomene, a nikako da se konkretizuje i suzi na same plejere. :)

Uzeo sam i napravio snimke izlaza različitih plejera, rečeno je da između snimaka ne može biti razlike pošto se u njima ne može uhvatiti jitter, ali sada ispada da jitter u stvari nema mnogo veze sa samim plejerima...

Naravno da filteri koje pominješ utiču na zvuk plejera. To sam u snimcima uspeo da zabeležim i razlike su vrlo primetne.

Kada sam posle svih ovih godina na miru seo, poisključivao sve filtere, i ponovo, natenane i opušteno sve poslušao bez predubeđenja, utvrdio sam da mi plejeri koje koristim u stvari sviraju isto.

 

Link to comment
Share on other sites

@Kuja

Blago tebi, resio si sve dileme, sad mozes da uzivas. I nikako ne skidaj neku novu verziju omiljenog plejera jer zvuk svakako nece biti isti. Nama bez zlatnih usiju ipak i male promene u setovanju nekog plejera unose cujne razlike. Bila to velicina bafera, velicina samog fajla koji se dize u memoriju, latencije ovog ili onog uredjaja, brzina CPU-a, broj aktivnih procesa u OS-u, prioriteti izvrsavanja procesa itd, itd.

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

A propo cele ove priče o jitter-u, evo jednog zanimljivog teksta koji objašnjava dosta toga:

https://www.soundonsound.com/techniques/does-your-studio-need-digital-master-clock

Preporuka je da se ceo tekst pročita. :)

 

Tu između ostalog piše da jitter i te kako može biti random (kolega dj.nik se nije bio složio sa mojom ranijom primedbom da je jitter random prirode).

The diagram on the opposite page shows how short‑term timing variations between one clock period and the next can result in a distorted waveform. If the timing variations are random, the result is effectively added noise, whereas if the variations are periodic, additional atonal (intermodulation) artifacts can be added to the signal. These timing variations are referred to as 'jitter', whereas a long‑term timing variation of the overall clock rate is called 'drift'.

Short‑term timing variations between one clock period and the next can result in a distorted waveform.

 

"Randomičnost" jitter-a još više može biti izražena tokom prenosa signala u lancu reprodukcije:

Interface-induced Jitter

With S/PDIF and AES formats, clock jitter is directly affected by the audio data content to some degree, because of the different cable‑capacitance charging and discharging times that occur.

clocks_11_interfacejitter-CoaoCOhFJkmbU9f4PXXk_o1NdpIY6cfd.jpg

 

Ovde su tipovi jitter-a možda malo jasnije objašnjeni, u našem slučaju imamo kombinaciju random i periodičkog ("determinističkog") jitter-a:

https://en.wikipedia.org/wiki/Jitter#Random_jitter

Types

One of the main differences between random and deterministic jitter is that deterministic jitter is bounded and random jitter is unbounded.

Random jitter

Random Jitter, also called Gaussian jitter, is unpredictable electronic timing noise. Random jitter typically follows a normal distribution due to being caused by thermal noise in an electrical circuit or due to the central limit theorem. The central limit theorem states that composite effect of many uncorrelated noise sources, regardless of the distributions, approaches a normal distribution.

Deterministic jitter

Deterministic jitter is a type of clock or data signal jitter that is predictable and reproducible. The peak-to-peak value of this jitter is bounded, and the bounds can easily be observed and predicted. Deterministic jitter has a known non-normal distribution. Deterministic jitter can either be correlated to the data stream (data-dependent jitter) or uncorrelated to the data stream.

Total jitter

Total jitter (T) is the combination of random jitter (R) and deterministic jitter (D) and is computed in the context to a required bit error rate (BER) for the system.

............

In analog-to-digital and digital-to-analog conversion of signals, the sampling is normally assumed to be periodic with a fixed period—the time between every two samples is the same. If there is jitter present on the clock signal to the analog-to-digital converter or a digital-to-analog converter, the time between samples varies and instantaneous signal error arises. The error is proportional to the slew rate of the desired signal and the absolute value of the clock error. The effect of jitter on the signal depends on the nature of the jitter. Random jitter tends to add broadband noise while periodic jitter tends to add errant spectral components, "birdys". In some conditions, less than a nanosecond of jitter can reduce the effective bit resolution of a converter with a Nyquist frequency of 22 kHz to 14 bits.

 

Link to comment
Share on other sites

Kada te nedoumice stavimo na stranu, izgleda da smo u priči o softverskim audio plejerima, džaba skretali sa teme i drvili o jitter-u i clock-ovima?

Ako sam dobro razumeo, u našem slučaju jitter ima uticaja na tek na kraju celog procesa, kada D-A konverter ponovo rekonstruše analogni signal:

When digital audio data is passed from one device to another, clock jitter and drift are unimportant, provided they aren't excessive, as neither device is interested in the timing of the samples — it has no inherent meaning. All that matters is that the value of each data bit can be recovered accurately, which is relatively easy because each data bit is transmitted for a finite period before the next data bit is sent. So as long as the bit-clock points to somewhere within each static period before the data changes, the data value will be retrieved correctly. Whether that happens in real time or faster (or slower) is of no real consequence to the precision of the data transfer.

However, clock timing is absolutely critical whenever data is being converted between the analogue and digital domains, so the clocking of A‑D and D‑A converters is of fundamental importance to the quality of the audio. As the diagram illustrates, jitter at either of these ends of the audio chain can cause real problems.

 

 

Moja ideja je bila da poređenje radim u digitalnom domenu (pre D-A konverzije) i da utvrdim da li različiti plejeri unose neke sopstvene specifičnosti i razlike prilikom prosleđivana muzičkog sadržaja.

Da li sam pri pravljenju test snimaka bio 100% uspešan u hvatanju svih potencijalnih razlika u softveru, ne znam.

Cela ova diskusija nije na to dala konkretan odgovor, pošto je skrenula na hardverski teren i smetnje koje tu vrebaju.

 

Ono što znam, je da se na snimcima napravljenim preko SPDIF ulaza na TASCAM-u, razlike u procesiranju, npr. različita setovanja filtera unutar plejera, sasvim lepo vide:

Iz jednog ranijeg testa, razlike između linear phase i minimum phase podešavanja filtera...

Linear phase:

Screen Shot 2018-03-13 at 5.40.12 PM.png

Minimum phase:

Screen Shot 2018-03-13 at 5.40.43 PM.png

Preklopljeno:

Screen-Shot-2018-03-13-at-5.38.55-PM2.gif

 

 

Sa drugog testa, sa realnim muzičkim materijalom...

Ovde se jako lepo vide razlike koje je TASCAM uhvatio između dva različita upsampling podešavanja SRC filtera (ovo sigurno ne prolazi null test! :) ):

...varijanta A:

Screen-Shot-2018-10-13-at-6_51.19-PM.thumb.gif.2cbc3484cd3827b3889610c0e9e5efd6.gif

 

...varijanta B:

Screen-Shot-2018-10-13-at-6_51.01-PM.thumb.gif.3407608b255948d2e1159cf1fd6aab4a.gif

 

 

Link to comment
Share on other sites

Poenta je da TASCAM možda ne hvata jitter, ali da na snimku može uhvatiti i prikazati razlike u izlazima softverskih plejera.

Šta TASCAM hvata kada u plejerima isključimo njihova napredna podešavanja, u slučaju kada prosleđuju neprocesirani signal, na to odgovor nismo dobili. :) 

Sve se opet svelo na ono staro, da neko tvrdi da razlika ima i da ih čuje, a da neko tvrdi da ih nema i da ih ne čuje. :D

Link to comment
Share on other sites

13 minuta ranije, 空也 said:

Poenta je da TASCAM možda ne hvata jitter, ali da na snimku može uhvatiti i prikazati razlike u izlazima softverskih plejera.

Šta TASCAM hvata kada u plejerima isključimo njihova napredna podešavanja, u slučaju kada prosleđuju neprocesirani signal, na to odgovor nismo dobili. :) 

Sve se opet svelo na ono staro, da neko tvrdi da razlika ima i da ih čuje, a da neko tvrdi da ih nema i da ih ne čuje. :D

i postojis ti koji cujes razlike vec godinama.... koje ustvari znas i dokazao si da ne postoje...ludilo

 

ovom tvojom metodom moze da se dokaze da je belo crno i obrnuto,tj moze da se dokaze sta god pozelis.

za ozbiljne analize, revolucionarne teorije i ponistavanje rada pravih strucnjaka,timova i kompanija potrebno je mnogo vise....gubis vreme uludo.

 

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, 空也 said:

Ako sam dobro razumeo, u našem slučaju jitter ima uticaja na tek na kraju celog procesa, kada D-A konverter ponovo rekonstruše analogni signal:

...

Moja ideja je bila da poređenje radim u digitalnom domenu (pre D-A konverzije) i da utvrdim da li različiti plejeri unose neke sopstvene specifičnosti i razlike prilikom prosleđivana muzičkog sadržaja.

 

Da, jitter utice "samo" na D/A konverziju. Na sta bi uticao pre toga?

Zar jos uvek nisi dosao do toga da ti je losa ideja? :)

 

1 sat ranije, 空也 said:

Poenta je da TASCAM možda ne hvata jitter, ali da na snimku može uhvatiti i prikazati razlike u izlazima softverskih plejera.

Šta TASCAM hvata kada u plejerima isključimo njihova napredna podešavanja, u slučaju kada prosleđuju neprocesirani signal, na to odgovor nismo dobili. :) 

Sve se opet svelo na ono staro, da neko tvrdi da razlika ima i da ih čuje, a da neko tvrdi da ih nema i da ih ne čuje. :D

I one minimalne razlike kada iskljucis sve efekte u player-ima "hvatas" zato sto imas nesavrsen sistem snimanja. U suprotnom ocekujem bit perfect rezultat i rezultantni fajl identican u bit sa polaznim.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...