Jump to content


Parametri Hz/bit


Stole

Recommended Posts

2 sati ranije, Nixie said:

Ja čujem digitalno, odnosno nemam analognih izvora zvuka odavno. Ne kažem da je digitalno bolje, nego samo da sam ja tako odlučio. :listen

Danas skoro svaka sprava radi minimum 24bit/192kHz na svim ulazima, tako da nema brige, jedino ako uzima nešto starije polovno treba izbegavati uređaje koji imaju USB 16/48 i 24/96, mada ja te stare ne bih ni razmatrao, daleko je odmakla tehnika i ima Kineskih DAC-ova dobrih za sitne pare (SMSL i slično). Ako pušta fajlove znači minimum 24/192 USB, ako koristi samo CD kao transport može šta god hoće jer je SPDIF ulaz  čak i kod starijih uređaja barem 24/96.

Da li ovo znači da treba slušati samo 5,6 mikro promila muzike koja je dostupna u ovom, ili u 24/96 formatu?

Link to comment
Share on other sites

45 minuta ranije, ras said:

Da li ovo znači da treba slušati samo 5,6 mikro promila muzike koja je dostupna u ovom, ili u 24/96 formatu?

A ne, ne. Sve treba prebaciti u minimum 24/192 a moze i u 32/764. Sta nas briga kad imamo vel'ke tvrde. Mislim diskove.

Link to comment
Share on other sites

50 minuta ranije, ras said:

Da li ovo znači da treba slušati samo 5,6 mikro promila muzike koja je dostupna u ovom, ili u 24/96 formatu?

Ne, nego sam se početkom 2002 selio u manji stan, i jednostavno nije bilo mesta za par stotina ploča i gramafon, te tako postah digital. Malo mi je žao doduše, čista nostalgija, jer sad  imam mesta i za to, ali mi se ne počinje ispočetka.

Link to comment
Share on other sites

7 minuta ranije, dj.nik said:

A ne, ne. Sve treba prebaciti u minimum 24/192 a moze i u 32/764. Sta nas briga kad imamo vel'ke tvrde. Mislim diskove.

E Đorđe crni Đorđe! :thumbsup2

Ja predlažem da se originalni materijal presnimi na neki magnetofon, pa zatim digitalizuje u 32/764 kako bi se naše uvo osećalo polaskano do krajnjih granica. :D

Link to comment
Share on other sites

Prosto je neverovatno kako jedno glupo pitanje može da zavrti nebuloznu raspravu do samog apsurda svoje smislenosti i utemeljenosti još na samom početku tih tvrdnji pa duž celog dijaloga. Da ne spominjem koliko je diskusija omašila temu i postavljeno pitanje. :rolleyes:

Link to comment
Share on other sites

21 minuta ranije, Nixie said:

Ne, nego sam se početkom 2002 selio u manji stan, i jednostavno nije bilo mesta za par stotina ploča i gramafon, te tako postah digital. Malo mi je žao doduše, čista nostalgija, jer sad  imam mesta i za to, ali mi se ne počinje ispočetka.

Nisam mislio na analogne nosače zvuka, već isključivo na digitalne.

Bez obzira na narastajuću popularnost formata tzv visoke rezolucije i dalje je format koji odgovara kvalitetu audio CD-a dominantan.

Zbog toga sam i pitao iz kojih se razloga insistira na DAC uređajima koji podržavaju najmanje 24/192?

Link to comment
Share on other sites

14 minuta ranije, ras said:

Nisam mislio na analogne nosače zvuka, već isključivo na digitalne.

Bez obzira na narastajuću popularnost formata tzv visoke rezolucije i dalje je format koji odgovara kvalitetu audio CD-a dominantan.

Zbog toga sam i pitao iz kojih se razloga insistira na DAC uređajima koji podržavaju najmanje 24/192?

Pa sad su svi takvi ili jači, što bi uzimao slabije varijante? Tu je najveći problem u kvalitetu zvuka, oni stari DAC-ovi imaju svi od reda loš USB ulaz 44,1/48 recimo sa PCM2704,5,6,7 i one neke 24/96 ne znam tačno koje (tenor?), a od toga vajde nema ni za CD rip fajlove ako slušaš preko USB ulaza. Moderne varijante USB/I2S  čipova 24/192 i 24/386 i još jače su zvučno superiorne i na 44,1.

Meni se takođe sviđa kako svira kad umnožim 44,1 na 176,4 ili više jer mi je DAC NOS bez ikakvih filtera. Čisto subjektivno zapažanje, ne mora biti tačno u svim slučajevima.

Link to comment
Share on other sites

53 minuta ranije, Nixie said:

...

Meni se takođe sviđa kako svira kad umnožim 44,1 na 176,4 ili više jer mi je DAC NOS bez ikakvih filtera. Čisto subjektivno zapažanje, ne mora biti tačno u svim slučajevima ...

Srecom kum ti je radio DAC a ti kutiju i shminku pa necemo da ulazimo diblje u ono 'bez filtera'

PCM1794a_filter.JPG.f2fee56b6bac320116347f4d9ee6c882.JPG

Link to comment
Share on other sites

5 sati ranije, dj.nik said:

Srecom kum ti je radio DAC a ti kutiju i shminku pa necemo da ulazimo diblje u ono 'bez filtera'

PCM1794a_filter.JPG.f2fee56b6bac320116347f4d9ee6c882.JPG

Idi na dddac 1794 i tamo piše da je rešeno bez digitalnog filtera u NOS modu. Kako je to izveo ne znam tačno ali je izveo.

Da znam da crtam štampu sam bi ga uradio. Šeme na sajtu su potpuno tačne a data je i štampa za stock verziju. Mogao sam da platim nekome da odradi novu štampu za motherboard i zalemi SMD siću. Sve ostalo znam i sam. Kum je hteo za sebe da radi a štampu crta praktično svakodnevno što bih se ja sad učio od početka.  Hteli smo i neka unapređenja da uradimo, prvenstveno odvojena napajanja za pojedine stepene, odnosno da motherboard ne bude kao na sajtu nego iste  visine kao ostale pločice da ne bude DAC ko šporet. Sad može da se stavi  i 8 paralelnih pločica i ostaće kutija iste visine, 75mm.

Link to comment
Share on other sites

Doede svasta pise, probasmo neki od nas njegove starije projekte sa 1543 chip-om. On kaze da je to veoma 'delikatna' operacija a da je on ipak uspeo da je 'nadje'. Pa nasao ju je i Ryohei Kusunoki, mnogo davno i sve to jasno opisao. Doduse, tada je digi filtracija radjena u dodatnom chip-u. Osnovno je da filtracija mora da postoji. Konverzija D u A uopste nije lagan ni cist posao. Bez filtracije bi izoblicenja signala dostigla cak do 30 odsto. E sad, filtracija se moze uraditi unutar chip-a, odmah iza njega ili, sto je danas cak najpreciznije - putem audio softvera. Ovo je omoguceno tek nakon napretka u brzini/arhiterkturi novijih generacija procesora tj. CPU-a personalnih racunara.

I uz najbolji softver (algoritam filtera) je jako tesko zadrzati fazni stav signala (nabitnije) uz minimalna izoblicenja samog signala. Postupak je naizgled jednostavan, podici (apsemplovati) izvorni signal 4, 8, 16 ili cak 32 puta (tek se pojavljuju DA konvertor chipo-vi za ove brzine uzorkovanja)  pa primeniti filtraciju na tako visoko uzorkovanom signalu (visokim frekvencijama) sto zauzvrat daje poprilicno cist signal u podrucju koje je nama bitno - do 20kHz.

Opet, nema besplatnog rucka pa se u jednoj interesantnoj prici (najgenijalnijeg autora softverskog filtriranja) odricemo dela spektra iznad 16kHz (ionako slabo da icega tamo ima pa i da to podrucje uopste cujemo) da bi se u mnogo bitnijem podrucju od 12kHz (koje svi ili makar vecina itekako dobro cujemo) izoblicenja visestruko (ili makar dvostruko) smanjila.

Za odredjane frekvencije uzorkovanja je skoro nemoguce naci filter koji ne pomera fazu pa se jednostavno moramo pomiriti sa tim minimalnim faznim pomerajem uz dobitak - nizih izoblicenja signala. Kreiranje filtera nije moguce bez izuzetno mocnog FFT analizatora i to - analogne konstrukcije. Igranje 'napamet' u nekom od mocnijih softvera za filtraciju bas i ne dovodi do pravih resenja.

Da se vratimo na PCM1974, 1974a (ili prethodnika 1972a, koji cak nije prevazidjen novim chip-ovima) - u podacima ces procitati da imas izbor 2 vrste filtera, sa ostrim ili blagim ódsecanjem' tj. 'rolloff'-om. Doede se tu negde 'poigrao' a nigde ne predstavi niti jedan dijagram tj. izgled signala. Bar ja ne nadjoh. Jedino sta je prikazao jeste jedna lepa cetvrtka. Kad se ta slicica pogleda izbliza, videmo da se radi o signalu brzine 48.08kHz. Je li to osnova za CD zapis? Nije, al' lepa slicka  :)

java_pic4.jpg.53b1e5e565a49b066c32059cde73e011.jpg

Link to comment
Share on other sites

8 sati ranije, dj.nik said:

Doede svasta pise

Ne mogu da komentarišem jer ne znam, ja sam mašinski inženjer ne mogu sa tobom da diskutujem o tome, nije mi struka.

Znam samo to što je objavljeno na sajtu, pročitao sam to i sve pohvalne  reakcije na uređaj od drugih belosvetskih DIY-era i meni je bilo dovoljno za odluku da se krene u tom smeru. Jeste bio mali rizik, nije malo ulaganje, ali se isplatilo. Da sam bio sam u celoj priči, postojala je i brža opcija da se kupe u kitu  po dve DAC  pločice i motherboard i opet bih imao taj DAC samo u malo skromnijoj varijanti.

U principu mi je svejedno da li je NOS, ima filter, nema filter, mene zanima samo krajnji rezultat. Zahvaljujući kumu imam i NIXIE frekvencmetar, to je on sam uradio nije kopija nekog drugog uređaja i mislim da je to jedinstven slučaj DAC+NIXIE displej.

Ima i nekih merenja na sajtu, verovatno nisi našao.

http://www.dddac.com/dddac1794_test_specs.html
 

Link to comment
Share on other sites

8 sati ranije, dj.nik said:

Opet, nema besplatnog rucka pa se u jednoj interesantnoj prici (najgenijalnijeg autora softverskog filtriranja) odricemo dela spektra iznad 16kHz (ionako slabo da icega tamo ima pa i da to podrucje uopste cujemo) da bi se u mnogo bitnijem podrucju od 12kHz (koje svi ili makar vecina itekako dobro cujemo) izoblicenja visestruko (ili makar dvostruko) smanjila.

Obzirom da je tema otišla u drugu off, samo da pitam nešto što me zasvrbelo kod ove konstruktorske koncepcije. :D

Čisto iz radoznalosti i šireg posmatranja ovakvog filtriranja. Ako se to iznad još u izvoru odstrani, pa se naknadno pojača, sve slatko i bez distorzija u zanimljivom opsegu masa, ima li uopšte smisla ugrađivati super tweeter u takvom sistemu? Obzirom da je to sada "must have".

Link to comment
Share on other sites

Nije odsecanje vec namerno utisavanje podrucja gde ima vrlo, vrlo malo audio sadrzaja. Da probam da pojasnim:

Ako filtriranje zapocnemo 'knjiski'', na frekvenciji od 16k imacemo izoblicenja od citavih 5%. Kada filtriranje svesno pomerimo na nize, frekvencija od 16k bice niza u nivou nekih 3,9 dB od onoga koliko bi trebalo da bude (poredjeno sa recimo nivoom na 1kHz) ali ce izoblicenja biti vec prihvatljivijih 2.21%. U isto vreme, na frekvenciji od 12kHz sada cemo imati izoblicenja od svega 0.22% i nivo nizi svega 0.1dB. Sta je postignuto: Frekvencije od 12k ce vecina nas cuti i to sa izuzetno malim izoblicenjima / padom nivoa gde bi normalno (klasicno filtriranje) distorzije iznosile citavih 6-9dB. Sve ovo navedeno takodje podrazumeva da se u signalu odrzava potpuna cistoca tj. nema nikakvog pre- ili post-ringing-a.

Super tviter nije 'must have' ali on obicno radi (dopunjava podrucje) vec od 6-7k pa na vise. Primer Fostex T500A, US$1.000++

 

Link to comment
Share on other sites

Hvala na odgovoru.

Ja ne primećujem ove mainstream distorzije u uobičajnoj filtraciji digitalnog signala u donjim visokim tonovima, barem u svom sistemu, ali sam primetio da mi jako ne prijaju skraćene ekstenzije u visokim freq. gde se zapravo nalazi krajnja korica slojevitosti instrumenata i sva abijentalna esencija i prostorna definicija njihovih pozicija, za naš mozak i precepciju prirodnosti od izuzetnog značaja.

Ne bih polemisao, samo me je zanimala uloga supertweeter-a u toj skraćenoj freq. situaciji. Ja mislim da i obični visokotonci sasvim jasno pokrivaju opseg od 6-16kHz, pa opet ne vidim da bi išta novo uneli superteweeter-i za razliku od eventualnog pojačavanja postojećeg visokotonca u samoj skretnici.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...