Jump to content


supreme audio tonearm


Mingus,Mingus

Recommended Posts

Нигде нисам видео податак о ефективној маси ручице. Као и график структурних резонанци, што је најважнија карактеристика која указује на чврстину целог ансамбла. Колико сам схватио , цев ручице ја израђена од ораховог дрвета. Значи ли то да унутрашње ожичење није заштићено од спољних високофреквентних сметњи којим наша околина обилује?

Link to comment
Share on other sites

37 minuta ranije, Solderer said:

Нигде нисам видео податак о ефективној маси ручице. Као и график структурних резонанци, што је најважнија карактеристика која указује на чврстину целог ансамбла. Колико сам схватио , цев ручице ја израђена од ораховог дрвета. Значи ли то да унутрашње ожичење није заштићено од спољних високофреквентних сметњи којим наша околина обилује?

e pa sad , ti strucnjak a to pitas...Dovoljno je da ljudi ubace kvalitetan a povoljan shirmovan phono cetvorozilni  cardas cabel- ukupne debljine mozda par mm, ili da upredu zice... 

Link to comment
Share on other sites

51 minuta ranije, milovan1963 said:

e pa sad , ti strucnjak a to pitas...Dovoljno je da ljudi ubace kvalitetan a povoljan shirmovan phono cetvorozilni  cardas cabel- ukupne debljine mozda par mm, ili da upredu zice... 

Ширм ,да би био заиста квалитетан и да адекватно штити сигналне жичице на фрекв. преко 30мхц, мора да има одређену дебљину. Већа дебљина значи и већи попречни пресек и већу тежину и мању флексибилност.. Пре двадесет година то је могло да прође, али данас су фреквенције све више и лако продиру у сигнал. Кардас кабал има одређену заштиту са танком ал. фолијом , али по мерењима Грејема Слија само алуминијумска цев ручице својом дебљином онемогућава продор нпр. Вај-Фај сигнала. Упредање или плетење жица штити само до 1мхц.. Ручице од карбон фибера имају цев који је проводник, али слабији од алуминијума и штити само на нижим радио фрекв. Интересантно, жичице од чистог сребра су најбоље ''антене'' за РФ сигнале и морају се најбоље заштитити, тј. оклопити. Можда је коструктор ове ручице то узео у обзир и унутрашње зидове дрвене цеви обложио алуминијумом довољне дебљине( еф. маса?) да штити од фреквенција 2гхц и жиччицом за уземљење повезао на централну масу сигнала.Ако није, ВФ сигнали свирају заједно са музиком.Најбоље уземљену ручицу има Техникс 1210, боље и од СМЕ петице.

Link to comment
Share on other sites

Nije tako. Dobra je ta ručka ali joj je must promena ožičenja.

Tek sa fluid damperom dolazi do ozbiljnijih klasa ali ne verujem da ni tad može da se meri sa SME V. Bar ne bi trebalo. Nisam je nikad ni video a kamoli čuo.

Ali s kadicom je svakako bolja od Rega ručki, koje su, opet, dobre same po sebi.

 

Nema tu mnogo filozofije. Gramofoni su proste sprave. Jedino što je bitno na njima su geometrija i vibracije.

A i zastareli su :P

Link to comment
Share on other sites

Цело ожичење , уземљење и кабал ручице на Техниксу су оптимални. Ја их никада не бих мењао. Једино бих ставио квалитетне РЦА конекторе ако оргинални нису позлаћени. Наравно, СМЕ је механички  боља ручица једним делом што нема одвајајућу шкољку чији спој је ''врело'' резонанци.

Link to comment
Share on other sites

Hm. Nemam pojma. Ja sam kupio teču kome je vlasnik već stavio neke VDH žice u ručku. Meni se to nije svidelo pa mi je Zeon stavio neke svoje. A promenio je i izlazne kablove i RCA konektore. E to je već bilo mnogo bolje.

Tako da originalne žičke nikad nisam ni čuo. 

Nosio sam svog teču kod jednog drugara koji je imao stock teču i čula se jasna razlika u korist ovog mog sa Zeonovim žicama.

Ili je on donosio svoj gram kod mene, ne sećam se više.

Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, Solderer said:

Нигде нисам видео податак о ефективној маси ручице.

Necete ga ni videti jer "Master Yoda" je javno rekao da to nije bitno u emisiji koja je uklonjena iz nekih drugih razloga ( steta bar sto ne mogu da se potvrde moje reci ).

..................

1210 ima onaj peti crni kabl za uzemljenje, ne znam da li se on uopste vadi kad se manjaju kablovi je je zalemljen unutar cevi rucke.

Link to comment
Share on other sites

13 hours ago, Solderer said:

Како је то образложено?

Hmmm.... ne secam se tacno, ne bih da lupetam.  Ono koliko se secam jeste ono sto napisah sa dodatnim komentarom da ni Kuzma ne daje efektivnu masu rucke ( detalj koji zapamtih jer kad sam ja citirao autora rucke to izazva malu pometnju jer Kuzma ipak daje te podatke ).

Najbolje pitati "Master Yodu" posto je on autor Supreme rucke.

Mozda tada "sila" nije bila u balansu   :)

Link to comment
Share on other sites

On 14.9.2018. at 13:53, anubisgrau said:

ko zna sta ona drzi u toj kutiji.... pa je odusevljena.

Па ручицу, шта друго. :)

И све је то у реду, него ја сам мало спорији па ми још није јасно. Видим доста вести о успеху у Русији, али је ли та ручица икад промовирана локално? Чини ми се да сам једном раније питао, али не могу да се сетим одговора (ако га је било).

On 14.9.2018. at 14:42, Solderer said:

Нигде нисам видео податак о ефективној маси ручице. Као и график структурних резонанци, што је најважнија карактеристика која указује на чврстину целог ансамбла.

Како би то изгледало? Видео сам пар графика - па питам се дали постоји неки стандард или пример који бисте могли линкати овде?

Link to comment
Share on other sites

Strukturalne rezonance su merili u magazinu Hi Fi World pomocu Akcelerometra tako sto je "pipak" za merenje bio prikacen na cev rucke negde iza shella.  Rucke SME M2.9 ( mislim to je ona naj jeftinija SME ) i jedna od Rega varijanti ,  ne secam se da li je Michel Techno arm ili mozda Audiomods... nesto tako.

I davali su grafik da je SME bio malo bolji.  Imam magazin mogu da iskopam ako insistirate ( malo je smaranje skidati kutije u rezervnoj prostoriji i onda traziti ko ce skenirati al' hocu ako Vas zaista zanima ).

Kazu ( po secanju ) SME malo vise rezonovala u malko visem spektru pa je zato malo bolja u tom tehnickom pogledu....njihova interpretacija.

 

Link to comment
Share on other sites

7 minuta ranije, Krca44 said:

Imam magazin mogu da iskopam ako insistirate ( malo je smaranje skidati kutije u rezervnoj prostoriji i onda traziti ko ce skenirati al' hocu ako Vas zaista zanima ).

Занима ме свакако, али не бих да се малтретирате - само ако није превише посла. Није хитно, свакако.

Интересантно је како, након више од пет деценија дизајнирања ручица, не изгледа да постоје уједначени приступи за одређивање спецификација ручица. Прича о томе како је нешто добро је кључан део модерног маркетиншког приступа у хај-фају, али очекивао бих да та прича (за било који производ) буде (бар мало) утемељена у аргументима који се могу презентирати (*).

(*) Ово не важи за дизајнере који се гаде од спецификација. 

Link to comment
Share on other sites

3 minutes ago, InSides said:

Занима ме свакако, али не бих да се малтретирате - само ако није превише посла. Није хитно, свакако.

Uradicu, inace moram da preturam po "shupi" da dohvatim neke ploce a znam gde mi je spakovan Hi Fi World,  do kraja meseca nadam se stici cu, zapisao da ne zaboravim ( znaci bice  :)  ).

Link to comment
Share on other sites

35 minuta ranije, Krca44 said:

zapisao da ne zaboravim ( znaci bice  :)  ).

Хвала. :) Почео сам размишљати око склапања системс за мерење резонанци са акцелератором, али још сам далеко од успешног прототипа.

Link to comment
Share on other sites

3 minutes ago, InSides said:

Хвала. :) Почео сам размишљати око склапања системс за мерење резонанци са акцелератором, али још сам далеко од успешног прототипа.

Svaka cast  :)

Ne secam se clanka najbolje ali mislim da su oni koristili neki gotov proizvod... ako sam dobro razumeo bilo kakav akcelerator moze da posluzi za merenje vibracija ( M Framer iz Stereophila je koristio neki za merenje vibracija Ginko platformi, mislim da su mu oni to doneli bas radi testa ).

Link to comment
Share on other sites

13 minutes ago, InSides said:

али још сам далеко од успешног прототипа.

Probaj ta pitas nekog sa Tehnolosko Metalurskog Fakulteta, odeljenje za Fiziku da li oni imaju takav aparat... mozda bi se mogao izraditi prototip prema postojecem, ako ga imaju.

Pozdrav, Krca

Link to comment
Share on other sites

Мартин Коломс је у ''Хај-Фај Чоису'' почетком осамдесетих мерио структурне резонанце ручки помоћу акцелометра Б енд К 8307 и припадајућег предпојачала..На Кузмином сајту постоје подаци о ефективној маси за све ручице.

arm_resonance.gif

Link to comment
Share on other sites

Određivanje rezonantnih učestanosti proizvoda se radi (bar u oblasti kojom sam se ja bavio) standardizovanom metodom (MIL) i za to je neohodan uređaj tzv. vibrator i akcelerometri za “snimak” odziva.
Gotov proizvod se vibrira obično u sve tri ose jer su rezonantne učestanosti po osama zbog različitog rasporeda masa-konstrukcije različite.
Postupak je sledeći.
Proizvod se “veže” na vibrator (obično-sto sličnije na način kako se drži u višem sklopu) a akcelerometar postavi na uređaj. Operator ukljuci vibrator i zada mu se da “prebriše” učestanosti na kojima se po matematičkom modelu ocekuje pojava rezonance.
Pri “prolasku” vibratora kroz učestanost koja izrazito povećava amplitudu oscilovanja signal će pokazati PIK. Tih pikova je obično 3-4. PIK najviše amplitude je sopstvena rezonantna učestanost za uređaj i za tu osu.
Kada se odrede sopstvene učestanosti za sve tri ose nastupa ispitivanje uređaja na pobudnu učestanost tj. na rezonantnu učestanost kompletnog proizvoda (tj. višeg sklopa u koji se ugrađuje ispitivani uređaj).
U ovom slučaju ručicu bi trebalo ispitivati na rezonantnu učestanost gramofona.
Vibriranje se vrsi u trajanju (izračunato matematičkim modeliranjem) koliko konstruktor propise na osnovu tehnickih zahteva za dotični proizvod a vrsi se tako sto se proizvod “stavi”-veže, na vibrator i izlozi “pobuđenim” sinusnim ili slučajnim vibracijama (šta već matematički model pokazuje da je opasnije po proizvod) to propisano vreme pri čemu akcelerometrom kontrolišete da li je “pobuda” vibratorom izazvana-unesena upravo ona koju ste hteli.
Po završetku vibriranja uređaj se rasklapa i metodama bez ili sa razaranjem utvrđuje “kako je izdržao uneto opterećenje”.
Vibriranje pripada ispitivanjima tipa i najčešće se ne vrsi u serijskoj proizvodnji već samo pri verifikaciji tehnickog rešenja uređaja.
Snimljeni dijagrami odziva akcelerometra upravo izgledaju kako ih je g. Solderer prikazao.
Naravno osnovna ideja konstruktora mora biti da se rezonantna učestanost proizvoda sto više udalji od učestanosti pobude (učestanost vibriranja višeg sklopa).

Link to comment
Share on other sites

Хвала г. Срећко на корисним информацијама. Мартин Коломс је навео да су резонанце мерене коришћењем тест плоче ТRS 1007 на фркв. 20хц-20кхц. са акцелометром постављеним на бок звучнице Дајнавектор 10х. Значи '' вибратор'' је овде гр. игла која прати запис пуног фреквентног на тест плочи и њиме побуђује на резоновање саму гр. ручицу.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...