Father Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 1 sat ranije, zbrujic said: Na ordinati nije uglovna greška, nego njom izazvana distorzija. Mnogo puta linkovan članak: http://www.helices.org/auDio/turnTable/stevenson.pdf Zahvaljujem. Ipak za ovo da se odgonetne trebaće bar 3 dana studiranja. Pozabaviću se njihovom naukom preko vikenda. U svakom slučaju proveriću preporučeni offset ugao u kalkulatoru za efektivnu daljinu 230mm, pa cu je ubaciti u Acad da proverim kolika su realna uglovna odstupanja od tangenti u tačkama 60, 80, 100, 120 i 140mm od centra ploče. To će mi dati jasniji uvid. Vidim da se u celoj kalkulaciji dosta pominju sinusi i cosinusi koji su po pravilu zaokružene vrednosti u daljim kalkulacijama. Mislio sam da neko ima predstavu kako izračunavaju procenat distorzije na keca. Vidim da je proračun za sferične vrhove i da ima vezu sa brzinom rotacije vinila.... pa apendix za druge vrste ručki i vrhova valjda itd... Moraću to mnogo pažljivije da iščitam da bih pohvatao šta računaju. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 2 sati ranije, NShappy said: Misliš, kako ugao izražavaju u procentima? Upravo to me je zanimalo da uporedim svoje uglovne greške sa onim u tabeli, a onda videh da je greška predstavljena u procentualnoj distorziji, pa rekoh da pitam zna li neko kalkulaciju.. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Srecko Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 Gospodo Father i Krca44, obraćam se Vama jer ste najaktivniji u ovoj temi i ulažete jako puno truda i vremena ne biste li dobili optimalan rezultat u “pozicioniranju glava”; maksimalno pri tome pomažući drugim članovima foruma.Da li ste razmišljali da “unapredite” Technics Gauge i sve ono sto imate kao primedbu vs. protractor, kroz unapređeni dizajn Technics Gauge implementirate?Razlozi:1. Profesionalno znam da je precizne sklopove najpreciznije, najlakše i najbrže (takođe veoma bitno) “montirati” uz pomoć specijalno dizajniranih alata.Preciznost montiranog sklopa je naravno direktna funkcija kvaliteta izrađenog alata-Gauge.2. Ovo po meni, kao metoda, daje nesumnjivu prednost Technics Gauge (ili modifikovanom Technics Gauge) vs. Protractor.3. Samo u Srbiji ima toliko vlasnika Technics gramofona da bi sve ovo moglo biti i interesantan biznis plan za nekoga.Izvinjavam se ako ovo nekome deluje kao off, ali meni se čini da nije, mada priznajem da sam na malo neobičan način dao svoj glas za Technics Gauge vs. Protractor.Srećko Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
NShappy Posted March 1, 2018 Author Report Share Posted March 1, 2018 31 minuta ranije, Father said: Upravo to me je zanimalo da uporedim svoje uglovne greške sa onim u tabeli, a onda videh da je greška predstavljena u procentualnoj distorziji, pa rekoh da pitam zna li neko kalkulaciju.. A šta kažu, da li je distorzija proprcinalna ugaonoj grešci? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Krca44 Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 4 minutes ago, Srecko said: 1. Profesionalno znam da je precizne sklopove najpreciznije, najlakše i najbrže (takođe veoma bitno) “montirati” uz pomoć specijalno dizajniranih alata. Kad bi ovo bilo ja bih prvi nabavio... a za ostalo, kao biz plan itd... Da se ovako nesto isprojektuje i uradi... teorijski na 3D stampi... NISAM KOMPETENTAN ! Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Krca44 Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 Gauge je zgodan za brz rad, mada i to mora pazljivo i svakako nije za perfekcioniste jer bi oni uvek imali znak pitanja, da li je samo razdaljina ipak podesena precizno... Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Srecko Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 Kad bi ovo bilo ja bih prvi nabavio... a za ostalo, kao biz plan itd... Da se ovako nesto isprojektuje i uradi... teorijski na 3D stampi... NISAM KOMPETENTAN ! U pravu ste, mada čini mi se, to i nije tako komplikovan alat-Gauge. Jedan moj saradnik-drugar napravio je alat-uređaj za montiranje TVC (thrust vectoring control) sistema. Izađite na net i videćete o čemu se radi.Mislim da bi Vam pomogao, ubeđen sam potpuno besplatno.Ako Vas zanima da radite nešto na Gauge obratite mi se na PP da Vam dam Više podataka za kontakt sa ovim mojim drugarom.Srećko Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Krca44 Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 6 minutes ago, Srecko said: thrust vectoring control Pogledacu svakako, da se bar informisem Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 1 sat ranije, Srecko said: Gospodo Father i Krca44, obraćam se Vama jer ste najaktivniji u ovoj temi i ulažete jako puno truda i vremena ne biste li dobili optimalan rezultat u “pozicioniranju glava”; maksimalno pri tome pomažući drugim članovima foruma. Da li ste razmišljali da “unapredite” Technics Gauge i sve ono sto imate kao primedbu vs. protractor, kroz unapređeni dizajn Technics Gauge implementirate? Razlozi: 1. Profesionalno znam da je precizne sklopove najpreciznije, najlakše i najbrže (takođe veoma bitno) “montirati” uz pomoć specijalno dizajniranih alata. Preciznost montiranog sklopa je naravno direktna funkcija kvaliteta izrađenog alata-Gauge. 2. Ovo po meni, kao metoda, daje nesumnjivu prednost Technics Gauge (ili modifikovanom Technics Gauge) vs. Protractor. 3. Samo u Srbiji ima toliko vlasnika Technics gramofona da bi sve ovo moglo biti i interesantan biznis plan za nekoga. Izvinjavam se ako ovo nekome deluje kao off, ali meni se čini da nije, mada priznajem da sam na malo neobičan način dao svoj glas za Technics Gauge vs. Protractor. Srećko Nije mi padalo na pamet jer sam konstruisao protraktor za Techniks 1210 za koga verujem da je izuzetan po pitanju rasporada i optimizacije najmanje greške na najzahtevnijim delovima ploče. Ipak, u vašim rečima oseća se preduzetnički povetarac i već imam ideju kako bih to izveo sa jako malo fine preciznosti po pitanju prototipa. Naime aplicirao bih zakrivljenost cantilivera na providnu foliju koja bi bila zalepljena sa donje strane originalnog Technics-ovog Gauge-a, s tim što bi morao da odsečem bar 5mm od dela na kome je originalni marker. Tako da kada bi ubacili headshell u bajonet sa glavom na headshellu gledanjem sa donje strane bi pomerali glavu dok se kantiliver ne poravna sa pravcem naznačenim na foliji, a vrh bi doveli u presek poprečne linije i na taj način vrl brzo podesili i ofset ugao i overhanging na najidealniju poziciju. Može da se proba ako neko želi da donira Technics Gauge. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 1 sat ranije, NShappy said: A šta kažu, da li je distorzija proprcinalna ugaonoj grešci? Nisam stigao da se unosim u tekst ali se pominje ofset ugao i razdalina od centra tanjira sa, koliko sam na brzinu video, brzinom okretanja tanjira 33.33 ili 45 rpm. Ne verujem da proporcija postoji nego suva matematika kojom se dobija distorzija za predmetnu uglovnu grešku na toj tački i tako u svakoj tački na luku i njegovom preseku sa krugovima, odnosno poluprečnicima na 60, 80, 100, 120 i 140mm. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Srecko Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 Već imam ideju kako bih to izveo sa jako malo fine preciznosti po pitanju prototipa.Naime aplicirao bih zakrivljenost cantilivera na providnu foliju koja bi bila zalepljena sa donje strane originalnog Technics-ovog Gauge-a, s tim što bi morao da odsečem bar 5mm od dela na kome je originalni marker. Tako da kada bi ubacili headshell u bajonet sa glavom na headshellu gledanjem sa donje strane bi pomerali glavu dok se kantiliver ne poravna sa pravcem naznačenim na foliji, a vrh bi doveli u presek poprečne linije i na taj način vrl brzo podesili i ofset ugao i overhanging na najidealniju poziciju.Može da se proba ako neko želi da donira Technics Gauge. Pogledajte PP, poslao sam Vam poruku.Srećko Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
NShappy Posted March 1, 2018 Author Report Share Posted March 1, 2018 Originalni Technics gauge je njanjavo urađen (iako uopšte nije jeftin za to parčence plastike). Već smo spominjali da ih ima krivih. Valjalo bi napraviti bolji, uz recimo, označene tačke poravnanja za Stevenson i za Barwald. Barwald zaheva i da zvučnica bude malo zakrivljena u shell-u. Bilo bi zanimljivo i to nekako omogućiti da se vidi u gauge-ju. Sada, uz 3D štampače, nije to problem izraditi, kada ga neko modelira u ACad-u. Ali ćemo onda opet doći na to da je pouzdanije raditi sa protractor-om. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
zbrujic Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 3 hours ago, NShappy said: A šta kažu, da li je distorzija proprcinalna ugaonoj grešci? Praktično, proporcionalna je količniku uglovne greške i radijusa brazde. Time, uglovne greške pri kraju strane se "skuplje plaćaju". Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
NShappy Posted March 1, 2018 Author Report Share Posted March 1, 2018 Po tome dođe da je Stevenson (najbliskiji gauge-u) bolji od Barwald-a, jer manje greši pri kraju poloče?!? Mada b' ja rek'o da je intergal Barvald krive, manji od Stevensonove. Dakle, iako Barvald više greši pri kraju ploče, "ukupno grešenje" od početka do kraja ploče je manje kod Barwald-a. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Krca44 Posted March 1, 2018 Report Share Posted March 1, 2018 Probaj da cujes istu glavu sa Stevenson podesavanjem pa sa Baerwaldom... ista pesma ili ploca, uzevsi u obzir i da memorija ( zvucna ) kratko traje.... ja sam probao jednom prilikom ali morao bih opet, one prve rezultate ne bih mogao uzeti kao tacne Moj utisak tada je bio da Baerwald podesavanje svira nesto cistije od Stevenson podesavanja, s dodatkom da je potrebna ponovna provera i da bi idealno to trebalo raditi sa 2 iste glave na 2 shella, da se umanji vremenska razlika Ovo je samo na sluh, bez merenja itd. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
zbrujic Posted March 2, 2018 Report Share Posted March 2, 2018 3 hours ago, NShappy said: Mada b' ja rek'o da je intergal Barvald krive, manji od Stevensonove Stvar je "odluke". Ili pristupa. Da li raditi s najmanjom maksimalnom distorzijom ili s minimalnim integralom, ili nešto treće (izjednačavanje maksimalnih distorzija...). I, opet, mnogo zavisi od izbora širine ploče na kojoj se optimizuje greška (radijus inner-most groove-a, pre svega). Meni se, na primer, sviđa logika "žrtvovanja" dela ploče iza (bliže spindlu) 65-og milimetra (između barwald-a i lofgren-a, recimo). Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Krca44 Posted March 2, 2018 Report Share Posted March 2, 2018 Uprosceno, koliko sam citao ( priznajem nije moje licno saznanje iz prve ruke ) podesavanje se moze izvesti da ugaona greska/distorzija generalno bude niza na prvoj polovini, na sto vecem delu sredine i na zadnjoj trecini. Ako igla ima najtezi posao na zadnjoj trecini onda ima logike da tu bude izabrana varijanta sa najmanjom ugaonom geskom i distorzijom ( nije da ja mislim ovako ). Ako je najlkasi deo na pocetku ploce ( za iglu ) onda ima smisla odabrati najnizu ugaonu gresku za najveci deo sredine ploce, a za zadnji deo, pa kao sto rece ZBrujic, ne idu sve ploce do kraja a i mnogi su bas tu snimali manje zahtevan muzicki materijal, mada ne svi. Meni licno ova opcija ima najvise smisla. E sad treba dodati da Technics u svom User Manualu na str. 5 samo lakonski kaze za montazu pomocu Gejdza "cartridge is now adjusted for lowest tracking error and minimum distortion". VE Baerwald, koliko se secam, na Vinyl Enginu nudi i svoju argumentaciju, mislim da postoji link u pocetnim postovima. Imam trenutno 3 glave i svaka je namestena drugacije, sve tri sviraju odlicno, kolika je tacno distorzija trenutno bez merenja ne mogu reci, za barem jednu cu imati neki rezultat za dan, dva najvise kad otstampam Distortion Measurment Protractor, skinut sa linka koji je dao Solderer, na zalost danas nisam uspeo da nadjem gde je taj post jer je link dostupan svima. Shure 95 namesten sa protraktorom koji je napravio Father, konusni vrh, sa boljom iglom bi mislim bili jos bolji rezultati Ortofon 2M Blue, jedna strana vrha ofucana, Stevenson, ipak dobro radi (uz neke ograde na visokima) Benz Gold MC na AT MG10 shellu, razdaljina 52,5mm kad se umetne u Gejdz ( otprilike, ne vise ), ocekivano svira najcistije Sve ove glave prolaze ploce od pocetka do kraja bez ispada a sto se tice inner groove distortiona, mene ne racunajte u ovu grupu koja to cuje ( mozda namerno ne zelim da cujem ? ) Pozdrav, Krca Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted March 2, 2018 Report Share Posted March 2, 2018 Ja pri izradi protraktora, isključivo koristeći geometrisku konstrukciju bez zaokruživanja u ponum decimalanom ostatku (CAD crtanje), pokušavam da izvučem najnižu moguću grešku na delu gde se svima javlja taj stomačić prema većim distorzijama. Predposlednja pesma je najkritičnija. Polsednja pesma je čak u zoni nulte greške odnosno rotacije iz pozitivne u negativnu... Evo poređenja mojih parametara za Technics 1210 sa preporukama ostalih etabliranih konstruktora osim Barwald-a koga ne nalazim u kalkulatorima Korišćen je VynileEngine - Tonearm Alignment Calculator Pro Specificirani maximum error u stepenima je samo u delu na samom početku ploče a već kada započne prvu pesmu ima 1.58 stepeni greške, jer počinje jako strmo i brzo da opada prema nuli na 11.7.714mm. Upravo na početku ploče je i najlakši tracking i moguće se osloniti na najvišu toleranciju greške u trackingu. Ako nađem vremena ubaciću Stevensona sa njegovim offset angle-om i preporučen overhanging u CAD pa ću da uporedim uglovne greške na već pominjanim udaljenjima od centra ploče na kojima ja proveravam trackin pri izradi sopstvenih protraktora za svaki gramofon posebno customizovan. Za sada sam vrlo zadovoljan dobijenim rezultatom u ovom poređenju, a izvestiću i kako se držim u direktnoj trci oko uglovnih grešaka ... Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Solderer Posted March 2, 2018 Report Share Posted March 2, 2018 Лофгрен А и Бервалд су једно те исто. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted March 2, 2018 Report Share Posted March 2, 2018 Po gornjoj tabeli prethodno postovanoj uneo sam podatke o overhangingu i offset uglu po Stevenesonu. Dakle Stevenson preporučuje overhanging=15.886mm, a offset ugao=22.639 stepeni Kod mene Father je preporuka overhanging 17.5mm, a offset ugao=23.342 stepeni Evo i uglovne greške tj. odstupanja od tangente na daljinama predstavljene u jedinici stepeni ugla. Središnja horizontalna bela linija predstavlja 0 stepeni odstupanja i presek grafika sa njom predstavlja mesta gde igla apsolutno prati brazdu tj ugaona greška je 0 stepeni. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Father Posted March 2, 2018 Report Share Posted March 2, 2018 1 sat ranije, Solderer said: Лофгрен А и Бервалд су једно те исто. Hvala za informaciju, nisam znao jer se nisam bavio njihovim pristupima. Ovaj moj je 100% moja koncepcija bez uticaja sa strane i matematike, isključivo geometrijski pristup. Zdrav razum kruga, šestara, tangenti, gustine brazdi u unutrašnjim delovima kanala na ploči ... Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Solderer Posted March 2, 2018 Report Share Posted March 2, 2018 Постоји још једна, мање позната геометрија звана УНИ -ДИН. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Krca44 Posted March 2, 2018 Report Share Posted March 2, 2018 Ima jedna stvar koja mi ovako gledajuci dijagrame nije jasna : Loefgren B koliko vidim na dijagramu ima preko najveceg dela ploce najmanju distorziju sem pred kraj gde skace znatno pre drugih tj. pocinje ranije, zadnjih 15 mm ( 55mm do 70mm ) je pod velikom distorzijom. Da li je to razlog sto se generalno ne koristi ( tih zadnjih 15mm ) ? 15mm je 1,5 Cm to je eventualno polovina zadnje pesme od 3,5 min na LP koji pun do daske... Takodje vidim da je Overhang 18,282 mm sto bi znacilo da vecina headshella nema dovoljno duge kanale za montazu ili jedva dostize ( ako ovo ispravno tumacima ) ? 4 hours ago, Solderer said: Постоји још једна, мање позната геометрија звана УНИ -ДИН. Za UNI DIN, sad mozda pitam gluposti, ali zanima me, ako hocu da napravim neki protraktor, bilo kakav, najosnovniji, da li je ispravan/dovoljan postupak nacrtati tangencijalnu resetku sa centrom na 63,3 mm i jos jednu na 112,5mm posto su to nulte tacke ? Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Solderer Posted March 2, 2018 Report Share Posted March 2, 2018 Крцо, добро резонујеш. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Krca44 Posted March 2, 2018 Report Share Posted March 2, 2018 57 minutes ago, Solderer said: Крцо, добро резонујеш. Hvala, sutra idem da otstampam Distortion porotraktor, uvece cu napisati sta sam saznao, ne stigoh danas. Quote Link to comment Share on other sites More sharing options...
Recommended Posts
Join the conversation
You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.