Jump to content


To je muzika!


pompi

Recommended Posts

Eto, zaludan pop i jarice krsti! Sta da kazem, pored mog sina i dragih ljudi ovo je moje blago! Lepota zivljenja, harmonije, pozitivnih stavova i ponasanja adekvatnih situaciji bez zaboravljanja svetih mantri bivstvovanja! Najveci deo ove kolekcije sakupljen je od starih Sokobanjskih hipika od kojih neki na zalost nisu vise medju nama fizicki ali tu su njihovi potpisi. Neke su nabavljene krajem 90-ih, za vreme studentskih dana u Nisu a neke u zadnja dva meseca. Obzirom da nemam vise mesta gde da ih stavljam a i finansije nisu na zavidnom nivou resio sam da do daljnjeg povucem rucnu. Slusacemo to sto imamo i trudicemo se da uzivamo u muzici. Svako dobro!

Link to comment
Share on other sites

6 minuta ranije, Miomir said:

Odlicna muzika samo tesko nabavljiva na vinilu

Saglasan.

 

7 minuta ranije, Miomir said:

Ovo ostalo sto ste postavili je poznato.

Sto bi neko reko "niko ne zna sve". Trudim se da ne postavljam nesto sto bi trebalo da bude bas opste poznato, nije lako verujte.

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, pera451 said:

Veliki pozdrav za poznavaoca progressive rock-a

Hvala, samo dobro tebi i tvojima! "Poznavaoc" izaziva nelagodnost i podrazumeva odgovornost tako da bi bolje leglo npr. obozavatelj isl. U svakom slucaju trebalo bi dopuniti tull, crimson, renaissance, traffic, giant, vdgg... Boze zdravlja, bice nekad!

 

3 sati ranije, Jovan M. said:

Šta je ljubav! ; )

Zena mi se nasekirala :)

Link to comment
Share on other sites

On 3/25/2018 at 17:44, pompi said:

Nedeljni pozdrav svima! Zena i dete otisli kod njenih i ja resih da podelim neke slike iz svoje kolekcije. 

01 jethro tull.JPG

Oooo, ti si baš navalio. samo nastavi. :thumbsup2

Been there done that, al' bih voleo opet. Probaj u ovom smeru pravca:

nNpzzV5.jpg

 

RAZJj2C.jpg

 

0jTVOmI.jpg

 

BdCsZy7.jpg

 

 

 

On 3/25/2018 at 17:48, Miomir said:

Odlicna tema ima grupa za koje nisam cuo a zvuce fantasticno,samo napred.

Pa to je jedina valjana poenta ovakvih topika svuda u svetu. Baš to što ima muzike više nego što jedan čovek može da presluša. Bilo je slično ludilo pola veka pre Baha, pa onda u zrelom, betovenovskom klasicizmu a još ludje u romantizmu druge polovine devetnaestog veka. Ipak, šezdesete i sedamdesete godine prošlog veka su neprevazidjene. Što je umeo da govori moj pokojni stric: Dvadeseti vek se u dalekoj budućnosti neće pamtiti po ratovima (biće ih još) nego po muzici.

 

 

Edit: Leaf Hound je moderno reizdanje a ni svirka nije bog zna šta. Nemojte trošiti novce na njih (kupite™ ih na kiosku™ kod Rusa) ali je kul imati ploču i hvaliti se po forumima  :) 

Link to comment
Share on other sites

Obratite pažnju. Do pre jedno vek, vek i po, muzika je mogla da se čuje samo kad je neko izvodi, po kojekakvim crkvama ili zagušljivim pozorištima, ili na mobama ili da je sami izvodite. I tako je bilo hiljadama godina.

Mi smo sada preopterećeni i izbombardovani muzikom.

Muzika se može čuti svuda, na ulici, u svakoj prodavnici, u zapišanim liftovima, u opskurnim galerijama, na mamipare trgovima, ma, muzika se može čuti svuda. I kako da se neki siroti Bujodrag razabere u svemu tome, u toj zaglušujućoj poplavi?

A tu su i oni jalovi koji misle da je olazak na svirku u Kolarcu nešto Veliko i Ozbiljno, oni koji   onako uprepodobljeni, vole da padnu na kolena u smernom poštovanju kad se začuje neki Bah ili Betoven.

Ja, dok sam još mogao da skačem, voleo sam da skačem uz Betovenovu Petu i uz Dvoržakovu Devetu a vežbao sam bubnjeve uz Vivaldija.

Betoven je bio čovek kao vi i ja, voleo je da jede i da j ebe, i pisao je muziku, izmedju ostalog, i o tome. Svakako, bio je bolji od nas što se može lako proveriti kad se uporedi šta je on a šta smo mi komponovali.

Ali ostaje zaključak: to je muzika.

 

Link to comment
Share on other sites

23 minuta ranije, prophet said:

(.....) preporuka za Clark Hutchinson. (.....)

 

16 minuta ranije, Bujodrag said:

Uh, oni su carevi.

 

Komentar za gramofondžije:  Ta ploča je super zabavna ali nije vredna posedovanja iako je cenjena medju kolekcionarima. Ja sam imao sreće pa sam je našao za male pare. Neko ponovljeno izdanje, nemačko. Dovoljno je skinuti je sa neta, čisto da se čuje šta su te lude budaletine svirale. Snimljeno je,  verovatno, u nekom tada jeftinom studiju pa ne nudi nikakav audiofilski užitak, ako je  nekome potreban.

Link to comment
Share on other sites

4 sati ranije, Bujodrag said:

Leaf Hound

Priznajem, nikad cuo. Ostalo mi je poznato sa kioska na zalost.

 

3 sati ranije, prophet said:

Svidja mi se i Bujina preporuka za Clark Hutchinson

Nisam neki ljubitelj ali sam svojevremeno cesto preslusavao album Retribution.

Link to comment
Share on other sites

16 sati ranije, Bujodrag said:

Ipak, šezdesete i sedamdesete godine prošlog veka su neprevazidjene.

Saglasan.

Dosta bih toga jos voleo da posedujem: Caravan, (pomenuo si ga), Camel, Gong, Kraan, Magma, Groundhogs, Colosseum... da dopunim VDGG, Crimson, Renaissance... a od ovih bandi sto imaju po jedan ili par albuma... tu ima svacega. Evo npr jednog izdanja, mnogo sam ga slusao a cini mi se da ga niko ne pominje, ko zna iz kog razloga. Radi se o:

HEAVEN 1971-Brass Rock 1

Ovaj album mi je mnogo drag. Vokal.. hahaha... Kad probam da zamislim kako izgleda dok peva ne mogu a da se ne nasmejem! Duvackih instrumenata na pretek, saxofon, flauta, trombon, klarinet! Bez pardona i vrlo sirovo i iskreno. Sve u svemu vrlo dobra i vrlo luda svirka.

heaven.jpg

Link to comment
Share on other sites

4 sati ranije, pompi said:

Saglasan.

Doduše, i stric i ja mislimo na jedinstveni društveni polužaj koji je muzika šezdesetih i sedamdesetih zauzimala u (zapadnom) svetu. Dobre muzike je oduvek bilo u manjoj ili većoj količini, i biće je i u budučnosti, dokle god ljudi budu želeli da pevaju i sviraju.

No, u to vreme stasavanja bejbi bumera, te posleratne generacije, muzika je za većinu ljudi postepeno postala medij za sve, za izražavanje svih mogućih političkih i socijalnih stavova, za izražavanje svih mogučih emocija i razmišljanja, za odnos prema prošlosti i budućnost i naravno, sasvim legitimno, za zabavu. Prosto, muzika je velikom broju ljudi postala značajna i počeli su ozbiljnije da je shvataju. E, to je jedinstveni period u istoriji. Hiljadama godina ranije a i sad, posle, muzika je ono što je najčešće bila. Dobra zabava za većinu i nešto više za malobrojnu muzičku elitu zaljubljenika i muzičara. I to je sasvim OK. Ne treba lamentirati nad tim vremenom.

Koliko poznajem istoriju, rekao bih da je jedini sličan period u istoriji Beč iz vremena  Betovena. Bah, jedan vek ranije) je komponovao za crkvene poglavare i, povremeno, kad je imao sreće, za bogate knezove koji su mogli da na svom dvoru priušte dobre muzičare, ne mnogo cenjenije od veštog drvodelje. To je vreme gastarbarisanja mnogih muzičara iz Italije i Francuske u Nemačku i Englesku, gde su ih želeli i bolje plaćali. Muzika se izvodila u crkvama i kod bogatih knezova, u njihovim zamkovima. Bah i drugi iz njegovog vremena su komponovali za one instrumente/svirače koje su u datom trenutku imali na raspolaganju. Evo primera, relativno nepoznati ali meni sjajni kompozitor Djovani Plati je napisao odlična dela za obou ali je poznato da on nije voleo obou no njegov gazda, knez kod kojeg je živeo i od kojeg je zavisio Platijev stomak, taj knez je voleo obou i, valjda, umeo da je svira  pa je Plati komponovao koncerte za obou.

Mocart već pripada vremenu razvoja bečke srednje klase. On još uvek komponuje i nastupa po salonima bogataša ali njegove opere postaju popularne u pozorištima. Ne samo zato što su bile dobre već i zato što je bilo dovoljno ljudi, običnih ljudi, koji su to mogli da požele da gledaju i da priušte novac i slobodno vreme. 

Betoven je otišao korak dalje, on zaista predstavlja najavu romantičarske transgresije. Anegdota kaže: Organizator, menadžer ili kako se to zvalo, izvodjenja Betovenove opere, oprezno i pažljivo kaže strašnom Betovenu: Her Betoven, ta arija je van raspona ljudskog glasa....ako može malo da se promeni...malo pliz..A Betoven odgovara: MA ŠTA ME BRIGA! MORA TAKO! MORA! TO JE MUZIKA!

Jednom Bahu na pamet ne bi palo da kaže takvo nešto, on bi prilagodio ariju.

Betovenove simfonije i koncerti se izvode u pozorištima, nije to kamerna muzika gde izvodjači mogu da stanu u dvoranu nekog zamka. I ljudi dolaze na betovenske svirke. Dolaze masovno, novine pišu o tome. Muzičari postaju popularni, nisu više samo cenjene zanatlije, kao na primer Fidija u antici. To je takodje prilično nova pojava u istoriji. Seli se kasnije u Englesku kad je njihova srednja klasa postala još brojnija i društveno moćnija. E, ono što se dešavalo krajem šezdeseti u Americi i Engleskoj i zapadnoj Evropi, to je jedan veliki korak dalje. Posle je svet napravio par koraka nazad ali nema veze, biće još prilika, pre ili kasnije.

Link to comment
Share on other sites

5 sati ranije, pompi said:

Caravan, (pomenuo si ga), Camel, Gong, Kraan, Magma, Groundhogs, Colosseum... 

Caravan i Gong, omiljene mi bendove, sam vidjao i kupovao kod Borka, i ostale iz kenterberijske scene. Kod njega sam kupio svoj baš baš omiljeni Hatfield And The North. Nažalost, i Borko voli progresiv pa ponekad zacepi cenu. Naravno, tu je i Colosseum i slični mada su mi oni pomalo dosadni, kao Toto, progressive za japije, sve je isuviše bezbedno.

E, da Hatfield and the north drugi album, Rotters club, je izdat kod nas !  i korektno zvuči.

 

Kraan nikad čuo pa ću ih proveriti mada mi se krautrock uglavnom nije svideo.

Link to comment
Share on other sites

4 sati ranije, Bujodrag said:

muzika je za većinu ljudi postepeno postala medij za sve, za izražavanje svih mogućih političkih i socijalnih stavova, za izražavanje svih mogučih emocija i razmišljanja, za odnos prema prošlosti i budućnost i naravno, sasvim legitimno, za zabavu.

Dodao bih i sredstvo za obrazovanje.

 

4 sati ranije, Bujodrag said:

Her Betoven, ta arija je van raspona ljudskog glasa....ako može malo da se promeni...malo pliz..A Betoven odgovara: MA ŠTA ME BRIGA! MORA TAKO! MORA! TO JE MUZIKA!

Hahahaha... moj covek!

 

3 sati ranije, Bujodrag said:

Toto, progressive za japije

Hahaha... slikovito. Ni meni nesto nije blizak.

 

3 sati ranije, Bujodrag said:

Rotters club, je izdat kod nas !  i korektno zvuči.

Nisam znao. Vidjao sam kod preprodavaca strana izdanja ali zbog cena sam to odlozio za neka druga vremena.

 

3 sati ranije, Bujodrag said:

Kraan nikad čuo pa ću ih proveriti

Najtoplija preporuka. Treba cuti, ne garantujem svidjanje. Ima dosta nekog space jazza, tako ga bar ja dozivljavam i da nisu svabe ne bih ga ni metn'o u kraut.

Hvala na razmeni informacija i misljenja kao i na podsecanju na to da medalja ima dve strane, (Platijev stomak).

Link to comment
Share on other sites

4 sati ranije, pompi said:

Dodao bih i sredstvo za obrazovanje.

 

 

4 sati ranije, pompi said:

Hahahaha... moj covek!

O da, i za obrazovanje. Ali toga su ljudi bili svesni odavno. Još Platon priča o uticaju muzike na formiranje (obrazovanje) mladih pa govori da u njegovoj idealnoj Državi treba da se sviraju dorske lestvice jer su one snažne i moćne, recimo, zgodne za marševski korak i neće učiniti mlade momke mekanim.

Betoven zaista najavljuje dolazak romantizma, perioda potpuno drugačijeg shvatanja umetnosti i sopstva i donosi novo značenje nama lako razumljive reči: ostvarenje. 

Jedan čuveni Fidija je bio uspešan demijurg (tvorac) i Grci su baš voleli i obožavali njegovu Atenu Partenos (to je ona što je živela u Partenonu) i naročito njegovog Zevsa Olimpijskog. Ali, koliko god se divili njegovim skulpturama, Fidija je za aristokratiju, a i za većinu običnih ljudi, bio banauz, tj. onaj ko radi rukama, dakle, šljakator, fizikalac.

E, u romantizmu, u shvatanju i umetnika i publike, umetnik postaje neko ko je veći od života, on u svom ostvarenju prekoračuje samog sebe (transgresija) jer su umetnost i umetničko ostvarenje veći i važniji od života, od sveta, od svega, transcedentni su (tj. van sveta) kao i hrišćanski bog. I kao takav Umetnik (sa velikim U) je neshvatljiv (i verovatno smešan) i antici i srednjem veku. Mi ga, jer svi smo neizlečivo zaraženi romantizmom, potpuno kapiramo, reći za nekog da je Ukleti Pesnik, koji mora umreti mlad, to nam je skroz jasno i shvatljivo. To je velika promena koja se jasno odrazila  i u muzici. Poslušaj dva divna dela, Bahovu Pasiju po Jovanu i Patetičnu simfoniju Čajkovskog. Ta dva remekdela su različita na mnogo nivoa. Mi vidimo Baha i Čajkovskog kao Umetnike ali, Bah je i u svojim i u očima poblike bio vrlo talentovani zanatlija čija su dela baš lepa, sigurno od božanskog uticaja. Ali, Bah je u svoje vreme  bio poznat pre svega kao orguljaš i od toga je živeo i izdržavao svoje stado dece. Tek je u doba romantizma, kad ga je Mendelson (ponovo) otkrio, postao ono što je nama sada, ono što je Čakovski bio od početka, Umetnik

Btv, ne znam da li je legenda istinita, ali bi mogla da bude jer je ilustrativna. Neka Bahova dela su sačuvana i bila poznata medj' muzičarima od početka, Betoven je, pri kraju života, pred komponovanje Devete, proučavao stare kompozitore a naročito Baha. Ali tek ga je Mendelson stvarno 'otkrio'. Navodno, kupovao je meso kod svog mesara i primetio da mesar uvija svoju robu u nekakvu ispisanu hartiju pa je zatražio da hartiju pažljivije pogleda. I video je da je hartija ispisana notama. I da je muzika dobra. To je bila Bahova muzika, ko zna kojim putem je došla do mesara koji je hartiju koristio na sasvim razumljiv i praktičan način.

E, ono što se desilo šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog veka je da je muzika na takav način postala  značajna za veliki broj ljudi, za većinu, i verujem da je to jedinstveni period u istoriji. 

A i ako nisam u pravu, šta me briga, imam pun hard disk Muzike a ona je, kako ovde vole da kažu, naaajvažnija.

Što je, btw, takodje jedno popularno romantičarsko shvatanje.

:D 

4 sati ranije, pompi said:

Najtoplija preporuka. Treba cuti, ne garantujem svidjanje. Ima dosta nekog space jazza, tako ga bar ja dozivljavam i da nisu svabe ne bih ga ni metn'o u kraut.

Biti će preslušato.

Link to comment
Share on other sites

20 sati ranije, Bujodrag said:

(.....) I video je da je hartija ispisana notama. I da je muzika dobra.

Evo vam još jedne teme koja će, verujem, biti zanimljiva za ovaj topik.

Gde je muzika?

Bio sam muzičar mnogo godina. I svirao/družio se sa mnogima. Drugar s kojim se poznajem još od osnovne škole i s kojim sam otkrivao muziku, taj drugar se zainteresovao za ranu muziku. Vrlo se obrazovao, studirao je lautu u Kraljevskoj Londonskoj Akademiji. Doktorirao je gitaru u nekoj od bivših SFRJ republika. On svakako ume da čita note, bezgranično bolje nego ja koji se mučim sa zapisima ritmova.

A je l' vam poznat onaj osmeh  na licu, onaj kez ozarenosti koji ne možete sprečiti a koji se pojavi kada po prvi put čujete neku pesmu koja vam se svidja. Svi mi ovde smo ga, verujem, doživeli mnogo puta.

E, jednom prilikom, pre šes', sedam godina, sedim kod tog drugara i slušamo koješta, neke opskurne kompozitore iz šesnaestog veka, kad njemu dodje  kolega. I da mu neku hartiju uz reči: Vidi kakvu sam muziku našao.

I moj drugar uzme papire i počne da ih gleda, da ih čita, kao što bih ja čitao print nekog pisca. 

I posle stranice ili dve, na licu počne da mu se javlja isti onaj ozareni osmeh koji sam spomenuo iznad.

On je nekako čuo tu muziku sa tih papira. Na isti onaj način na koji je Betoven, tada već gluv kao top, čuo Baha sa papira koje je našao u nekoj arhivi.

Moj drugar se ponašao potpuno isto kao ja kad čujem nešto interesantno, neku dobru muziku.

Kako je uspeo da je čuje, bez sviranja, bez zvučnika?

Uzeo sam mu te papire i stavio ih uz uvo. Nisam ništa čuo.

Gde je muzika? Je l' u zvukovima? Je l' u glavi?Je l' u notama na tom papiru?

Ma. gde je bre?

 

Ovde svi znamo da zvuk koji slušamo zavisi od 'farbe'  naših HiFi sistema. 

Neki takodje znaju da boja zvuka odredjenog tona zavisi od instrumenta na kojem je odsviran. Jedno isto C zvuči drugačije na klaviru, drugačije na flauti, drugačije na gitari a ko zna kako na češlju. A to je isto C, uklopiće se tonski sa ostalim instrumentima. Al' hajde da, barem u glavi, probamo da apstrahujemo tu boju insrumenta. Kako zvuči to C ali čisto, nezavisno od boje instrumenta? I da li je uopšte moguće?

 

O da, to je Muzika. Ali, gde je? Kako zvuči? I, kantovski rečeno, kako je uopšte moguće da zvuči?

Link to comment
Share on other sites

13 hours ago, Bujodrag said:

Gde je muzika? Je l' u zvukovima? Je l' u glavi?Je l' u notama na tom papiru?

Ma. gde je bre?

evo pokušaću ja da dam odgovor samo sto bih odvojio u dve teme jedna je muzika , druga je doživljaj muzike. 

Govorimo o muzici : dakle razlika izmedju tebe i tvog prijatelja je samo u tobe sto on ima sposobnost ( koja se sastoji iz dara u vidu sluha koji je dobio od Boga  + vrednog rada - učenja nota ) da sa papira “pročita” muziku pevajući ili svirajući u svojoj glavi kompoziciju dok je čita sa papira. I sam si sposoban da ponoviš u glavi neke melodije pa znaš o čemu govorim. Reverzibilan proces takodje imaš kod ljudi apsolutnog sluha koji dok slušaju mogu da pišu note. To je njemu dovoljno kao i tebi kada pustiš nosač zvuka. Dakle tu smo govorili od interpretiranju muzike. 

Druga tema je doživljaj muzike .Dakle na sledećem primeru , govorimo recimo o alkoholičaru - kolikvijalno bi se reklo “zavistan od etil-alkohola”, ali etil-alkohol je samo inicijalna kapisla za lučenje dopamina u mozgu koji čini da se čovek oseća prijatno. Dakle pitanje da li je čovek zavistan od alkohola ili dopamina? Elem, dopamin već postoji u organizmu to jest mehanizam za njegovu proizvodnju postoji i proces proizvodnje može početi i bez etil-alkohola , samo što je nekome potreban alkohol nekome nije.Moze se reci da je to malo stvar čiste fiziologije , malo stvar vežbe. E slično je i sa muzikom, kako etil-alkohol započinje proizvodnju dopamina koji čini da se čovek oseća prijatnim , tako muzika bilo da je čovek sam sebi peva u glavi čitajući note bilo da je ušima sluša izaziva u njegovom organizmu različite procese podsećanja na odredjene prijatne ili neprijatne dogadjaje iz sećanja svesnog ili nesvesnog i tako dalje već to psihijatri bolje znaju. Zato različita “vrsta” muzike različito “deluje” na raspoloženje i različitim ljudima različite stvari prijaju i zbog toga “uživaju”u razlicitoj vrsti muzike”. Čovek obično voli onu vrstu muzike koja u njemu budi prijatne osećaje i sećanja , verovatno najviše iz detinjstva.Muzika je ozbiljna stvar koja utiče na ponašanje , obrazovanje, zaglupljivanje masa itd. tako da se može u danasnje vreme govoriti o zlupotrebi muzike slično zloupotrebi psihoaktivnih supstanci. I sami ste spomenuli Platona i njegova učenja o muzici kao sredstvu za obrazovanje. 

Dakle zakljucak je : muzika je psihoaktivna supstanca. Nije opipljiva u Dekartovom sistemu, ali svakako opipljiva ljudima koji osećaju u više od 3 do 4 dimenzije. 

Nadam se da sam malo doprineo razvoju ove svakako značajne teme. 

Link to comment
Share on other sites

Citat 1:

    Klaudio Kaniđa, bivši argentinski fudbaler i reprezentativac:

    - Ako je kokain droga, onda sam ja narkoman.

Citat 2:

    Dakle zakljucak je : muzika je psihoaktivna supstanca.

Zakljucak:

    Ja sam onda teeeeski zavisnik, ni svestan nisam bio prirode svog poroka :ph34r:

 

Link to comment
Share on other sites

On 3/29/2018 at 11:35, Jovan M. said:

........

Vidi, ovakva pitanja su ljudi postavljali još od kako su otkrili da misao nije isto što i čulna senzacija.

Nije to moje pitanje, vrlo je staro,samo mislim da ga mnogi ne postavljaju a postoje teme gde je pitanje važnije od odgovora. Neki bi rekli da je dobro za meditiranje ili tako nešto.

Ja prosto mislim da je interesantno i zabavno. Baš me briga da li je do dopamina ili gena, to je samo opis. Ono što sam siguran je da nije od boga jer on ne postoji. Sve što imamo sami smo mukotrpno postigli, ne trebaju nam bogovi ili ancient aliensi kao kukavičko objašnjenje.

No, na stranu ta jalova tema; što se tiče uživanja u muzici, ima svakako muzike koja mi ne prija, koja mi se baš ne svidja. Komercijalne budalaštine koje puštaju na mestima u koja ne zalazim i na TV-u koji nemam, zbog toga, izmedju ostalog.

Ali, pazi sad ovo: ima muzike koju volim, baš volim, ali se rasplačem kad je čujem. Rasplačem se skroz, rastužim baš. Nije mi prijala. Stresna je. Muči me.

A onda je, malo kasnije, pustim opet. Jesam li mazohista? Jesam li lud? Jesam li gluv? (to nije nemoguće, mnogi bubnjari ogluve brže nego što to godine nalažu.

Pitanje gde je muzika se ne razlikuje mnogo od pitanja kako je moguće da me nekakvi znaci na papiru a u formi knjige mogu duboko pokrenuti i uznemiriti.

Pitanje gde je muzika me nije toliko navelo da smišljam odgovor koliko da otkrijem da muziku mogu naći i tamo gde sam mislio da je nema.

Link to comment
Share on other sites

On 3/29/2018 at 13:09, pera451 said:

Citat 1:

    Klaudio Kaniđa, bivši argentinski fudbaler i reprezentativac:

    - Ako je kokain droga, onda sam ja narkoman.

Citat 2:

    Dakle zakljucak je : muzika je psihoaktivna supstanca.

Zakljucak:

    Ja sam onda teeeeski zavisnik, ni svestan nisam bio prirode svog poroka :ph34r:

 

'Desi bre Pero? :) 

'Oćemo li sad da junački izoftopičarimo oftopik temu? 

To bi bilo baš onako postmodernistički. Zabavno.  ;) 

Link to comment
Share on other sites

On 3/29/2018 at 11:35, Jovan M. said:

(....) muzika (....) Nije opipljiva u Dekartovom sistemu

E, ovo mi je promaklo.

Ako si čitao Dekartove meditacije (njegovo vrlo kratko ali  najvažnije delo, iz koga sve što je dekartovsko proizilazi jer on je vrlo precizan i dosledan čovek) onda ti je jasno da njega opiplivost kao takva nije interesovala nego samo naše epistemičke mogućnosti.

OK, Dekartova res extensa je upravo to, sama protežnost, odnosno protežno telo, nešto što zauzima prostor. Ako zauzima, onda je verovatno i opipljivo iako to Dekarta nije zanimalo. On se pitao šta tim pipanjem možemo izvesno (sa)znati. Kao kad u mrklom mraku pipaš neko pohotljivo telo i kako da onda znaš je li muško ili žensko.

Zbog toga je moj voljeni Kant uzalud vikao da postoje sintetički sudovi a priori

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...