Jump to content


The Death of High-End Audio?


Mingus,Mingus

Recommended Posts

Ja sam imao dosta dugo Phase linear 400. To nije dobar zvuk, dosta sirov. Ima eksperata koji ga svrstavaju u 10 najboljih svih vremena.

http://www.theabsolutesound.com/articles/the-ten-most-significant-amplifiers-of-all-time/

Još veču sirovinu od pojačala sam čuo kod Krella. To je tek zvuk koji se meni ne dopada. Doduše nisam čuo one top modele, ali oni koji su ih čuli su mi potvrdili da se ta linija neotesanog zvuka i tamo čuje.

Ima ljudi kojima se to sviđa. Za svakog po nešto.

Link to comment
Share on other sites

Očito da se ne razumemo. Naravno da ne dovodim u pitanje tržište, cene, izbore, količinu novca koju ko ima i može da potroši na neznam šta; i šta ne sve još.

Tvrdim da HEA kompanije (hvala[mention=9840]zoranzu[/mention] zgodnije je za pisanje) nisu više tehnološki lideri u sopstvenoj oblasti (vrte iste stvari poslednjih neznam koliko godina), da gube klijentelu (stariji umiru mlade ne uspevaju da regrutuju) i da se to neće dobro završiti po njih.

Klijentela smo im bili a i sada mo mi stariji uglavnom (bankar koga ste pomenuli iz NY budite sigurni da nije ispod 50). Mali broj novih klijenata stiču jer ih mladi ne prepoznaju kao tehnološke lidere (mladi ne skidaju slušalice sa ušiju i gledaju kao na srednji vek na HEA kao sto prestaju da koriste E-mail kao bivši način komuniciranja zarad textinga).

Sin mi ne živi ovde. Od 5 njegovih veoma uspešnih drugara koji imaju jako puno novca uloženog u audio trojica imaju Devialet (verovatno slučajno ali šta ako nije; kada sam procitao članak o Devialet poslao sam im link a oni mi vratili slike svojih soba). No to je pitanje za one koji žive od toga.

[mention=43485]steva[/mention] Phase Linear da je bio dobar, verovatno bi još uvek postojao. Kupovina grupacije Harman (JBL, Harman Kardon, ....), od Samsunga; AKG od neznam koga (gle slučaja sve vreme tehnološki lider u sluskama a Apple napravi prve wireless upotrebljive sluške a ne oni) upravo govori o tome kako su poslovali i kakav im je gradijent u inovativnosti, a time i budućnost.

Nisam srećan zbog toga, obožavam brendove o kojima pričamo. Posebno se divim Brystonu i njegovoj garanciji od 20 godina. Možete misliti koliko morate da budete dobri da bi vas ekonomski model funkcionisao i sa takvom obavezom-garancijom. Ali, da to možda ne znaci "ovo smo naučili da radimo i najbolje to radimo na svetu, jeste da je možda ova tehnologija zastarela .....". Naravno uvek ce biti ljudi koji ce biti zadovoljni i sa tim, ali da li ce ih biti dovoljno da HEA kompanije opstanu ili će postati lak plen grabljivica poput Samsunga, Apple, Google ....

 

 

Srećko

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

Znate šta me zanima?

Kako se postaje hifi/audio stručnjak? Kao neko može da ocenjuje zvuk uređaja, kad svi čujemo različito? Odakle pojava da se veruje takvim stručnjacima? Kad je dotični poslednji put bio kod ušnog, snimio sluh i okačio "frekventnu karakteristiku" na netu? Kad je neko od nas poslednji put bio kod ušnog da proveri šta i koliko čuje? Iznenadili bi ste se kad vidite rezultate :)

Najsmešnije mi je kad pročitam recenziju nekih B&W zvučnika i napišu superlative, a sa nijma pojačalo ne mora da ima loudness kontrolu. Ugrađena je u zvučnike :)

Link to comment
Share on other sites

@vdzele kada sam nabavio liniju (snagas, preamp i tjuner) Phase Linear nisam ni znao šta je Hi-Fi ali mi je "prelepo izgledao u sobi" :). Više se ni ne sećam zvuka. To je bilo tako davno. Mislim da ste u pravu da je taj zvuk bio najblaže rečeno osoben.
Čitam vaše postove i mišljenja o svemu pa i o uređajima. Iz svega izbija zrelost, sigurnost u izbor u svesnost sopstvenog ukusa i naravno uživanje u svemu.
Nadam se da se nećete naljutiti ako kažem da ne verujem da ste bili takvi na "početku". To je upravo iskustvo i ono se ne može kupiti za sve pare sveta. To je prelepo putovanje kroz "odrastanje i sazrevanje".


Srećko

Link to comment
Share on other sites

@steva to je suština, x puta sam to napisao. Po mom skromnom mišljenju Hi-Fi je uživanje, putovanje....To ili imate ili ne (Ja kupim amp i preamp McIntosh i stalno sam nešto nezadovoljan a moj drugar Slobodan kupi istovremeno receiver Marantz 2230 čini mi se, ubedjen da je njegovo zeleno plavo svetlo aurora borealis u njegovoj sobi). Ako niste takvi kao moj drugar postajete senzor (mašina i to mnogo nesavrsenija od postojećih). Ne slušate muziku nego zvuk.
Ja nažalost nisam nikada sebe uspeo da dovedem na željeni nivo (i dalje često slušam zvuk) ali "svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem" :).


Srećko

Link to comment
Share on other sites

Da bi postao Hi Fi stručnjak moraš da budeš obrazovan, da ti je mozak nabildovan. Ne nužno i datom oblašću. Ovo je bitno da bi mogao da pišeš tekstove.

Da imaš prirodne sklonosti prema materiji. Da donekle voliš muziku i da imaš neke ljude oko sebe koji će te uputiti na nešto što ti nije jasno. Ne može svako sve da zna.

I ono najbitnije, da tvoji tekstovi imaju efekat na profit kompanija. Ne treba zaboraviti da sve Hi Fi časopise sponzorišu audio firme. Časopisi / portali nisu ćef nekog Dobrašina.

Naravno ovo je samo moje nestručno mišljenje (tako da dežurni saplitači ne moraju da reaguju).

Link to comment
Share on other sites

Kao neko ko je imao dugu pauzu u audio hobiju, mislim da malo gresite.

HiFi ili High-End audio nije nikada nestao ili ce nestati, jaci je nego ikada i ima ga svuda.

 

Desila mu se "demokratija", to je izazvao delimicno i IT sektor.

 

80tih, dobar walkman se smatrao statusnim simbolom, ali znali smo da to nije to, puno suma, kasete...

cene ? 1000 - 2000 DEM za pristojnu opremu. To je za mnoge bilo nedostupno.

 

Danas, dobar PC racunar kosta 400 eura, dobar telefon 150. Imaju odlican skoro savrsen i video i audio.

 

Raspbery PI (30$) i Pi-DAC+ (30$) nakacen na neko malo bolje pojacalo ili slusalice, daju skoro savrsen audio

plus, kao bonus i Full HD video ( KODI ).

 

Zahvaljujuci internetu, najkvalitetniji materijal, kako audio, tako i video je postao dostupan svima.

I onima koji imaju novca, a i onima koji ga nemaju.

 

On 8/31/2017 at 10:07 PM, sondek said:

ljudi steamujete wireless,zvucnici rade i usklađuju se prema sobnoj akustici imaju po pet dac-ova po kanalu,stalci su im hladnjaci za pojacala aktivne skretnice i dac-ove,muzika nam je na usb-ovima ili sd kartici,streamujemo velike baze sa muzikom direktno sa interneta,pojacala od pet kila ,a vati petsto...

... šta je od ovog postojalo pre 15g.Ne samo sto nije postojalo,već bi nam se teško i objasnilo....

e bas nema nista novoga.Sve stara resenja od pre 50g

 

To sam hteo da kazem, pomenuti Raspbery PI i Pi-DAC+ imaju bolji audio i video od racunara koji sam ja imao

negde tamo 2002. Razlika u ceni je oko 20tak puta.

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

36 minuta ranije, Charles Vane said:

Raspbery PI (30$) i Pi-DAC+ (30$) nakacen na neko malo bolje pojacalo ili slusalice, daju skoro savrsen audio

Stvari sa zvukom nikad nisu tako jednostavne. Bilo bi lepo da su one do te mere "demokratizovane", ali verujem da je dovoljno ove spravice nakačiti na još bolje pojačalo i uporediti sa nečim drugim...

Inače, ne bih imao ništa protiv nekog baš jeftinog digitalnog izvora, uporedivog sa ovim što imam, za slučaj da ovo (staro 30 godina) rikne.

Link to comment
Share on other sites

37 minutes ago, beatgoeson said:

Stvari sa zvukom nikad nisu tako jednostavne. Bilo bi lepo da su stvari do te mere "demokratizovane", ali verujem da je dovoljno ove spravice nakačiti na još bolje pojačalo i uporediti sa nečim drugim...

Inače, ne bih imao ništa protiv nekog baš jeftinog digitalnog izvora, uporedivog sa ovim što imam, za slučaj da ovo (staro 30 godina) rikne.

 

Ja sam nedavno uzeo jedno polovno Sony pojacalo, pa uzeo malo bolje,

Dek sam imao od ranije i on nema sta da trazi pored RpI-a , tjuner isto...

Poredio sam ga i sa par vintage Sony playera qs i es serije ... isto...

Kolegami je pozajmio i Fostex TR slusalice i... ponoviosam test...

isto( da ne ispadne da je moje pojacalo lose).

 

Ja ne kazem da je Rpi bolji od nekog Marantz playera od 1000eur,

ali je svakako otvoreniji prema korisniku. 

 

PiDac+ je jedna od mnogih dostupnih kartica za Rpi i jedna od jeftinja...

imas i ovako nesto 

https://www.allo.com/sparky/bundle-kali-piano-2-1.html

https://www.allo.com/sparky/bundle-vana-player.html

https://volumio.org/product/pi2design-503hta-hybrid-tube-amp/

 

To je samo audio RpI ima i druge prednosti a to je da na  se na njemu vrte linux i na njemu

KODI iliVolumio. "daljinski" je aplikacija na mobilnom telefonu ili browser na nekom racunaru

ilitabletu. Ako poznajes linux, mozes da koristis i dodas FTP, Share, razne remote servise, itd....

koristischronitd...

Naravnopostojei torrent irazni streaming plugini ...ali to nije za  ovaj forum.

 

Ovde imas test gde se jos losiji dac za RpI poredi sa TEAC dac-om od nekih 500 eur.

http://archimago.blogspot.rs/2016/10/measurements-raspberry-pi-3-hifiberry.html

 

 

Link to comment
Share on other sites

32 minutes ago, siroma said:

Rozberi (sa dacom) teško da je hifa a kamoli hajend

Ja sam ga poredio sa navodno boljim starijim uredjajima i mislim da jeste superioran.

Mozda je i problem u tome sto znam da je on bolji od bilo kojeg gramofona.

Ne mogu da otkrijem po cemu bi ti uredjaji bili bolji. 

Nisam usamljen u tome.

 

Mozda je i problem u tome sto mi iz IT industrije ocekujemo mnogo, mnogo  vise "expirience"-a od strane nekoga uredjaja ili opreme  kada treba staviti trocifren broj EUR-a na sto, a ne cak cetvorocifren.

Znas kako ja od graficke koja kosta 200-300 eur-a ocekujem da vidim skoro prirodno ponasanje povrsine vode u igrama.

Skoro foto-realisticnu grafiku.

 

 

Link to comment
Share on other sites

24 minutes ago, beatgoeson said:

Je l' si siguran da si ga ikada otkrio na pravi način?:D

Mislim... tvoja poređenja budžet uređaja na slušalicama ne garantuju da ćeš ikada otkriti po čemu su jedne sprave bolje od drugih.

Moguce, ja samo iznosim moja iskustva, za sada. Vecina nas u IT sektoru je dobro placena u Srbiji, ali ipak ne trosimo puno novca na HiFi.

Ja ne poznajem ni jednoga kolegu koji ima stereo pojacalo ili risiver.

Ali svi imamo 42 inch +++ TV.

Opet, mozda mi imamo mnogo vece zahteve kada je u pitanju "bang for the buck" nego sto trenutno proizvodjaci HiFi uredjaja pruzaju ?

 

Slusalice su bile nove.

 

Nisam se nesto udubljivao, ali video sam naim cd player.

Prvo ... za 1000+ EUR-a mora da ima touch screen ?

Play list editor.
Wifi i aplikaciju na mobilnom telefonu

Osim CD-a mora da procita i FLAC i bar jos 7-8 audio formata.

Ali... on to nema. Ok.

Koliko je zvuk bolji od RpI ? 20 % ... ne to nije dovoljno za 1000 EUR-a

 

Eh da i ne mogu da mu promenim OS.

Link to comment
Share on other sites

22 minutes ago, beatgoeson said:

Vidim - ti bi da kupiš Bugatija za hiljadu evra.:rolleyes:

Ali RpI to sve ima.

Kako moze uredjaj od 50-60$ da prikaze odlican UI na mom TV-u, sa pluginima, izmenjivim OS-om,  ima aplikaciju zvanu Kore, za kontrolu putem mobilnog telefona, web server koji omogucava kontrolu preko mreze. 

Prati koje sam filmove gledao, kada, pamti koji album sam slusao i kada, gde sam stao.

Hocu li mozda od pocetka ?

Ima podrsku za audio formate za koje nisam ni cuo, osim poznatih.

 

Sve to Naim player nema, ali zato mozda ima samo malo bolji zvuk.

Nije istina da se uredjaju od 1000 EUR-a to sve ne moze dodati.

Pa KODI je besplatan.

 

Link to comment
Share on other sites

28 minuta ranije, Charles Vane said:

Sve to Naim player nema, ali zato mozda ima samo malo bolji zvuk.

Svrha ovog hobija je bolji zvuk. Za početak, ne bi bilo loše da otkriješ koliko je to tačno "malo bolji" zvuk Naima ili nekog drugog plejera. Da li si ikada čuo neki kvalitetniji audio sistem?

Nema sumnje da će novi digitalni uređaji sve češće imati i te funkcije vezane za komfor, ali "štos" nije u njima.

Link to comment
Share on other sites

7 sati ranije, Charles Vane said:

Moguce, ja samo iznosim moja iskustva, za sada. Vecina nas u IT sektoru je dobro placena u Srbiji, ali ipak ne trosimo puno novca na HiFi.

Ja ne poznajem ni jednoga kolegu koji ima stereo pojacalo ili risiver.

Ali svi imamo 42 inch +++ TV.

Opet, mozda mi imamo mnogo vece zahteve kada je u pitanju "bang for the buck" nego sto trenutno proizvodjaci HiFi uredjaja pruzaju ?

 

Slusalice su bile nove.

 

Nisam se nesto udubljivao, ali video sam naim cd player.

Prvo ... za 1000+ EUR-a mora da ima touch screen ?

Play list editor.
Wifi i aplikaciju na mobilnom telefonu

Osim CD-a mora da procita i FLAC i bar jos 7-8 audio formata.

Ali... on to nema. Ok.

Koliko je zvuk bolji od RpI ? 20 % ... ne to nije dovoljno za 1000 EUR-a

 

Eh da i ne mogu da mu promenim OS.

20 % bolji zvuk ( po mjerilima HEA konzumenta ) se plaća sa najmanje 5 cifri . Ovo o čemu ti govoriš je otprilike  hereza kao da si  u  oldtimer tipa ford "T" ugradio klima uređaj   i ABS  ? :) . Svaki proizvod ima svoju namjenu i svrhu ? . Po tvome mogli su ugraditi i kave aparat i toćionik za pivu ( bilo bi lagodnije slušat glazbu ) . NHF , znam što si htio reč , ali stvari jednostavno ne funkcioniraju . Potrošačka mašinerija je u interesu profita podijelila stvari na segmente i to tako ide , dokle će nezna se . No uvijek se nađe neakav lukavi i prepredeni "čarobnjak" koji eto objedini  mobitel , pc ,  strimer  fm radio i ine pizdarije , pa mi  konzumenti sa ugrađenom  "linijom manjeg otpora "  popušimo .Upravo zbog navedenog moramo razdvojiti ugodu od  HEA . HI FI je  izvor HEA ? , ako nešto visoko vjerno  reproducirano ne zvuči  kak nam paše ne znači da je  faze linear ili krel  to krivo odsvirao - reproducirao  . neg da je to takva snimka . Da sad previše ne pametujem  nek se svatko drži svog "faha" . Audiofili svojih čarolija , a IT svojih ?. Naravno da se budu u nekim segmentima preklapale , ali to je i smisao cijele priće :  " uzmimo jedni od drugih najbolje " ! :)

Link to comment
Share on other sites

10 sati ranije, Charles Vane said:

Moguce, ja samo iznosim moja iskustva, za sada. Vecina nas u IT sektoru je dobro placena u Srbiji, ali ipak ne trosimo puno novca na HiFi.

Ja ne poznajem ni jednoga kolegu koji ima stereo pojacalo ili risiver.

Ali svi imamo 42 inch +++ TV.

Opet, mozda mi imamo mnogo vece zahteve kada je u pitanju "bang for the buck" nego sto trenutno proizvodjaci HiFi uredjaja pruzaju ?

 

Slusalice su bile nove.

 

Nisam se nesto udubljivao, ali video sam naim cd player.

Prvo ... za 1000+ EUR-a mora da ima touch screen ?

Play list editor.
Wifi i aplikaciju na mobilnom telefonu

Osim CD-a mora da procita i FLAC i bar jos 7-8 audio formata.

Ali... on to nema. Ok.

Koliko je zvuk bolji od RpI ? 20 % ... ne to nije dovoljno za 1000 EUR-a

 

Eh da i ne mogu da mu promenim OS.

Naprotiv ja poznajem više njih.

Moram priznati da kada god sam vršio izmenu u sistemu i prodavao neku malo kvalitetniju komponentu ili luksuzniju policu, uglavnom su kupci bili IT-jevci. Oni su jedni od retkih struka u ovoj zemlji koje to interesuje, a imaju dovoljno novca da sebi to i priušte.

Kada bi znao samo ovde na forumu koliko ih ima !

Link to comment
Share on other sites

Poznajes coveka kada iznosis ovako smele tvrdnje? Gde li si se samo ti nasao p®ozvanim za ovakav istup... 
 


Nije neophodno da poznajem čoveka.

Ti super-reski sudovi da svakako ne postoji bolje jer sigurno-da-je-tako bi trebalo da budu problematični u svakoj disciplinovanoj diskusiji.

I mirišu mi na akutni izostak kvalitetno provedenog vremena pred sistemom sa dobro podešenim dobrim gramofonom.

Link to comment
Share on other sites

Po meni su IT tehnologije donele više štete nego koristi muzici i audio industriji. U par tačaka ću pokušati da pojasnim stav.

1. IT tehnologije su donele softvere koje su u proseku degradirale muzičke zapise (najviše u pop muzici). @Father je postavio dobar link gde producent Bob Katz pojašnjava istoriju razvitka Loudness wars (Ratovi glasnoće). Tu se prikazuje kako muzička industrija zbog nametanja svog proizvoda pojačava nivo glasnoće pesama u odnosu na konkurenciju.

https://www.youtube.com/watch?v=u9Fb3rWNWDA

Kao neko ko je imao veliko iskustvo u DJ-ingu i sam sam bio svedok ovog bezumlja. Krajem 90ih sam nabavio prvi ozbiljniji muzički softver za editovanje muzike. Ta alatka mi je dosta pomogla da nivelišem razlike glasnoće pesama. Razlike su već tada bile ogromne. Dok radite kao DJ nemate vremena da razmišljate i pamtite koja je pesma koliko glasna pa da svaki put za određenu pesmu nameštate gain. Sve pesme bi trebale da budu približne.

Koristio sam isti onaj softver koji koriste i profesionalci, samo naravno piratsku verziju. Nikad neću zaboraviti taj zvuk kad neku pesmu iz normale kompresujem na viši nivo glasnoće. Na hiljade sam ih tako kompresovao, sve da mi budu u istom nivou. Neke sam morao i po dva ili tri prolaza da uradim. One koje su bile već preglasne sam morao da smanjujem. To je bio proces šišanja vrhova pesme.

Zvuk koji se dobija ovim procesima je odvratan. Bob Katz je u prilogu jednostavnim rečnikom objasnio da se ubija prirodnost tona instrumenta. Ali nije samo to. Remeti se i geometrija i mehanika muzičke pozornice jer svi instrumenti "nabubre" do karikaturnih razmera. Na sredini muzičke scene zavlada pravi haos jer su svi instrumenti neprirodno naduveni i prepliću se. Instrumenti neprirodno štrče ispred zvučnika. Muzička industrija onda uvodi kontra-mere prilikom snimanja i produkcije kako bi povećala veću separaciju instrumenata. Ali to onda dodatno nadodaje neprirodnost muzičke scene....itd.

O kakvim razlikama je reč to može samo neko da potvrdi ako je slušao dosta muzike iz vremena kako se to radilo kako treba.

2. IT tehnologije su razvile muzičke zapise lošeg kvaliteta, mislim naravno na mp3. Ako bi se ovakvi zapisi mogli nabavljati striktno legalno, onda današnja generacija sluša dosta lošiji zapis nego što je moja tokom 70 i 80ih. Nosači zvuka u moje vreme nisu bili siromašnog karaktera, čak i tadašnje originalne kasete su dosta bolje nego današnji prosek.

Ima više razloga zašto se više sluša mp3, evo prva dva:

- Neograničena i brza dostupnost preko interneta.

- Pad životnog standarda na zapadu je uzrokovao da je današnjoj generaciji komfornije da uživa u lošijim zapisima nego što smo mi. Čak i za zapadne prilike teže ćemo tamo danas naći kolekcionare ploča i CD-ova nego pre 20-30 godina. Cena mp3 je dosta manja nego većih rezolucija.

Ako govorimo o tome da su IT tehnologije razvile muzičke zapise veće rezolucije nego što smo mi imali, onda je to mali plus na njihovoj strani. Kažem mali jer koliko od današnje generacije sluša takav zapis? Ja bi rekao marginalan, mi koji imamo sede na glavi smo ti koji to skidaju.

3. IT tehnologije su podstakle proces minijaturizacije i gedžetiranja audio opreme. Kao rezultat imamo masovnu proizvodnju audio komponenti veoma sumnjivog kvaliteta, kako po pitanju dugotrajnosti tako i zvučnog karaktera.

Svaki ozbiljan zvuk nosi za sobom potrebu da se ceo sistem napaja ozbiljnom strujom. U ranijem periodu smo videli da su napajanja i sama elektronika bila dosta krupnija. Projektanti su vodili računa da se svaki deo uređaja napaja posebnim vodom, da sama struju u nekom delu bude strogo određenih karakteristika. Minijaturne komponente nisu mogle da igraju neku funkciju u takvim uređajima tog doba.

Minijaturizacija je donela da struja, pa samim tim i zvuk bude minijaturan. Postoji direktna uzročno-posledična veza između ova dva fenomena. Zbog sve težeg života na zapadu, i radikalne promene navika u životu, široke narodne mase se radije opredeljuju za male kompaktne uređaje. Ovi uređaji su po mom mišljenju zvučno lošiji nego što je ranije bio prosek.

Međutim, današnje tehnologije su donele da imamo i novu klasu uređaja sa veoma ozbiljnom zvukom. I njih bi mogli svrstati u high end. Oni su po svojoj arhitekturi i veličini komponenti pravi džinovi u odnosu na ono šta kupuje prosečan kupac. Neki od njih nemaju ni napajanje, ali se zato moralo kompenzovati veličinom i brojem drugih komponenti. Jednostavno ozbiljan zvuk traži ozbiljnu struju. Tako da ako ne platiš na mostu platićeš na ćupriji.

Pitanje koje se ovde sad postavlja: koja je cena, to jest, pristupačnost takvih uređaja prosečnom kupcu? Šta se više prodaje kod dilera? Neki soundbar i 5.1 sistemi ili nešto jeftino a solidno od D klase pojačala?

Zbog toga što je sve postalo gedžet, to jest svuda imamo male struje, pesme koje su se u ranijem periodu pravile su postale beskorisne. Na ovakve male impotentne uređaje se mogu puštati samo pesme sa mnogo većom kompresijom. O tome priča i Bob Katz. Podigo se nivo glasnoće za neverovatnih 20db, u periodu od neke 1983 do danas.

Impotencija se kompenzuje kompresijom, a kompresija muzike do njegog degradiranja. To je jedan začaran krug.

U tom začaranom krugu jalovosti imamo današnje DAC-ove i CD plejere čiji su izlazni nivoi daleko veći nego što je bilo na početku digitalne ere. Ovo je nužno da bi sistem imao dinamički balans. Ovim se podiže dinamika ali se sa druge strane degradira zvuk opisano u tački 1. To je isto kao da ste vi dodatno napanjili zvuk na studijskoj mikseti, samo kod vas kući.

Nove generacije i ne mogu da prepoznaju da je današnji zvuk apsolutno degradiran. Oni su rođeni u doba kad je svuda sve degradirano pa ne znaju šta je bolje.

4. IT tehnologije su donele radikalno nove životne navike. Današnja generacija daleko više vremena provodi uz društvene mreže i video igrice. Mi smo mnogo više pažnje posvećivali muzici i njenom ukupnom kvalitetu.

To je i logično, svima nama je ona bila zabava. Važna zabava. Mnogo više nas je pratilo šta se pravi i prodaje, to nam je bilo bitno. Iz tih razloga su postojali u produkcijskim kućama i na radio stanici "filteri ukusa" šta je moglo da se snimi i šta da se pušta. Nije svaka šuša mogla da snimi pesmu.

Današnja muzika je treće-razredna zabava tako da se svi limiteri skinuti. Današnje radio stanice puštaju samo zicere zbog opstanka na tržištu. Samim tim je ugušen pristup dubljem muzičkom izražavanju. Jednostavno prosečni muzički ukus je degradiran.

5. IT tehnologije su donele da današnje radio stanice i web-portali puštaju muziku preko softvera. Kako je svaka pesma različitog nivoa oni moraju da uključuju softvere koji će "u letu" da nivelišu pesme.

Za kompresiju pesama sam već objasnio koji je efekat. Ali kad imamo slučaj smanjenje glasnoće onda imamo neartikulisani pad dinamike, efekat valovitosti. To je kao da slušate operskog pevača sa teškom astmom.

Usput mnogo je više stanica i portala koji puštaju mp3 nego wav.

6. IT tehnologije su donele veoma laku pristupačnost "muzičke opreme za produkciju". Tako da u zadnjih 20-25 godina imamo pravu poplavu nove muzika na svim frontovima. Svaki nedozreli holanđanin može danas da kupi neku ritam mašinu i da sam naštanca hiljade pesama godišnje.

Kako će on stvarati muziku karakteritičnu za njegov uzrast jasno je da će nju opet slušati neki bubuljičavi nemac ili mađar. Napominjem da se ovakva muzika slobodno kreće preko interneta bez nekog "filtera ukusa i stila".

Istorija nas uči da su škole nekad bile te koje su "nametale" mladim šta je kvalitet. Profesori to danas slabo rade jer nemaju motiva. Danas jedan drugog uče bez ikakvog autoriteta pored njih koji će im ukazivati na greške i šta je bolje. Drugim rečima, slepac uči slepca, DJ-evi od znanja na radiju više ne postoje već su to uglavnom reality klovnovi.

Naravno da i danas ima jako dobro muzike - ali je ona zatrpana hiperprodukcijom svega i svačega. Iz razloga što je ponuda nenormalno velika, mnoge to obeshrabruje da kopa i traži šta je dobro. Tako da ono što stvarno vredi nikad ne ugleda svetlost dana. Tako da velika ponuda nije dovela do veće prosvećenosti masa, naprotiv.

Na ovu hiper produkciju je uticala i masovna deindustralizacija zapada, koju je opet inicirao IT sektor. Mnogi ljudi su ostali bez posla u svojim fabrikama i firmama jer ih je automatika zamenila. Masovno se prelazilo u sektor usluga gde je i muzička industrija. Tako da se dirigentske palice latio i Kurta i Murta u cilju preživljavanja.

7. IT tehnologije su donele pravu poplavu novih jeftinih uređaja. Sve one se moraju kačiti na strujnu mrežu.

Iz razloga što ni jedan uređaj ne može da ima 100%-ni stepen iskorišćenja, svaki od njih jedan deo energije mora da vrati nazad u mrežu. To što se vrati čini mrežu prljavom. Kako danas ima daleko više uređaja nakačenih na mrežu, pre nego recimo 30-40 godina, to je i struja koja ulazi u naše uređaje veoma prljava.

Prljava struja diretno utiče na kvalitet zvučne reprodukcije, po meni najbitniji osnov. Ali ne samo na nju - i na preciznu mernu elektroniku, laboratorijske uređaje, medicinske uređaje,...svuda gde kvalitet struje predstavlja osnov preciznog rada. Danas je apsolutni standard da se u takve uređaje visoke klase ugrađuju nekakvi razdvojni trafoi ili strujni filteri. Bez njih su precizna merenja nemoguća.

Isto to važi i za audio industriju. Možda je nama starijima miliji zvuk bio iz prošlosti jer je struja bila bolja, manje uređaja nakačenih - bolje se čulo, čak i neki drndavi gramofon.

Stim u vezi imamo slučaj ovog japanskog fundamentaliste koji je čitavu strujnu mrežu van kuće podesio da zvuk bude kako treba.

https://www.youtube.com/watch?v=XJJy6VJvSCk

Kao što vidite nisam neki ljubitelj novih tehnologija kad je muzika u pitanju. Mislim da su neki boljitak doneli ali su dosta više toga oduzeli. Mogao sam još neke tačke da stavim ali ovo je dovoljno za početak....

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...