Jump to content


The Death of High-End Audio?


Mingus,Mingus

Recommended Posts

@Toza Hi-End je, kako ja poimam, u trenutku pravljenja preseka tehnološkog stanja u nekoj oblasti najviši nivo te oblasti; reprezentovan naravno proizvodima.

Prihvatam da odavno nisam u ovim vodama i da vam primerima u korektnom obimu ne mogu o tome kompetentno argumentovati.

Naravno potpuno sam saglasan da ima kompanija koje su učinile i čine značajne tehnološke proboje (nažalost iz navedenog razloga ne znam ih puno).

Pomenuću samo jednu Devialet, koja da nije napravila stvarni naučno tehnološki proboj sigurno ne bi dobila toliki novac (procitah oko 500 miliona da nastavi sa istraživanjem i razvojem svog pojacavaca) od veoma renomiranih investitora (niko ne daje pare u vetar pogotovo ne velike).

Nazalost to uopšte nisu kompanije i proizvodi o kojima mi na forumu uglavnom pričamo. To o. cemu mi pricamo je sve naxalist Vintage samo im niko nije rekao .

Nadam se da se nećete naljutiti na mene sto nikako ne prihvatam argumente bazirane na slušanju. Objasnio sam da je to u vezi sa mojom suštastvenošću. Oduševljenje onim što čujete razumem naravno i prihvatam ga kao stav ali ga ne delim, jer mislim da bi po tome i ljudi skloni nekim porocima poput uživanja u hrani prekomerno (ja npr.) sa istim pravom mogli insistirati na svom hedonistickom pristupu životu iako sve relevantne studije kažu da nisu u pravu i da to nije dobro.

Zato gde god nismo u poziciji da nešto merenjem relevantno utvrdimo trebalo bi bar da poštujemo mišljenje sagovornika (makar se i ne slagali) kao sto to Vi i ja (čini mi se) upravo činimo.

Srećko

Link to comment
Share on other sites

33 minuta ranije, Srecko said:

Nećete se naljutiti sto se necu saglasiti sa vama. Ne postoji kompanijski-ekonomski model koji bi opstao na tako malobrojnoj populaciji.

naravno da neću, ali grešiš u vezi populacije - ona uopšte nije malobrojna, nisu svi iz srednje klase potonuli, sada postoji visoka srednja klasa koja na kraju godine dobija značajne bonuse, koje koristi i za ezoteriju (hiend)

grešiš i u vezi USA srednje klase - nije ona podigla Ameriku, već Banke, Nafta i Ratovi (oružje), srednju klasu su "trpeli" i ponosili se njom dok je postojala blokovska podela sveta, kada se raspao Sovjetski Savez, nije bilo potrebe za srednjom klasom u USA

a grešiš i u vezi hiend kompanija - one ne postoje, sve su to ordinarne kompanije u trci za profitom, a poneka od njih se obrati hiend tržištu sa odgovarajućim proizvodom, i veoma brzo će se preorijentisati na nešto drugo, ako profit izostane.. ali mali proizvođači hiend uređaja to neće moći, barem ne tolko brzo

Link to comment
Share on other sites

Svaka ovakva tema pre ili kasnije zavrsi kao kiselo grožđe.Čemu uopste ulaziti u razlog nečije potrosnje i gledati u tuđ prepun džep.Meni je sasvim prihvatljivo da neko ko je na pr.prodao garsonjeru viška u Ženevi za 800.000€ kupi sistem od 100k.Srećem prirodom svog posla ponekad vrlo bogate ljude kojima je taj sistem manje financijsko naprezanje nego nama 1000€,pa i manje. cesto pare i "padnu s neba" toga sam se baš dosta nagledao,a i kao te pare za par godina izvetre.Hifa je samo jedan malecki udeo mogućeg troskarenja.Neki ljudi naprotiv vrlo posteno zarađuju velik novac i hoće najbolje.Oni će verovatno malo vise proveriti da to sto kupuju i jeste najbolje,ali opet odlucuje impuls.

uopste ne razumem zašto bi neko trebao da bude plave audiofilske krvi sa 50g slusnog iskustva da bi imao odlican high end sistem. Jednostavno ima novaca pa je navikao da ima sve vrhunsko i najskuplje u zivotu i u jednom je momentu kod nekog čuo muziku koja mu se svidela,odlican zvuk.Dovoljan povod.Otisao po preporuci u audio salon i bira po nekim svojim prioritetima... ako je diler dobar pokazaće mu sistem i od 10 i 20 i 100k,naročito ako zna ko mu je kupac.

Poznajem ovde u NS dva brata advokata,jednom je hobi motor i vozi bmw od 20k,Drugi ima Mcintosh.Ovog s motorom od 20k mi nerazumemo,a on je fasciniran gluposti slusanja muzike bas tacno između zvucnika.Reče mi neki dan zabrinutim glasom "zamisli Milane,pusti mi brat neku lepu pesmu i kaze: pa, sedi ovde da cuješ".Inace ,jedan od nainteligentnijih ljudi koje sam upoznao.Pitam jednog drugara koji je motoraš koja mu je najveća postignuta brzina,a on kaze oko 330km/h,iako pise 299 kao maksimum na satu.Završio u svim novinama u dve države kao rekorder u prekrsajima,povuklo ga,legao na rezervoar i nije 300km video policijsku poteru za njim,sačekali ga na granici sa automatima.E jbg pa nek je neko dao i 300k za hifu ako mu je gušt Ili može ili oće da se pokaže.Mozda jednostavno i on hoće da vozi 300 na svoj način.Sto bi rekao tata Krstić "i tata bi sine".

mslm da se malo osim kola i motori malo pomenu...

High end ima po meni sve veću i veću perspektivu po pitanju cena,i tih je ljudi dosta i sto je cena viša interesantnije je,teze dostizno,višlje,high end.Tesko shvatiti ali ima ljudi koji jednostavno ne znaju sta će s parama,slusam ovih dana dosta takvih prica i ne biste verovali kako se lako i kolike pare trose,narocito kad se lako i brzo zarade.Treba im u tome pomoći. :-)

Mi kao hifi entuzijasti tu i nismo ostećeni,iovako većina od nas gleda na value for money.Nismo njihov svet.Bili bi tog momenta ako nam neke pare s neba padnu,u sto maraka najpre oni što se kunu da nebi i morališu.Sto reče jedan moj kolega : "samo se dve stvari u životu ne mogu sakriti,a to su pare i kašalj".

Link to comment
Share on other sites

@Srecko kad smo već kod ličnog poimanja... i ja sam nekad volio da zvuk mog sistema zovem hi end :)

A onda sam čuo zvuk koji u svemu nadilazi zvuk mog sistema i pokrio se ušima. Dobra stvar je što sam pomjerio standarde i korigovao stav. I opet podigao lestvicu :) loša stvar je što takav zvuk prevazilazi trenutno moje mogućnosti, ali nema veze, znam čemu stremim, a prošle godine nisam ni slutio da je tako nešto moguće.

Postoje hi end uređaji i hi end zvuk. Nekad nije dovoljno imati uređaje za takav zvuk.

Postoji dovoljno ljudi i na forumu koji imaju takav zvuk i ne petljaju se baš u naše žučne i beskrajne rasprave. Dođu kući, uključe muziku i urone u meditaciju i baš ih briga za naše vjerovanje, nevjerovanje, znanja i predrasude.

I što kaže Sondek, može im se. Ko mi je kriv što se meni ne može. Jbga, bad karma. :)

Link to comment
Share on other sites

Za ovo o čemu sam pisao (verujte) jako sam stručan. Bilo bi glupo da vas bombardujem procentima i podacima zbog čega tako mislim i naravno nisam izneo svoj stav nego sam govorio o procitanom i naučenom iz mnogih relevantnih studija koje sam imao prilike da izučim.

Naravno da prihvatam da vi drugačije razmišljate. Ne bih dozvolio sebi da kažem ni da niste u pravu jer kada su u pitanju društveni procesi (kao sto je to ovde reč) mora proći vreme da bi se sa neke istorijske distance napravila kvalitetna analiza.

Ne znam koliko vi godina imate ali ja verovatno neću dočekati da vidim da li sam bio u pravu.

Nezavisno od svega (zaboravio sam ko je otvorio temu), tema je očito pun pogodak.

Zahvaljujem na sjajnoj razmeni mišljenja.

 

PS: Izvinjavam se ako sam pogrešno shvatio suštinu teme "Smrt Hi-End".

Nisam je shvatio u potrošačkom smislu u stilu da li neko moze i koliko njih može sebi da priušte vrhunski tehnološki Hi-Fi primerak i da li su izgubili interesovanje (to je naravno lična stvar bez prava mišljenja o tome) već da su audiofili iznevereni jer odavno nema novih vrhunskih tehnologija zbog raznoraznih razloga (koliko sam samo puta na forumu pročitao da su stvari stare 30, 40 pa i 50 godina i dalje super).

Ako sam pogrešno shvatio izvinjavam se.

Srećko

Link to comment
Share on other sites

@sondek,

ja ne mislim da je u ovoj temi bilo (mnogo) "kiselog grozdja".

Mislim da ne treba ni da ga bude ako stvari postavimo na osnovu cinjenica.

Posedovanje Hi-End-a nije nuzno ni najbolji, ni najgori nacin da se potrosi dosta novca. Neko je provukao kroz nos ili venu i vece sume, neko je i vece "potrosio" na kocki. Uostalom, kako rece George Best: "I spent a lot of money on booze, birds, and fast cars. The rest I just squandered.”

Mozda je nesto "procerdao" i na muziku...

S druge strane, problem nastaje kada vlasnici uredjaja pocinju da iz posedovanja uredjaja izvlace neke zakljucke o sebi koji iz toga ne slede. Da su oni posebno "tankocutni", prefinjenog ukusa, izostrenih cula... Sve to moze da bude tacno u konkretnom slucaju, ali ne sledi iz posedovanja uredjaja.

Oni to ne vole da cuju, pa pocnu da prebacuju onima koji ih vide kao ono sto jesu, a ne kao ono sto bi hteli da budu.

To ti je kao kada vidis nabudzenu zenu kako izlazi iz dobrog auta - ti gledas u auto, a ne u nju, ona tebe vidi kao kretena, a ti se njom i ne bavis.

Hi-Fi je "sport" koji je u velikoj meri vezan za pare, kao i sve aktivnosti koje su vezane za posedovanje necega. Za ljude koji zele da istaknu svoje sposobnosti, a ne posedovanje, postoje i druge aktivnosti - atletska takmicenja, sahovska takmicenja, matematicke olimpijade i slicno. Dakle, covek se prijavi za "Iron Man" trijatlon i gura...

U izgradnji dobrog sistema postoje dva puta.

Jedan je da pocnes da ga gradis sam i to radis godinama.

Drugi je da se bavis samo onim sto donosi pare (ako umes), i jednog dana angazujes profesionalca, das mu puno para i on ti kupi sistem.

Velika je verovatnoca da ces koriscenjem drugog pristupa na kraju posedovati bolji sistem.

Ja verujem da je drugi nacin efikasniji.

Licno sam izabrao prvi, jer sam u tom procesu uzivao. Danas umesto boljeg sistema imam iza sebe 30+ godina uzivanja u celoj prici.

To ne moze da se kupi. Pare mogu da se dobiju i na lutriji, i kao nasledstvo i na razne druge nacine, ali vreme ne moze.

Sve su to, na kraju krajeva, licni izbori. Neko je postao advokat da bi vozio skup motor ili imao Hi-End sprave, neko to ne bi hteo da radi ni za mnogo vise od motora ili par uredjaja.

Link to comment
Share on other sites

On ‎8‎/‎30‎/‎2017 at 22:12, Srecko said:

Nećete se naljutiti sto se necu saglasiti sa vama. Ne postoji kompanijski-ekonomski model koji bi opstao na tako malobrojnoj populaciji.

Misljenja sam da sve blagodeti danasnjice uzivamo zato sto je u jednom istorijskom trenutku ekonomija (kompanije) USA tako narasla da je predstavljala polovinu svetske ekonomije zahvaljujuci mnogobrojnoj i dobrostojecoj srednjoj klasi (rast kompanija-ekonomije i kupovne moći je uzajaman odnos) koja je sada u USA do te mere brojno svedena da je na izdisaju a kupovna moć joj je na nivou od pre pola veka. Tad su nastale Hi-Fi Hi-End kompanije: Krell, McIntosh, Marc Levinson, Klipsh... koje će sada verovatno početi da nestaju. Mislim da se to već i dešava, profiti Apple I Google su verovatno iznad 20% a npr. profit kompanije Džon Dir proizvođača poljoprivrednih mašina oko 2%, (neznam kako se piše). U periodu intenziviranja poljoprivrednih. proizvodnje i Džon Dir je imao značajno veći profit.

Malobrojna klijentela Hi-Fi kompanija ne može obezbediti istovremeno sredstva za visok profit i za ulaganje u Hi-End tehnologije. Odricanje od bilo čega od to dvoje je kraj za kompaniju.

Nemojte molim Vas da u Hi-End kompanije i proizvode ubrajate proizvođače koji na godišnjem nivou imaju obim stotinak ili vise jedinica. Kakve oni visoke tehnologije mogu ugraditi u proizvodnji. To su radionice, danas ih ima sutra ih nema i po pravilu bez imena u analima. Gde na toj bazi-obimu proizvodnje moze biti sredstava za nauku, istraživanje i razvoj novih tehnologija sto Hi-End po vokaciji znaci i predstavlja.

Bugati nije Hi-End kompanija nego Volkswagen a Bugati je brend-jedan od najboljih (modela) Hi-End kompanije Volkswagen za ponos i sa idejom da samo ne pravi gubitke (Volkswagen izdvaja nenormalna sredstva za i istraživanje i ima i druge Hi-End proizvode kao sto su i Rols ili Lamborghini u zavisnosti od toga šta se kome već dopada).

Nije Hi-End kompanija npr. Rimac automobili (da li stvarno neko misli da će Rimac sutra moći npr. da dizajnira dugotrajniju bateriju, na čemu Tesla radi svim silama jer je izuzetno kotirana na berzi u koju su investitori ulozili ogromna sredstva i koja sebi moze da priusti istraživanje u domenu Hi-End tehnologija sto baterije dugovecnije jesu). Rimac je radionica (nikako u pogrdnim smislu) za neke koji baš to hoće i to baš u ovom trenutku iz samo njima znanih razloga. I to te radionice moraju da postoje u nekom istorijskom kontekstu jer ima onih kojima upravo to treba ("svaka krpa nađe zakrpu) ali to nije Hi-End.

Lako je po analogiji sve ovo transponovati u Hi-Fi domen.

 

Srećko

Rimac nikako nije "radionica" ? , radionice popravljaju aute , nemaju razvojne timove ni 90 % zaposlenih inžinjera ? . Razvijaju vlastite baterije koje su dugotrajnije od Teslinih . Obzirom da imaju dovoljno investitora (sa strane) , recipročno tome i potencijal , prije bih ih svrstao u  High - End tvrtku koju manje interesira masovna proizvodnja , a više EKSLUZIVA  , tzv  manufakturu za probrane konzumente , a posle što Bog da ? :). Imaju sigurno potencijal , al će kad tad postati dio neke  BRAND firme  ako budu htjeli napredovat ? . Daklem na žalost sve ovisi za kolko će "se" prodat i kolko će autonomnosti zazržat . Analogija  "ajendu" uopće nije benigna ? jer veliki papaju male dok i sami ne postanu dio papanja ?  ;(

 

Link to comment
Share on other sites

@black coffe istakao sam da termin radionica za kompaniju g. Rimca nikako nisam upotrebio u negativnom kontekstu naprotiv kompanija mi je veoma simpatična jer je poput Davida medu Golijatima (upoznat sam poprilično sa dostupnim podacima o toj kompaniji). Hteo sam samo da napravim distinkciju u obimu sredstava koja mu stoje ili ce mu stajati na raspolaganju vs. velikih sto mu apsolutno ne daje nikakve sanse u investiranju u nove tehnologije.
Ako me sećanje ne vara napravili su 10-tak prototipova a Tesla nekoliko poslednjih godina ima serijsku proizvodnju električnih automobila. Možete misliti koliko su električnih prototipova do sada napravile velike nemačke kompanije: Mercedes, Audi i BMW pa ih pre neki dan sef kabineta A. Merkel optuzi za neverovatno zaostajanje za Teslom, potencijalni potpuni gubitak trzista i možete misliti ugrožavanje drzave; sve zbog pogrešnih procena i nedovoljnog investiranja u elektricne automobile.
Rekoh ceo život se bavim rukovodenjem projektima istraživanja i razvoja u jednoj veoma specifičnoj oblasti. Razlika u nivou tehničke dokumentacije za prototip i serijski proizvod je kao između neba i zemlje uz enorman utrosak sredstava i najvažnijeg resursa vremena.
Nazalost i dalje mislim da je Rimac radionica-manufaktura izuzetna ali samo radionica, bez mesta u svetskoj podeli kolaca u okviru branse sa veoma problematičnom perspektivom. Ruzno receno zbog čega se izvinjavam donkihotovski projekat.
Projekti tog tipa mogu opstati samo u specifičnim oblastima od nacionalnog interesa (npr. vojne tehnologije) gde vi svesno ulazete uz inferiornije rezultate zarad "viših" interesa poput nezavisnosti. Realna ekonomija to ne trpi.
Potpuno smo se udaljili od teme mojom greškom. Izvinjavam se.

Srećko

Link to comment
Share on other sites

Ja sam ceo svoj život voleo muziku ali kao srednjoškolac nisam imao novca za neki Hi Fi sistem, tek kada sam sam se zaposlio sa 23 sam počeo da pravim prvi Hi Fi sistem, do tada sam bio zadovoljan i sa 5.1 kućnim bioskopom, prvo sam imao neko Technics pojačalo, Technis gramofon i Pioneer zvučnike, kada sam kasnije dobio veću platu to sam sve prodao i kupio bolji Technics gramofon, bolju glavu, Harman/Kardon pojačalo i JBL zvučnike, to koristim još uvek osim gramofona, sada imam Pro-Ject gramofon i preamp.

Iskreno da mi je plata nekoliko hiljada € i ja bih verovatno bio u Hi End vodama ali pošto sam dečko iz radničke klase sa solidnom platom ne mogu da se baš mnogo razbacujem tako ću ovaj trenutni sistem verovatno koristiti još dugo vremena.

Link to comment
Share on other sites

Ko je čitao tekst na predhodnoj strani diler govori o "problemu" jer ima kupaca iz Azije koji mu se žale da uređaji nisu dovoljno skupi. Ovaj mentalitet bogatih ljudi je sasvim poznat. Oni žele eksluzivitet. Narodski rečeno: vidi smrtniče šta ja imam a ti to nemaš.

Ista analogija je kao kod skupih restorana. Cena hrane je ultimativni flter koji rasteruje običnu boraniju od bogatih. Oni ne žele prisustvo tih ljudi pored sebe.

Pre izvesnog vremena je neko napisao da će Akustik invejder DAC biti na prodaji kod jednog švajcarskog dilera. Ko ne zna o čemu je reč, uređaj je proizvod našeg kolege sa foruma iz Novog Sada. Jedna od zamerki DAC-u je bila što je nedovoljno skup. Kako neko napisa cena treba da ide gore nekoliko puta gore (koliko se sećam 4-5 puta gore).

Bukvalno preko noći po proceni jednog dilera iz dalekog sveta uređaj postade dosta viša klasa. Neko bi možda rekao Hi End. Ako je taj uređaj postao Hi End, onda se postavlja pitanje koliko ima takvih uređaja koji su stekli taj status na taj način?

Ja ovom prilikom ne nipodaštavam cenjeni uređaj, jer sam ga i sam čuo, dobar je, već iznosim stav prema načinu kako se kreira Hi End svet.

Ko je obilazio Hi Fi sajmove i predstavništva može u velikoj da postavi pitanji: dali to nešto smrdi u državi Danskoj?.

Jer ako znamo iz istorije da ljudi umeju bukvalno od svakog tržišta da naprave balon, da li onda možda postoji neki balon i ovde koji će se malo izduvati. Mi koji živimo u maloj banana državi to ne vidimo, ali tekst na prvoj stranici ukazuje na poznate znakove. Čovek iz većeg tržišta to bolje vidi.

Verovatno neće doći kraj Hi Endu, ali će biti "korekcije" cena u nekoj budućnosti.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, Srecko said:

@black coffe istakao sam da termin radionica za kompaniju g. Rimca nikako nisam upotrebio u negativnom kontekstu naprotiv kompanija mi je veoma simpatična jer je poput Davida medu Golijatima (upoznat sam poprilično sa dostupnim podacima o toj kompaniji). Hteo sam samo da napravim distinkciju u obimu sredstava koja mu stoje ili ce mu stajati na raspolaganju vs. velikih sto mu apsolutno ne daje nikakve sanse u investiranju u nove tehnologije.
Ako me sećanje ne vara napravili su 10-tak prototipova a Tesla nekoliko poslednjih godina ima serijsku proizvodnju električnih automobila. Možete misliti koliko su električnih prototipova do sada napravile velike nemačke kompanije: Mercedes, Audi i BMW pa ih pre neki dan sef kabineta A. Merkel optuzi za neverovatno zaostajanje za Teslom, potencijalni potpuni gubitak trzista i možete misliti ugrožavanje drzave; sve zbog pogrešnih procena i nedovoljnog investiranja u elektricne automobile.
Rekoh ceo život se bavim rukovodenjem projektima istraživanja i razvoja u jednoj veoma specifičnoj oblasti. Razlika u nivou tehničke dokumentacije za prototip i serijski proizvod je kao između neba i zemlje uz enorman utrosak sredstava i najvažnijeg resursa vremena.
Nazalost i dalje mislim da je Rimac radionica-manufaktura izuzetna ali samo radionica, bez mesta u svetskoj podeli kolaca u okviru branse sa veoma problematičnom perspektivom. Ruzno receno zbog čega se izvinjavam donkihotovski projekat.
Projekti tog tipa mogu opstati samo u specifičnim oblastima od nacionalnog interesa (npr. vojne tehnologije) gde vi svesno ulazete uz inferiornije rezultate zarad "viših" interesa poput nezavisnosti. Realna ekonomija to ne trpi.
Potpuno smo se udaljili od teme mojom greškom. Izvinjavam se.

Srećko
 

Je ? uvjerno točno ! Iako nije pobijedio vjetrenjaču  . poslao je "poruku"  Nemojte  se predat ? uvijek postoji neakvi Sančo ? pa :)  mislim da smo  se shvatili ?  Sančo  je sinonim , za .....  naravno polamika je zgodna  , al da nema negativne , nego edukativne  konotacije  , tim da ae nitko ne smatra superioran  neg onak ? :)

 

Link to comment
Share on other sites

@Crna Kafa - Nije mi jasno odakle potiče taj fetiš da na kraju svake rečenice staviš znak pitanja?

Nije ti svaka rečenica upitnog karaktera tako da to nije gramatički ispravno, čak i u vašem hrvatskom pravopisu.

Takođe, u duhu bolje preglednosti teksta, i gramatičke ispravnosti, znakovi "?" i . idu odma posle zadnje reči u rečenici. Ne treba razmak.

Teško je čitati tvoje komentare ovako kako sad pišeš.

Link to comment
Share on other sites

od kad sam cuo za highEnd (kraj 80-tih), uvek se vodila i diskusija sta je to "END". Ukapirao sam da svako ima svoju definiciju, i da je svaka bila na mestu. 

po meni, izdvojila su se dva kljucna pravca sta ce definisati HighEnd 

  • cena - mozes da dajes los (mozda grubo receno, ali recimo ne dovoljnog kvaliteta za toliku cenu) zvuk ali ako imas visoku cenu to je onda TO.  Pandam u satovima su razni komadi optoceni briliantima (sa solidnim mehanizmima ali ne vrhunskim) ...
  • ono meni bitnije, tj kategorija koja meni draza, je napraviti nesto, pomeriti granicu (ka vernijem) kvaliteta zvuka, dozivljaja dela, uzivanja u muzici bez obzira na cenu i komfor!
    Uzeti ili napraviti zv kutije ili pojacalo samo radi slusanja gudackih kvarteta, napraviti sobu sa kanalima za ekstremno niske tonove, ili (u vintage slucaju) imati komplet iz te i te godine/serije samo radi slusanja muzike iz tog doba je meni HighEnd! 

HighEnd ima kraj na horizontu, ali on je, obicno, negde iza duge :)

Link to comment
Share on other sites

U tehnološkom smislu, Hi End bi trebao da bude zadnja reč nove tehnologije. Međutim da li je to baš tako?

Retko kad se desi da se na nekom sajmu ili u nekom časopisu pojavi neki uređaj koji ima u sebi novu tehnologiju. Da su to nove tehnike svi oni bi nam gurali svoje patent papire u lice kad ih obilazimo.

Iz razgovora sa mnogim konstruktorima postoji u suštini u svakoj klasi uređaja po nekoliko osnovnih koncepcija i bezbroj veoma bliskih varijacija na te osnovne teme. Sve te osnovne koncepcije su razvijene davnih dana samo ih danas prepakuju u lepše kutije.

Takođe prisustvo najskupljih elektronskih komponenata nije garancija da će neka dobra koncepcija zasvirati Hi End. Njihovo prisustvo može samo da poveća verovatnoću da će se to desiti ali ne i da će se to sigurno desiti. U ovo smo se bezbroj uverili menjanjem kablova koji su sastavni delovi sistema. Skup kabal nije apolutna sigurnost da će nam se svideti kako svira u kompleksnom sistem, zašto bi onda skup otpornik ili kondenzator bio? Jedan kolega sa ovog foruma mi je priznao da je napravio pre-amp od najboljih komponenti, ali da nije ni blizu zvuku prvom modelu gde su prosečni.

Iz svega ovog ostaje da su Hi End kompanije u suštini paćenici koji isprobavaju bezbroj kombinacija menjanja komponenti i sitnih izmena koncepcija u nadi da će jednog dana dobiti nešto bolje što opravdava njihove nerealne cene. U suštini njihov glavni saveznik je sreća. Mi u suštini plaćamo njihovu  strpljivost da potrefe pravu kombinaciju na staroj shemi i na komponentama koji su upitnog kvaliteta.

Nešto slično imamo i u muzičkoj produkciji. Na pitanje novinara odakle im znanje da sredinom 70ih snime tako kvalitetno isproduciran album Dark side od the moon, producent Alan Parson je odgovorio da je sve u sreći. Doduše, on kaže da su tu sreću gradili mesecima.

Link to comment
Share on other sites

9 sati ranije, vdzele said:

U tehnološkom smislu, Hi End bi trebao da bude zadnja reč nove tehnologije. Međutim da li je to baš tako?

Retko kad se desi da se na nekom sajmu ili u nekom časopisu pojavi neki uređaj koji ima u sebi novu tehnologiju. Da su to nove tehnike svi oni bi nam gurali svoje patent papire u lice kad ih obilazimo.

Vrlo proizvoljna, i netačna konstatacija, Devialet, recimo, je autor 102 (sto dva) patenta, a postoji jedva desetak godina...:rolleyes: Ni ostatak posta baš ne drži vodu, da se blago izrazim...

Link to comment
Share on other sites

ljudi steamujete wireless,zvucnici rade i usklađuju se prema sobnoj akustici imaju po pet dac-ova po kanalu,stalci su im hladnjaci za pojacala aktivne skretnice i dac-ove,muzika nam je na usb-ovima ili sd kartici,streamujemo velike baze sa muzikom direktno sa interneta,pojacala od pet kila ,a vati petsto...

... šta je od ovog postojalo pre 15g.Ne samo sto nije postojalo,već bi nam se teško i objasnilo....

e bas nema nista novoga.Sve stara resenja od pre 50g

Link to comment
Share on other sites

Gledam "What hi-fi" casopis iz 1979/80.g. Spisak hi-fi komponenti,razvrstanih u sest kategorija,gde bi sesta trebalo da bude ekvivalent danasnjem hi-endu. Interesovao me je odnos izmedju najjevtinije i najskuplje komponente.Evo nekih primera:

1.zvucnici: Wharfedale xp2 (37f) vs JBL L300 (2.000f)...54:1

2.pojacala: Rotel ra214(74f) vs Lux m4000/6000(3.320f)...44:1

3.gramofoni: Connoisseur bd1/Goldring g800(30f) vs JVC QL10/Grado signature III(1.075f)...35:1

U proseku najskuplja komponenta je 50 puta skuplja od najjevtinije.

U istom casopisu od ove godine,neka poredjenja

1.zvucnici:Yamaha nsb182(100f) vs JBL k2s9900(44.000f)...440:1

2.pojacala:Cambridge 340a(180f) vs Dan Agostino Momentum(44.000f)...245:1

3.gramofoni:Lenco l85(120f) vs Kronos(30.000f)...250:1

Sada u proseku ne 50 puta,vec 250 puta razlike.

Pa jesmo li mi ovce,ili tih sedamdesetih nije bilo bogatasa? Naravno da ih je bilo,ali su vrednosti bile postavljene na prirodniji nacin.

Dalje,mislim da hi-end cenovno ne odgovara i kvalitetu.U casopisu od 1979/80g. u cetvrtu grupu svrstan je trakas Tandberg TD20A(600f),a u sestu,Teac A7300(1.400f).Po mnogim recenzijama Tandberg je zvucno jedan od najboljih trakasa ikada.Ili Lux PD444(500f) i Linn Sondek LP12(250f).Ili Naim nac32/nap250(950f) i Yamaha c1/b1(2.400f).

Link to comment
Share on other sites

Sve ste u pravu, samo što je problem što za te proboje nisu zaslužne Hi-End Hi-Fi kompanije nego dot com (.com) kompanije. E upravo zbog toga ova tema i ima smisla jer veliki tipa Krell i ostali nisu u stanju da budu tehnološki lideri a oni koji prave prave proboje .com kompanije Hi-Fi uopšte ne zanima bolje reći zanima ih do nivoa kako ga oni na neki način poimaju poput Apple HomePod (uskoro ćemo videti to čudo).

Srećko

Link to comment
Share on other sites

Koliko  vas je uopste culo nesto od Hi End Audio uredjaja ili sistema iz te kategorije?

Cenu zna svako da komentarise, sta je sa zvukom?

Krell je za informaciju gosp. Srecko, razvalio kad se pojavio, japanske kante koje su po merenjima bile, kao da su stigle sa Kriptona...

Najsavrseniji merni uredjaj,dobili ste na poklon ,hteli Vi to ili ne.

Nije stvar da budes tehnoloski lider,po sistemu ko ce pre stici na Mesec,

vec da napravis zvuk i ako to postignes,trazi para koliko hoces.

Link to comment
Share on other sites

@zoranzu lepo ste rekli "razvalio je kad se pojavio" ali se pojavio davno. Imao sam priliku da cujem vise Krell modela. Po mom mišljenju sjajni su. Nisam ih imao. Moj domet su u periodu kada sam posvećivao pažnju Hi-Fi segmentu bila 2 McIntosh-a I Phase Linear (pojacavaca sekcija) mislim model 400. Stvarno nisam kompetentan za slusna uporedenja modela ali imam pitanje za Vas. Kakvu ste drastičnu razliku primetili izmedju nekog Krell modela starog 20 i vise godina npr. Krell KSA 100 i nekog najnovijeg. Kako procenjuje te gradijent tehnološkog napretka npr. Krell-a. Mislim da je to pitanje jer je se u drugim domenima tehnike desila tehnološka revolucija saglasicete se. Koliko je povećan kapacitet baterija, medija za skladištenje podataka nestaju citave tehnologije (magnetofon, CD ....) a za to ni malo nisu zaslužni ovi "Nasi".

Srećko

Link to comment
Share on other sites

20 sati ranije, vdzele said:

@Crna Kafa - Nije mi jasno odakle potiče taj fetiš da na kraju svake rečenice staviš znak pitanja?

Nije ti svaka rečenica upitnog karaktera tako da to nije gramatički ispravno, čak i u vašem hrvatskom pravopisu.

Takođe, u duhu bolje preglednosti teksta, i gramatičke ispravnosti, znakovi "?" i . idu odma posle zadnje reči u rečenici. Ne treba razmak.

Teško je čitati tvoje komentare ovako kako sad pišeš.

To ti je deformacija u našem nekakvom slengu tipa " to je dobro , ne" ? :) . Pripazit ću ubuduće . Ovaj  " ne  " je  u stvari upitnik koji zahtijeva odgovor "da" koji potvrđuje da je sugovornik shvatio  što je rečeno . Ma čudnovati su naši jezici , al bitno da se razumijemo "?" :)

Link to comment
Share on other sites

@Srecko

Da Vas ja lepo pitam,da li muzika srednjeg veka,lepse zvuci na instrumentima izradjenim u srednjem veku tj  na autenticnim instrumentima iz tog perioda ili na danasnjim muzickim instrumentima koji su brze i lakse izradjeni zbog razvoja tehnologija ?

Kupuje se i placa lepota,posebnost, autenticnost,razlicitost zvuka u kvalitativnom smislu,bez obzira koja vrsta tehnologije je ucestvovala u tom gornjem  obliku formiranja zvuka

Imao sam priliku da procitam,a donekle je vezano  za ovo pisanije.

Pozanati berzanski strucnjk iz NY,po dolasku kuci sa posla,opere ruke i odlazi u sobu sa HEA* uredjajima da bi slusajuci muziku ocistio sebe od stresa sa posla i napunio bateriju za sledeci dan,tek posle toga dolaze na red deca, zena i vecera..

Sta mislite da on slusa mini liniju?

Postoji grupa  kupaca koja zna da prepozna tj oseti sta je zvuk HEA uredjaja, hoce i moze to da plati i grupa koja kopira ove prve ,samo zato sto imaju dovoljno para za HEA uredjaje

* HEA=Hi End Audio

Link to comment
Share on other sites

Daaaavno sam slušao Phase linear pojačalo, pretpojačalo, sa nekim Sonus Faber zvučnicima sa prekomplikovanom skretnicom, i Linn gram/zvučnica. To je zvučalo nikako, a koštaaaaaaa! Šovek je bio uvređen kad sam mu rekao da zvuči ko kanta.

Tog sistema sam se setio kad sam slušao audiolab pretpojačalo i 2 mono bloka povezanih na Kef Reference 105.3. Isto đubre.

Jednostavno, cena ne određuje kvalitet zvuka.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...