Jump to content


The Death of High-End Audio?


Mingus,Mingus

Recommended Posts

Uredaji koji spadaju u Hi-End su prvo statusni simbol, a onda uredjaji za reprodukciju zvuka.

Na isti nacin ni satovi od 100.000 evra nisu primarno namenjeni za pokazivanje vremena (tu funkciju uspesno obavljaju i uredjaji koji kostaju 1000 i vise puta manje). Ti satovi cesto salju odredjene poruke, kao i kajle kriminalaca ili tetovaze robijasa - naravno, onima koji takve poruke razumeju.

Ogroman broj vlasnika Hi-End uredjaja niti ima vremena da ih slusa previse pazljivo, niti poseduje potrebna znanja.

Veliki broj njih ih cak i ne kupuju sami, uredjaje kupuju strucnjaci angazovani od strane arhitekata ciji je zadatak da opreme "zamkove" bogatasa.

To je sve deo zivota u odredjenim socijalnim krugovima.

 

Link to comment
Share on other sites

Tih koji kupuju nešto prestižno će uvek biti.

Moj gazda je čovek koji se celog života bavio boksom, streetwise man. Tipičan primer nove klase istočno-evropskih tajkunčića, narodski rečeno - skorojević. On nije neko ko je pročitao puno knjiga, to znam jer je jedva završio 3 razred srednje. Ali zato mu je dnevna soba puna knjiga. Siguran sam da mu je žena-plavuša-šoperka kupovala knjige na metar. I ona sama je trofej, baš kao i njegov preskup Hi Fi sistem i vozni park.

Ovakvih primera ima svuda po svetu. Uvek je bilo i biće i dalje. I sam mi je priznao u par navrata da retko kad pali sistem, obično kad mu dođu gosti. Nikad nije aktivno slušao muziku, što je i normalno jer mu je boks i navlačenje para bila glavna okupacija. On nema pojma ni šta ima i da li je realno to vredi toliko. Kako stoji u neakustičnom prostoru zvuk sigurno ne opravdava novce. Mislim da mu batler najviše sluša uređaje.

Ovakav sloj je ubedljivo najveći deo kupaca Hi End uređaja. Jer za takve uređaje treba puno para a za gomilanje para treba odvojiti puno vremena. Za slušanje i istraživanje muzike se nema vremena. To potvrđuje i ovaj tekst koji je postavio Filip. Ovakvih ljudi će uvek biti tako da će uvek biti i Hi Enda.

Međutim ja bi istakao da je daleko veći problem što nove generacije ni izbliza ne slušaju muziku kao što je moja pre 30-40 godina. Ko ima decu on to vidi i sam. Okupacija današnje genecije nije muzika već internet i video igrice. Muzika je marginalna stvar za njih i onako je usput prate. Takođe im je i muzički ukus dosta lošiji, što je i za očekivati.

Video igrice su preuzele apsolutni primat kod muške dece. Ta industrija je po svom obrtu nadmašila zajedno muzičku i filmsku industriju u zadnjih nekoliko godina. Na turnirima su neki igrači plaćani po nekoliko desetina miliona dolara, kladionice odavno imaju e-sport, dok se naveliko lobira da ovaj sport“ uđe i na olimpijadu. Igranje video igrica ubedljivo najviše oduzima vremena današnjoj mladeži dok je slušanje muzike daleko iza.

Namerno sam istakao mušku decu jer muškarci ubedljvo više kupuju tehniku nego žene. Kako je interesovanje novih generacija sve manja, to jest baza potencijalnih kupaca sve manja – tako će i prodaja opadati vremenom. Naravno da će se i dalje prodavati Hi Fi, ali postavlja se pitanje kakav je on? Pa to već vidimo da se radi na “gedžetiranju” svega što može da pušta zvuk. Prava poplava miki-maus uređaja vrlo siromašnog zvučnog kvaliteta. Ja sound-bar i 5.1 sistem ne ubrajam u Hi Fi. Paralelno ovom su i muzički zapisi jako loši – što je i za očekivati jer ako je svuda đubre od uređaja zašto da se pravi bolji zvuk? Uostalom u svim kafićima se danas pušta radio u kvalitetu od 48 do 128kbps

Da zaključim, ljudi koji se ozbiljno bave Hi Fi-em i muzikom će postati jedna mala egzotična grupa čudaka.

Link to comment
Share on other sites

Odlicni komentari, jedino bih ponovo istakao da ni sama Hi-Fi industrija nije bezgrešna, šta više veoma je kriva.

Vdzele pomenuste internet igrice (smart telefoni), recite i sami koliko novca bi bilo potrebno da na svom Hi-Fi sistemu u svojoj sobi priuštite kvalitet zvuka koji klinci imaju sa jeftinim tel. i osrednjim slusalicama. Ogroman novac naravno. Zato biraju internet, telefone, slušalice ...

 

 

Srećko

 

Link to comment
Share on other sites

Ja na žalost, prepoznah sebe kao negativaca iz Fritz-ovog članka po pitanju agitacije na forumima za pojedine brandove i uticaju takvih postova na sopstveni ego i samo opravdavanja posedovanja nekog takvog novog brenda ili uređaja...

Moje oduševljenje Oppo-om je poznato i već prozivano i to je sve ok.

Ipak, u kontekstu zbiranja HiFi-a i HiEnd-a u ovoj temi i pretpostavke da je svaka nova iteracija sve skuplja i da se cenovna lestvica konstantno podiže, izlazak poslednjeg vrhunskog modela ove kompanije ne potvrđuje ovo pravilo. Zapravo je cena ista ili čak i niža od svog prethodnika.

Verujem da je takav slučaj i sa mnogim drugim brandovima. Mene zapravo fasciniraju neverovatno niske cene bookshelf zvučnika, besprekorne izrade a neverovatno niskih cena praćeni vrlo solidnim zvukom i pozitivnim komentarima ...

Takođe verujem da će neko već da doda, da Oppo i nije HiEnd uređaj pa nema potrebe da se ja tu nešto znojim u ovoj temi i tako to ...  :D

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, vdzele said:

Ja sound-bar i 5.1 sistem ne ubrajam u Hi Fi.

Прво ок, не може верно репродуковати, друго може. ХиФи је висока верност звука, не стерео музика. Са таквим ставом није ни чудо што хифи пропада код млађих генерација. Све еволуира, оно што стагнира пропада.

Link to comment
Share on other sites

           Veoma je dobro poredjenje sa automobilima. Ekskluzivni luksuzni automobili kao Rols Rojs, ili Bentli, vrhunski sportski

Lamborgini, Ferari ili Pagani,  egzotični terenci.... imaju svoje kupce i razlog postojanja.  Ponekad  potreba za ekskluzivom-niko

drugi to nema. Nekad je adrenalin - 300 na sat. Šta god... Najvažniji razlog je ipak što su to najbolji automobili koji postoje!!

 

Cena tih automobila će sigurno biti visoka. Zavisiće od broja proizvedenih primeraka, od vremena utrošenog za razvoj modela, kao

i upotrebljenih materijala i opremljenosti....

 

Vozim ASTRu karavan koja je udobna  sigurna i pouzdana. Serijski Mercedes bi bio neuporedivo bolji u svakom pogledu. Sa ove tačke gledišta ne mogu da zamislim da mi treba nešto više. To bi bio vrhunski HiFi, ali ne HiEnd!

 

Kablovi koji su ovde kost u grlu....   Uporedite ih sa pneumaticima!       Performanse svakog od tih HiEnd automobila ne bi mogle da 

se ispolje uz neodgovarajuće!    Kao što se vozna svojstva Astre ne bi bitno popravila gumama od 1000 Eura komad!!

 

Tema je odlična, ali u priličnoj meri liče na efekat kiselog groždja. Ako ne mogu da priuštim to verovatno i nije nešto naročito.

Pišimo i razgovarajmo o HiEnd uredjajima kao o nečem što pokazuje maksimalne mogućnosti i diktira trend. 

 

Kada čitam Auto magazine to nije o Astri. Sem ako proučavam karakteristike nečeg što sam u mogućnosti sada da kupim.

 

Link to comment
Share on other sites

Poredjenje sa skupim automobilima i jeste i nije adekvatno.

Svako ume da oseti razliku izmedju  Astre (koju i ja vozim) i Mercedesa, bilo da je vozac ili putnik.

Da li tajkun iz gornjeg posta bas ume da kaze da kome od dva proizvoljno izabrana sistema klavir bolje zvuci, ako slusa turbo-folk i u zivotu nije bio ni na jednom koncertu klasicne muzike?

Skup auto moze na razne nacine da opravda ulozena sredstva, cak i ako je vozac neko prosecnih vozackih sposobnosti (a dobrih poslovnih).

Skup Hi-Fi sistem ne opravdava nista ako ga slusa neko bez znanja, treninga i iskustva - dakle, tipican kupac.

 

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

Zašto je osnovna pretpostavka da HiEnd kupuju samo tajkuni koji nemaju pojma o muzici,

a nikako zaljubljenici koji žele da imaju najbolji mogući doživljaj omiljenog i spremni su da 

to plate? 

Prilično sam siguran da bi većina neverziranih slušalaca osetila veliku razliku prosečnog 

i HiEnd sistema! Uslov je da žele da slušaju muziku! U to sam se nekoliko puta uverio.

 

Kada bi došao u situaciju da Provozam Ferari sa 600 konja, iako sam veoma iskusan vozač,

neverziran ne bih umeo da iskoristim mogućnosti auta. Sigurno je da bih uživao i bio sve bolji!

Link to comment
Share on other sites

Pretpostavka potice od toga sto je mali broj zaljubljenika i na Zapadu, a kamoli ovde, koji moze da izdvoji vece sestocifrene sume (u dolarima ili evrima) da bi kupila Hi-End. Pogotovo ako imaju decu, sto napisa autor onog clanka.

Prilicno sam uveren da vecina neverziranih slusalaca nece primetiti razliku o kojoj govoris.

Ne govorim o razlici izmedju minijaturnog PC zvucnika i zvucnika sa 15" bas jedinicom, jer ce to primetiti i 100% gluv - makar po vibracijama.

Govorim o razlici izmedju uredjaja koji kosta 5.000 evra i onog koji kosta 50.000 evra, poredivih dimenzija i poredive snage.

Jednostavno, na delu je "law of diminishing returns" (i razlika).

Uostalom, dovoljno je videti kako neverzirani slusaoci opisuju uredjaje - mene uvek odusevi enigmaticni opis sa KP "dobro se cuje".

Kako bi taj opisao zbog cega ipak ne bi kupio uredjaj tipa Devialet, ili neki drugi u D klasi od $$$$, pitam se, pitam. Dovoljno je koliko se sa tim muce i "znalci", koji bi ipak A-klasu (ona ima "ono"), a ovo nema ONO (i DSZ).

Drugim recima, svako moze da oseti da je nesto "vece", glasnije itd., ali da li je nesto vernije - to moze samo onaj ko zna sa cime poredi.

Cisto da ne zaboravimo, Fi = fidelity (vernost).

Dobrim automobilom moze da se stigne brze i udobnije, sto su lako merljive ili opisive kategorije.

Vernost reprodukcije bas i nije.

Da ne pricamo o tome koliko ljudi je zaista spremno i sposobno da sedne pred svoj sistem i odslusa Betovenovu Devetu, a da pri tome ne ustaje, ne seta, ne pije nesto, ne drnda mobilni (sto vise nisu sposobni ni posetioci pozornisnih predstava i koncerata, a kamoli casni domacin u svojoj kuci) itd.

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

Već sam pisao o iskustvu sa ministrovim HiEnd sistemom i Grand Utopijama, sistem vredan sigurno par stotina k evra i ćorak.

Ako se vlasnik ne unese i ne potrudi da slušanjem i ličnim angažovanjem ne iznese zvuk na nivo visoke vernosti, što se već postiže HiFi-jem a valjda lakše HiEnd komponentama, nema ništa od toga.

Možda neki distributeri i imaju uspešne HiEnd recepture, ali je pitanje u kojoj meri su spremni da upare adekvatniju jeftiniju HiEnd komponentu umesto skuplje od koje ostaje veća provizija u džepu.

Put do HiEnd-a nije preko kompjuterskih JBL zvučnika i iznenadne love koja padne sa neba iz dobre "kombinacije", nego se gradi godinama iskustva slušanja hifi-a i živih nastupa. Za HiEnd korisnika je potrebno i HiEnd slušno iskustvo da bi se opravdala potreba da se tako nešto poseduje, ako zanemarimo estetiku brutalno dizajniranih HiEnd  komponenti a govorimo isključivo o onome za šta su prvenstveno namenjeni.

Link to comment
Share on other sites

Nisam to citao, ali ako se radi o bivsem ministru cije prezime pocinje sa V, mislim da su te kutije zavrsile kod jednog mog druga.

Ovo je bitno - "da bi se opravdala potreba da se tako nešto poseduje".

Naravno, niko ne mora da se bilo kome pravda ako trosi svoje pare, ali to sto neko ima pare ne znaci da je automatski i sposoban da potpuno iskoristi potencijal onoga sto je kupio.

A ako nije, onda je kupovina pre zbog statusa, nego zbog fukcionalnosti.

Link to comment
Share on other sites

Zar nije visoka vernost neki vec predefinisani pojam? 

Kako to da postoji gomila razlicitih sistema koji svi imaju visoku vernost a opet zvuce razlicito? Kako se postize taj ultimativni sistem na kome sve svira kako treba a niko nema neki reper sa cime treba da poredi taj zvuk vec se svodi na secanje ili neku imaginarnu scenu?

Hi-end je zvucnik/sistem koji poprilicno dobro prenosi zvuk i stvara atmosferu a to se moze postici i sa par hiljada evra - sve preko toga je patkometrija i dokazivanje ko ima vise para itd.

Paralela tome je kad kupite automobil koji ima prednju tablu od drveta xy vrste koje raste na nekoj planini jednom u 350 godina i to pod uslovom da ne znam ni ja sta...

Naravno, uvek postoji ono "to je zato sto nemas para pa ne mozes da priustis taj sistem i onda ne znas o cemu pricas". 

 

Ovde je problem ta konzumeristicka svest koja se, hteli ili ne, razvija kod svih onih koji ucestvuju aktivno u drustvu i gde mora da se forsiraju te hi-end stvari. Ne postoji nacin da vi izmerite da li neko uziva u muzici vise od nekog  drugog kao ni to da je neophodan sistem od 100k evra da bi se uzivalo. 

Ja licno mislim da je to sve deo nekih kompleksa koji nemaju veze sa Hi-fijem ali ajd :D

 

Link to comment
Share on other sites

Čovek je čudna "biljka", i placebo može da pomogne.
Deo svih sistema pa i ovoga, koji je definitivno na najnižem nivou-najslabija karika (zbog inferiornosti čula sluha), oko čega ne bi trebalo da postoji nesaglasje, je upravo slušalac-čovek.
Citiracu Dr Vladimira Đurića:
"Da ne potpadnete pod Daning Krugerov efekat (koji je prema stručnoj definiciji „kognitivna sklonost u kojoj neobučene osobe donose neadekvatne odluke i netačne zaključke, ali njihova nekompetentnost onemogućava njihovu metakognitivnu sposobnost da shvate greške”).

Neobučene osobe imaju „iluziju superiornosti”, rangirajući svoju sposobnost iznad proseka, mnogo više nego što ona zapravo jeste.

S druge strane, visokoobučeni su skloni da potcenjuju sebe i svoje veštine pateći od „iluzije inferiornosti”.

Na kraju, imamo situaciju u kojoj manje kompetentni ljudi rangiraju svoju sposobnost iznad kompetentnih."
Kraj citata!


Srećko

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, Srecko said:

Čovek je čudna "biljka", i placebo može da pomogne.
Deo svih sistema pa i ovoga, koji je definitivno na najnižem nivou-najslabija karika (zbog inferiornosti čula sluha), oko čega ne bi trebalo da postoji nesaglasje, je upravo slušalac-čovek.
Citiracu Dr Vladimira Đurića:
"Da ne potpadnete pod Daning Krugerov efekat (koji je prema stručnoj definiciji „kognitivna sklonost u kojoj neobučene osobe donose neadekvatne odluke i netačne zaključke, ali njihova nekompetentnost onemogućava njihovu metakognitivnu sposobnost da shvate greške”).

Neobučene osobe imaju „iluziju superiornosti”, rangirajući svoju sposobnost iznad proseka, mnogo više nego što ona zapravo jeste.

S druge strane, visokoobučeni su skloni da potcenjuju sebe i svoje veštine pateći od „iluzije inferiornosti”.

Na kraju, imamo situaciju u kojoj manje kompetentni ljudi rangiraju svoju sposobnost iznad kompetentnih."
Kraj citata!


Srećko

Kao visokoobučen i kompetentan kaži mi koja je to dobitna kombinacija R, L i C kod hi end kablova? 

I na osnovu koje obuke i kompetencije dođe do ovdje iznijetih zaključaka?

Ne sporim, za neke stvari jesi u pravu, a za neke očigledno nisi dovoljno kompetentan a ipak iznosiš stav.

Link to comment
Share on other sites

Gospodine Tozo, to se uopšte nije odnosilo na ono što ste Vi rekli.

Naprotiv to je izraz moje nemoći i nezadovoljstva jer koliko god da se trudim da se ne ponasam na pomenuti način primećujem da to činim.

Zašto bi ovaj forum bio drugačiji od drustva, koje je Dr Đurić fantastično opisao (po meni).

Naravno da imam stav o kablovima (znam poprilično o svemu tome iako, u pravu ste nisam stručan i cinim ono sto je Dr Đurić upravo apostrofirao). Pripadam, po vokaciji, što bi se filosofski reklo empiričarima. Znaci da mi je jako blisko da verujem samo ono što se može empirijski dokazati i eksperimentalno (merenjem) potvrditi. Kada su kablovi u pitanju, posto su gotovo svi zaključci nemerljivi jasno je da ne verujem u Hi-End kablove pa ni u ostale Hi-End komponente (naravno da je za mene potpuno u redu da drugi misle drugačije sto jako postujem) ali me to nije sprečilo da ulozim u kablove i ostalo onoliko koliko sam mogao.

Znaci napisao sam ono jer sam ljut na sebe, na svoje slabosti (to je ustvari ljudskost u nama) koju kompanije bezobrazno koriste (cista psihologija) kao da su nesvesni (uljuljkani u nezasluzen prihod) da ce doci dan kada cu ja I meni slicni "progledati" a oni propasti jer im prihod ne počiva na zdravom ekonomskom modelu vec na manipulaciji, zloupotrebi i prevari. Zato Hi-End nestaje.

Nismo mi krivi za takvo ponasanje (sto volimo i uzivamo u Hi-End stvarima ako možemo da ih priustimo), mi smo samo ljudi sa svim slabostima, manama ali i kvalitetima; koje kompanije (na naucnoj bazi) kao sto rekoh zloupotrebljavaju manipulisuci nama nazalost.

 

Srećko

 

 

 

 

 

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

Nećete se naljutiti sto se necu saglasiti sa vama. Ne postoji kompanijski-ekonomski model koji bi opstao na tako malobrojnoj populaciji.

Misljenja sam da sve blagodeti danasnjice uzivamo zato sto je u jednom istorijskom trenutku ekonomija (kompanije) USA tako narasla da je predstavljala polovinu svetske ekonomije zahvaljujuci mnogobrojnoj i dobrostojecoj srednjoj klasi (rast kompanija-ekonomije i kupovne moći je uzajaman odnos) koja je sada u USA do te mere brojno svedena da je na izdisaju a kupovna moć joj je na nivou od pre pola veka. Tad su nastale Hi-Fi Hi-End kompanije: Krell, McIntosh, Marc Levinson, Klipsh... koje će sada verovatno početi da nestaju. Mislim da se to već i dešava, profiti Apple I Google su verovatno iznad 20% a npr. profit kompanije Džon Dir proizvođača poljoprivrednih mašina oko 2%, (neznam kako se piše). U periodu intenziviranja poljoprivrednih. proizvodnje i Džon Dir je imao značajno veći profit.

Malobrojna klijentela Hi-Fi kompanija ne može obezbediti istovremeno sredstva za visok profit i za ulaganje u Hi-End tehnologije. Odricanje od bilo čega od to dvoje je kraj za kompaniju.

Nemojte molim Vas da u Hi-End kompanije i proizvode ubrajate proizvođače koji na godišnjem nivou imaju obim stotinak ili vise jedinica. Kakve oni visoke tehnologije mogu ugraditi u proizvodnji. To su radionice, danas ih ima sutra ih nema i po pravilu bez imena u analima. Gde na toj bazi-obimu proizvodnje moze biti sredstava za nauku, istraživanje i razvoj novih tehnologija sto Hi-End po vokaciji znaci i predstavlja.

Bugati nije Hi-End kompanija nego Volkswagen a Bugati je brend-jedan od najboljih (modela) Hi-End kompanije Volkswagen za ponos i sa idejom da samo ne pravi gubitke (Volkswagen izdvaja nenormalna sredstva za i istraživanje i ima i druge Hi-End proizvode kao sto su i Rols ili Lamborghini u zavisnosti od toga šta se kome već dopada).

Nije Hi-End kompanija npr. Rimac automobili (da li stvarno neko misli da će Rimac sutra moći npr. da dizajnira dugotrajniju bateriju, na čemu Tesla radi svim silama jer je izuzetno kotirana na berzi u koju su investitori ulozili ogromna sredstva i koja sebi moze da priusti istraživanje u domenu Hi-End tehnologija sto baterije dugovecnije jesu). Rimac je radionica (nikako u pogrdnim smislu) za neke koji baš to hoće i to baš u ovom trenutku iz samo njima znanih razloga. I to te radionice moraju da postoje u nekom istorijskom kontekstu jer ima onih kojima upravo to treba ("svaka krpa nađe zakrpu) ali to nije Hi-End.

Lako je po analogiji sve ovo transponovati u Hi-Fi domen.

 

Srećko

 

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

@Srecko nisu u pitanju kablovi nego stav.

@pera451 je to fino objasnio.

Jedno je što vi i ja vjerujemo ili znamo na osnovu iskustva ili čega god. Neko drugi ima druga iskustva na osnovu kojih je stekao stav.

Da ste imali priliku da poslušate savremeni hi end i uporedite ga sa vašim vintage iskustvima, vjerujem da bi i vaš stav bio drugačiji.

Nije sve muljanje, varanje i otimanje para naivnim prebogatim i lakovjernim kupcima.

Hi end zvuk se s pravom odvaja od hi fi ja i dok ne doživite takvu vrstu iskustva džaba sva priča. 

Potpuno je druga stvar vrijednost takvog zvuka i ko i kako utiče na formiranje cijene.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...