Jump to content


Razlika u zvuku izmedju FM radija i CD-a


Nikola 1801

Recommended Posts

Algoritmi za mp3 kompresiju izbacuju one tonove za koje se zna da će najmanje uticati na kvalitet zvuka na nekvalitetnim spravama. Ovo u prvom redu važi za donji spektar.

Ako su ovi algoritmi davno napravljeni što ne bi danas bili i oni programi koji multiplikuju (kloniraju) one tonove koji su već u postojećem spektru, čineći ga lažno bogatijim. Iskusno uvo na dobrim spravama bi ga trebalo odmah prepoznati.

Od svih radijskih trikova, najčešće se prepoznaju radijski kompresori i limiteri. Pesme budu dosta valovite ili im nestaje daha ali su zato sličnih glasnoća. Ja dok sam radio na radiju pre 20-25 godina, ovo se sve moralo ručno ravnati preko reglera. Danas se zarad uštede na opremi, plata tonaca i skupih CD-ova sve obavlja preko softvera - što ima svoju cenu u kvalitetu.

Nove generacija neće ni znati da je to loš kvalitet jer će svuda biti sve loše. Sobzirom da im je muzika na listi zanimacija negde pri dnu onda ovo ništa nije ni bitno.

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 59
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

27 minuta ranije, vdzele said:

Od svih radijskih trikova, najčešće se prepoznaju radijski kompresori i limiteri. Pesme budu dosta valovite ili im nestaje daha ali su zato sličnih glasnoća. Ja dok sam radio na radiju pre 20-25 godina, ovo se sve moralo ručno ravnati preko reglera.

Ne znam o kojoj stanici je reč ali limiter i kompander su i tada bili obavezan deo opreme za emitovanje. Niste mogli da uđete u radiodifuznu mrežu bez toga.

Link to comment
Share on other sites

14 sati ranije, vdzele said:

Algoritmi za mp3 kompresiju izbacuju one tonove za koje se zna da će najmanje uticati na kvalitet zvuka na nekvalitetnim spravama. Ovo u prvom redu važi za donji spektar.

Ovo je potpuno netačno, jer nisu uređaji ti koji treba da slušaju komprimovani audio signal, nego ljudi. Ljudski mozak nije u stanju da u istom trenutku obradi sve informacije koje mu se "serviraju" putem svih pet čula, pa iz tog razloga filtrira određene informacije. MP3 je tzv. perceptivni codec koji koristi ova saznanja, odnosno psihoakustiku i ograničenja čula sluha da bi, najprostije rečeno, filtrirao nepotrebne informacije. Jednom filtrirane informacije nije više moguće vratiti dekompresijom, ali je to prihvatljivo, s obzirom da su ove informacije ionako nečujne za ljudsko uho.

Link to comment
Share on other sites

Zexx - Apsolutno ništa novo nisi napisao. Ostaje činjenica da su fizički uklonjeni najviše tonovi u donjem spektru, to se jasno vidi na spektrogramima. U tom polju našim čulima najmanje smeta nedostatak tonova, plus, u vremenu kad je nastao mp3 razvijao se internet i prateći PC audio hardver. Za potrebe ove tehnike veći fajlovi su apsolutno nepraktični.

Mislim da ne postoje nepotrebne informacije. Codec radi kompresiju po jednom ustaljenom režimu i izbacuje nule i jedinice po tačno određenom redosledu. Taj redosled je empirijski dobijen u laboratorijama za analizu kvaliteta zvuka. Ne može codec da prepozna da su u nekoj određenoj pesmi najpotrebnije informacije u tom i tom frekventnom opsegu pa da tu ostavlja više informacija. On će uvek u tom opsegu, za sve pesme, na tačno određenim pozicijama uvek uklanjati nule i jedinice.

Nešto od čuvanja bitnih informacija može da uradi codec koji kompresuje po promenljivom režim ali je i to i daleko od dobrog.

Uostalom, da je svaka informacija bitna dokazuje pojava fajlova u visokoj rezoluciji.

Link to comment
Share on other sites

U mom komšiluku ima jedna radio stanica koja zvuči mnogo dobro .Često imam prilike i da obiđem prostorije i emisioni  ( moj dobar prijatelj je u pitanju ) u kom se sve to setuje i šalje u etar a ono što sam primjetio je da su sva podešavanja na flat .. bez ikakvih kolorizacija, farbanja zvuka i sl . Po mom nagovoru je registrovan i digitalni striming na vtuner čime je kvalitet zvuka podignut na još veći nivo .

Link to comment
Share on other sites

38 minuta ranije, vdzele said:

Zexx - Apsolutno ništa novo nisi napisao. Ostaje činjenica da su fizički uklonjeni najviše tonovi u donjem spektru, to se jasno vidi na spektrogramima. U tom polju našim čulima najmanje smeta nedostatak tonova, plus, u vremenu kad je nastao mp3 razvijao se internet i prateći PC audio hardver. Za potrebe ove tehnike veći fajlovi su apsolutno nepraktični.

Mislim da ne postoje nepotrebne informacija. Codec radi kompresiju po jednom ustaljenom režimu i izbacuje nule i jedinice po tačno određenom redosledu. Taj redosled je empirijski dobijen u laboratorijama za analizu kvaliteta zvuka. Ne može codec da prepozna da su u nekoj određenoj pesmi najpotrebnije informacije u tom i tom frekventnom opsegu pa da tu ostavlja više informacija. On će uvek u tom opsegu, za sve pesme, na tačno određenim pozicijama uvek uklanjati nule i jedinice.

Nešto od čuvanja bitnih informacija može da uradi codec koji kompresuje po promenljivom režim ali je i to i dalje daleko od dobrog.

Uostalom, da je svaka informacija bitna dokazuje pojava fajlova u visokoj rezoluciji.

MP3 codec je ipak "malo" kompleksniji od uklanjanja nula i jedinica, ali mislim da nepotrebno otvaramo raspravu oko nečega što je odavno poznato i o čemu se može pronaći obilje informacija, od "sažvakanih" objašnjenja razumljivih i laicima, do detaljnih objašnjenja samog codeca i matematičkih modela koji su primenjeni, pa ti preporučujem da pročitaš nešto od toga.  Takođe, nema potrebe da gušimo ljude nečim što s temom baš i nema neke direktne veze... 

Link to comment
Share on other sites

Frekventna modulacija je analogni kodek koji daje mekši i topliji zvuk, malo pojačan u gornjem basu ali bez slema. Tako zvuči ne samo FM radio nego i hi-fi VHS, s time što VHS ima veći frekventni raspon. Zato FM radio subjektivno može zvučati šire i punije. Nedovoljno kvalitetna studijska oprema i FM prenos uglavnom pokrivaju nedostatke mp3 formata, osim ako se ne pušta baš neko smeće od 128kbps. Naravno, na kraju sve zavisi i od radio prijemnika i CD plejera kod kuće.

Link to comment
Share on other sites

23 sati ranije, vdzele said:

Uostalom, da je svaka informacija bitna dokazuje pojava fajlova u visokoj rezoluciji.

Nešto što ne čuješ zato što je maskirano nečim drugim može se smatrati nebitnim, i to je jedna od tehnika koju koriste kompresioni algoritmi. I stvarno misliš da 16 bita i 44.1kHz nije dovoljno da bi se u potpunosti rekreirao analogni signal u čujnom opsegu od 20Hz do 20kHz?

Link to comment
Share on other sites

Nekad davno, početkom '70-tih, dovedu roditelji sestru i mene kod babe a ona pred spavanje ugasi svetlo, uključi onaj radio sa okruglom skalom, 'kosmajac' valjda. Svetli taj krug u mraku, napolju sneg, stvarno je bilo magično. AM opseg, mono... baš je to zanimalo sedmogodišnjaka.

Meni je radio najbolje zvučao 80-tih, Studio B naročito. Ne samo zbog sadržaja već i zbog majstorstva tonaca. Vibracije, Diskomer, Tajanstveni Voz... sve je zvučalo lepše nego na pločama, jer tako i treba da bude na radiju: fina kompresija, izdignuti visoki, mekan bas, da uz to može da se priča, da zvuči pristojno i na dobrom tjuneru/risiveru i na nekakvom kršu. Radio je (bio) za mase, audiofilija je mikrohirurgija - razlika mora postojati.

Realno stanje stvari je ipak CD: ako baš nije dinamički unakažen, to je ono što je zamišljeno u studiju. Ako je dinamika izražena, muzika to zahteva. Ako je nema, onda Iggy i Stooges. Danas slušam samo internet radio i on je, po meni, sasvim OK: neke stanice ne diraju ništa, neke (kao Jazzgroove, npr.) prilično vešto srede signal i ne smatram da smo išta izgubili srozavanjem FM-a. Kapa dole Radio Beogradu 3 - oni stvarno drže nivo, i zvučno i sadržajem. Čak i na mp3128 kb to, u "radijskom" smislu može da se sluša.

Izvinjavam se ako sam davio, za kraj bih rekao da svi mi imamo sreće što živimo u digitalnom dobu. Blizu smo savršenom zvuku, manipulacija fajlovima nikad lakša, ne mora se više u Trst, ko voli da laže i ubeđuje sebe tu je SACD - prema tome ostaje samo uživanje. Pozdrav!
 

Link to comment
Share on other sites

On 19/6/2017 at 22:17, sondek said:

Dobar tjuner,dobar signal i dobar izvor na radiju...misija nemoguće za ce de plejer.Steta sto je tog signala sa naseg FM-a malo.Sta je razlog tome ne znam.Mozda bas tehnicka inferiornost radija ta koja izbije nadrkanost i neslusljivost cd-a.Obzirom da ti se zvuk gramofona sviđa tipujem bas na to.Predpostavljam da nemas ni problem sa potrebom za daljincem u ruci da smanjujes glasnoću pri glasnijim delovima kompozije i pojacavas pri tisim.Jednom recju slusljivost je mnogo veća.To je jos vise izrazeno ako imas vintage sprave na kojima gramofon zvuci najbolje,a cd maltretirajuće.Odnos signal/šum kod gramofona i tjunera je mnogo slicniji nego sa cd-om.Sad već jako davno u vreme kad je CD preuzimao primat jedan drugar ljubitelj klasike i gramofona mi je taj odnos signal/sum povezao sa odnosom pijanisimo/fortisimo delova kompozicije i rekao mi da odatle potice ta neslusljivost CD-a i da zato stalno imas potrebu za smanjivanjem/pojacavanjem dok slusas muziku sa cd-a.Zato sa gramofona mozes da preslusas ceo album vrlo glasno bez ikakvog napora,pa cak i par sati bez dodira volume kontrola.Tjuner ti daje slican osećaj i to ti jednostavno prija.Takođe popravkom signala u poslednje vreme popravljen je zvuk dosta.Atmosfericnost i ambijentalnost,prirodnost zvuka koje dobar tjuner moze da donese da ponovim nedostizni su za većinu cd plejera.

stvar je jednostavna , kod CD imamo kompresiju dinamike koja ubija muziku . Jednostavno odrežu pikove i čiča miča i gotova priča .

Link to comment
Share on other sites

Nije svaki CD dinamički kompresovan. Samo oni koji su žrtve "Loudness War"-a (mada ih je mnogo), ili oni koji treba tako da zvuče. Nije mi jasno kako muzičar koji stvara dinamički zahtevnu muziku dopusti da mu finalni proizvod bude faktički uništen. Možda bi najbolje bilo izdati i "normalnu" verziju i taj kompresovani CD, pa ko voli... Ili kako to da poneki flac (legalno skinut, renomiran sajt) može da ima DC offset veći od 1 decibela? Ili nije dinamički kompresovan ali klipuje na pikovima.Zašto? Kao da si kupio nov auto ali sa tri točka. Uvek ta želja da se dođe do 0 dB, kao da smo (svi) nagluvi.To kompromituje inače odličan CD audio format.

Neko je pomenuo Stereotool (plugin za Winamp, radi i sa Foobarom): on stvarno pravi taj "radijski zvuk", postoje čak i preseti za mnoge postojeće FM stanice, poveći forum za razmenu istih, nije loše za igranje. Nešto kao hamburger, začinjeno, može da se jede ali bolje ne razmišljati šta je unutra.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, Zexx said:

Nešto što ne čuješ zato što je maskirano nečim drugim može se smatrati nebitnim, i to je jedna od tehnika koju koriste kompresioni algoritmi. I stvarno misliš da 16 bita i 44.1kHz nije dovoljno da bi se u potpunosti rekreirao analogni signal u čujnom opsegu od 20Hz do 20kHz?

40,01Hz / beskonačno bita - matematički, beskonačno / beskonačno - fizički.

Link to comment
Share on other sites

Matematički - frekvencija uzorkovanja za liz veća od dvostruke najveće koja se uzorkuje / beskonačna rezolucija zbog tačnosti uzorkovanja.

Fizički - kontinuum

Beskonačno u realnosti ne postoji, tako da treba shvatiti figurativno. 

On Wednesday, June 21, 2017 at 8:07, Zexx said:

Ovo je potpuno netačno, jer nisu uređaji ti koji treba da slušaju komprimovani audio signal, nego ljudi. Ljudski mozak nije u stanju da u istom trenutku obradi sve informacije koje mu se "serviraju" putem svih pet čula, pa iz tog razloga filtrira određene informacije. MP3 je tzv. perceptivni codec koji koristi ova saznanja, odnosno psihoakustiku i ograničenja čula sluha da bi, najprostije rečeno, filtrirao nepotrebne informacije. Jednom filtrirane informacije nije više moguće vratiti dekompresijom, ali je to prihvatljivo, s obzirom da su ove informacije ionako nečujne za ljudsko uho.

Zasmetalo mi je u stvari crno. Ispada da je mp3 sve što nam je potrebno. Pojasni i ne moramo dalje.

Link to comment
Share on other sites

Matematički - frekvencija uzorkovanja za liz veća od dvostruke najveće koja se uzorkuje / beskonačna rezolucija zbog tačnosti uzorkovanja.

Fizički - kontinuum

Beskonačno u realnosti ne postoji, tako da treba shvatiti figurativno. 

On Wednesday, June 21, 2017 at 8:07, Zexx said:

Ovo je potpuno netačno, jer nisu uređaji ti koji treba da slušaju komprimovani audio signal, nego ljudi. Ljudski mozak nije u stanju da u istom trenutku obradi sve informacije koje mu se "serviraju" putem svih pet čula, pa iz tog razloga filtrira određene informacije. MP3 je tzv. perceptivni codec koji koristi ova saznanja, odnosno psihoakustiku i ograničenja čula sluha da bi, najprostije rečeno, filtrirao nepotrebne informacije. Jednom filtrirane informacije nije više moguće vratiti dekompresijom, ali je to prihvatljivo, s obzirom da su ove informacije ionako nečujne za ljudsko uho.

Zasmetalo mi je u stvari crno. Ispada da je mp3 sve što nam je potrebno. Pojasni i ne moramo dalje.

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, WTF said:

Nije svaki CD dinamički kompresovan. Samo oni koji su žrtve "Loudness War"-a (mada ih je mnogo), ili oni koji treba tako da zvuče. Nije mi jasno kako muzičar koji stvara dinamički zahtevnu muziku dopusti da mu finalni proizvod bude faktički uništen. Možda bi najbolje bilo izdati i "normalnu" verziju i taj kompresovani CD, pa ko voli... Ili kako to da poneki flac (legalno skinut, renomiran sajt) može da ima DC offset veći od 1 decibela? Ili nije dinamički kompresovan ali klipuje na pikovima.Zašto? Kao da si kupio nov auto ali sa tri točka. Uvek ta želja da se dođe do 0 dB, kao da smo (svi) nagluvi.To kompromituje inače odličan CD audio format.

Neko je pomenuo Stereotool (plugin za Winamp, radi i sa Foobarom): on stvarno pravi taj "radijski zvuk", postoje čak i preseti za mnoge postojeće FM stanice, poveći forum za razmenu istih, nije loše za igranje. Nešto kao hamburger, začinjeno, može da se jede ali bolje ne razmišljati šta je unutra.

toliko ih ima da se raja već počela buniti . Jednostavno imaju ljudi i naprave i uši za razliku od velike većine koja ima neke male slušalice i uši koje  služe samo da drže slušalice .B)

  Muzičar dopušta jer bi u protivnom CD na velikom delu naprava bio praktično neslušljiv .

Link to comment
Share on other sites

11 minuta ranije, TurboMaximus said:

Matematički - frekvencija uzorkovanja za liz veća od dvostruke najveće koja se uzorkuje / beskonačna rezolucija zbog tačnosti uzorkovanja.

Fizički - kontinuum

Beskonačno u realnosti ne postoji, tako da treba shvatiti figurativno. 

Zasmetalo mi je u stvari crno. Ispada da je mp3 sve što nam je potrebno. Pojasni i ne moramo dalje.

Iz prve rečenice vidim nerazumevanje ili pogrešno tumačenje Shannon/Niquist teoreme, verovatno jedne od najbolje dokazanih teorema u istoriji nauke, ali ne treba se preterano uzrujavati zbog toga, mnogi je ne razumeju... Ova teorema nije izmišljena da bi objasnila kako digitalni zvuk radi, nego je upravo obrnuto - izum digitalnog zvuka zasniva se na ovoj teoremi...

44.1kHz je standard dogovoren između Philipsa i Sony-ja, a to "za liz veće" je zbog toga što je ostavljen tranzicioni prostor od 2.05kHz za neizostavni anti-aliasing filter, kao i zbog kompatibilnosti sa postojećim VCR uređajima koji su se koristili za snimanje audio signala.

MP3 svakako nije sve što nam je potrebno, ali je mnogima više nego dovoljan, a to je ono što industriju itekako zanima. I to "crno" nIje priča za jednu rečenicu, ali stari dobri Google i ključne reči "Psychoacoustics & Perceptual Coding" svakako će pomoći.

Link to comment
Share on other sites

Ispravno tumačenje projektovano na ono čime se bavimo i naglašena razlika između matematičke apstrakcije i realnog elektronskog sklopa. 44,1 je određeno kao minimalna frekvencija koja uvažava karakteristiku analognog filtera i kontroliše aliasing.

Crno demantuju četiri sekunde slušanja, kao i svaku teoriju koja ga podržava. Ili se radi samo o pogrešnom tumačenju. Relativna tvrdnja bi glasila drugačije.

Link to comment
Share on other sites

16 minuta ranije, TurboMaximus said:

Ispravno tumačenje projektovano na ono čime se bavimo i naglašena razlika između matematičke apstrakcije i realnog elektronskog sklopa. 44,1 je određeno kao minimalna frekvencija koja uvažava karakteristiku analognog filtera i kontroliše aliasing.

Crno demantuju četiri sekunde slušanja, kao i svaku teoriju koja ga podržava. Ili se radi samo o pogrešnom tumačenju. Relativna tvrdnja bi glasila drugačije.

I dalje se trudiš da oboriš nešto što je dokazano i matematički i u praksi nebrojeno puta u poslednjih skoro 90 godina, ali ušima se matematika ne ruši, nego obično onim između ušiju...;)

A što se tiče 4 sekunde, ja ne bih čačkao mečku, jer to je, rekao bih, prilično hrabro i samouvereno za nekoga ko je već padao na slušnom testu...;)

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...