Jump to content


Dužina audio kabela


NShappy

Recommended Posts

Pozdrav drugari...

Ima li neko ideju, da li predugačak audio kabel previše degradira zvuk?

Preuređenje stana počinje jako da mi se komplikuje. Problem mi je postavljanje gramofona (sa odvojenim phonopreamp-om) da bude iole blizu pojačala. Za sada bih mogao da se sastavim sa najmaje 8 metara od phonopreamp-a do pojačala.

Da li je tih 8 metara (pre)veliki problem? I koji kabel onda uzeti, a da šteta bude najmanja?!?

Za sada, da ne ulazimo u neke priče o drugačijem rasporedu celog stana. Mora ovako. :unsure:

Link to comment
Share on other sites

Idealan kabl ima dužinu nula a sve duže od toga degradira zvuk, mada se najčešće ta degradacija ne čuje. U tvojoj postavci bi bilo dobro da kabl od gramofona do pretpojačivača bude što kraći a da duži interkonekt bude od gramofonskog pretpojačivača do pojačala. Trebalo bi i da odabereš neki kvalitetan širmovan kabl sa niskom kapacitivnošću i otporom, najbolje mikrofonski - Mogami 2549 ili Klotz MC5000 - jer oni najmanje degradiraju i boje zvuk i napraviti pseudosimetričnu vezu sa širmom vezanim na strani gramofonskog preptojačivača.

Link to comment
Share on other sites

Wili, da naravno, preamp ide kod samog gramofona. Problem je onda vezivanje phono preamp-a do glavnog pojačala. Tu ima tih 8, možda i do 10 metara. :(

Ako vas dobro razumem, trebalo bi masu i signal sa preamp-a vezati na ove dve unutrašnje žile, a širm onda još jednom na masu phono preamp-a. Jel? U slučaju Mogami-ja ili Klotz-a, trebalo bi dva komada. Za svaki kanal po jedan?

I Mogami i VDH su praktično dvožilci sa onda još posebnim širmom? S' time da je VDH odmah dvostruki?

Link to comment
Share on other sites

Ako imas slucajno balansiran ulaz na preampu prava stvar za nekog sa potrebom dugog kabla je fono sekcija sa balansiranom vezom ka predpojacalu.Ta veza je najmanje osetljiva na duzinu,a i osetljivost na kvalitet kabla je minimalna.Kabl od rucke do phono sekcije najbolje da je sto kraći.Ja sa tom idejom prelazim na phono sekciju koja je unutar gramofona,te je taj kabl svega 5-6cm.Ta balansirana veza i zvuk su toliko superiorni da mi uopste nije jasno sto nije u većoj upotrebi.

Ako nemas mogućnost takve veze poslusaj villija.U svakom slucaju bolje da je taj kabl posle fpno sekcije duzi,onaj do gramofona nikako

Link to comment
Share on other sites

4 minuta ranije, Willi Studer said:

Taj kabl Klotz reklamira i kao instrumentalni i kao interkonekt ali bih ga ja preskočio jer boji zvuk kao da si uključio loudness.

Чуо сам ту опаску и за МС5000. Да ли то важи генерално за Клоц каблове?

Link to comment
Share on other sites

МС5000 сам слушао у једном систему у балансираној вези. Лепо је то звучало али нисам имао могућност да проверим са неким другим каблом да ли би се неки ефекат чуо или не.

Link to comment
Share on other sites

MC5000 ima dva širma motana u kontra strane, što znači da ima više načina vezivanja. Ja sam zaletovao oba širma za masu na strani izvora i time sam po katalogu dobio relativno visoku kapacitivnost ali njen efekat na 80cm kabla, iskreno, ne čujem. S druge strane, kažu da je zvučno najbolji ako se oba širma ostave da plivaju što, opet, nema električno opravdanje.

Mogami 2549 je vrlo fleksibilan i lak za rad i nameštanje. Sa njime zaista nisam čuo nikakav problem u visokom opsegu - čak su veće šanse da se to dogodi s Klotz-om.

Link to comment
Share on other sites

55 minuta ranije, Willi Studer said:

MC5000 ima dva širma motana u kontra stranu

55 minuta ranije, Willi Studer said:

 . S druge strane, kažu da je zvučno najbolji ako se oba širma ostave da plivaju što, opet, nema električno opravdanje. 

Ima elektricno opravdanje,lukavo

Indukovane smetnje su u protiv fazi i ponistavaju se medjusobno,na dobrovoljnoj bazi.

 

Link to comment
Share on other sites

29 minuta ranije, Willi Studer said:

Zorane, ovo se odnosi na dva širma koji plivaju?

Kada se ostavi(e) sirm(ovi) da plivaju onda kroz njih ne prolazi nikakva indukovana struja, koja stvara dodatan otpor na putu signala. Ako imaju dva sirma, koji se obrnuto vezuju, onda dolazi do ponistavanja veceg dela te indukovane struje ali verovatno ne u potpunosti. Zato je najbolje ostaviti sirmove da plivaju.

Kod strujnih kablova to moze da proizvede veoma cujan efekat (kada se jedan sirm veze za masu). Recimo kod Lapp kabla ...  Kod signalnih kablova nisam siguran, jer su struje koje teku kroz njih obicno jako male, indukcija zbog toga takodje mala, pa je moguce da efekat i nije toliko znacajan. Treba probati ...

Link to comment
Share on other sites

Ovo što ste naveli u prethodnim postovima u velikoj meri protivreči našim dosadašnjim diskusijama o kablovima, pa i iskustvima. U koaksijalnom signalnom kablu imamo signal kroz srednji vod i širm koji istovremeno provodi smetnje na potencijal mase. U dvožilnim signalnim kablovima sa širmom, gde su vodovi signal i masa, plivajući širm uvodi treći potencijal - smetnje. Vezivanjem širma na masu, indukovani potencijal smetnji se odvodi na masu. Ali ako se širm ne veže na masu, potencijal smetnji se ne poništava ni sa čime već, naprotiv, indukuje smetnje u oba unutrašnja provodnika. Zbog toga što veza nije simetrična već je jedan unutrašnji provodnik masa, to uzrokuje smetnje u signalu. Šta se dešava sa dva širma koji plivaju, mislim da nema mnogo razlike, jer oba i dalje stvaraju promenljivi potencijal u odnosu na signalni vod.

Link to comment
Share on other sites

14 minuta ranije, Willi Studer said:

Ovo što ste naveli u prethodnim postovima u velikoj meri protivreči našim dosadašnjim diskusijama o kablovima, pa i iskustvima. U koaksijalnom signalnom kablu imamo signal kroz srednji vod i širm koji istovremeno provodi smetnje na potencijal mase. U dvožilnim signalnim kablovima sa širmom, gde su vodovi signal i masa, plivajući širm uvodi treći potencijal - smetnje. Vezivanjem širma na masu, indukovani potencijal smetnji se odvodi na masu. Ali ako se širm ne veže na masu, potencijal smetnji se ne poništava ni sa čime već, naprotiv, indukuje smetnje u oba unutrašnja provodnika. Zbog toga što veza nije simetrična već je jedan unutrašnji provodnik masa, to uzrokuje smetnje u signalu. Šta se dešava sa dva širma koji plivaju, mislim da nema mnogo razlike, jer oba i dalje stvaraju promenljivi potencijal u odnosu na signalni vod.

Potencijal ili razlika potencijala (napon) ne proizvodi indukciju. Struja proizvodi indukciju. Znaci potrebno je da se zatvori strujno kolo da bi doslo do pojave indukcije. A to se desava vezivanjem sirma za masu.

Moguce je medjutim da razne geometrije kabla ovaj efekat cine manje ili vise znacajnim.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...