Jump to content


Nackom's system


nackom

Recommended Posts

kao bivši korisnik Lowthera isto mislim da teško može bilo šta da im parira u opsegu u kom ih nackom koristi.

Takođe poznajem i BD 15 koji je fenomenalan, brz drajver koji je verovatno ugođen sa kutijom i skretnicom po ukusu vlasnika.

u nekoj budućnosti bih rezervisao karte za koncert kod Nackoma ako bude ako prima ljude ne preterano zahtevne po pitanju hrane, pića i muzičkih žanrova sa razvijenim centrom za radoznalost i hedonizam a sa hipotrofičnim pljuvačnim žlezdama :)

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 53
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Top Posters In This Topic

Posted Images

4 sati ranije, beatgoeson said:

Zapravo, mislim da je 1600Hz dobro mesto, jer će grba koja sledi biti dosta utišana, a dobro će se složiti sa izvesnim padom koji RAAL već ima u tom području.

Ono što me zanima je - da li si poredio te Laudere sa nekim klasičnim srednjetoncem? Pitam zato, jer se radi o području koje bi mnogi specijalizovani srednjetonac dobro pokrivao. Nisam nikada čuo ni jedan Lauder, svi ih hvale, ali im je i cena paprena. 

Inače, ovako kako je, deluje sve dobro ukomponovano i ne vidim razloga da išta više menjaš, osim, naravno, radoznalosti.:D

Lowther je tu ostao iz prethodne iteracije sistema sa hornom. Na kraju se uklopio kao ozbiljan srednjetonac.

Nisam ga konkretno u mom sistemu poredio sa specijalizovanim srednjetoncima, ali to ne bi bio prevelik problem, obzirom da su zvucnici modularni. Svaki drajver ima svoju cev :) samim tim, moglo bi bez vecih fizičkih zahvata na kutijama. Medjutim, postavlja se pitanje šta bi adekvatno moglo da zameni. Lowther pm2a ima membranu od svega 11g i jak magnet uz kretanje coila od +/-1mm. Zvučno je izuzetno brz i vazdusan. Šta može kao alternativa? Možda neki vrhunski AudioTechnology...

A sto se bassa tiče i njegove dubine - ne kopka me toliko crv koliko sam konstatovao cinjenicu. On nema dubinu kakvu ima većina velikih basova, medjutim ima sve ostalo, pre svega brzinu i ni nagoveštaj na bilo kakvo muljanje. Meni takav odgovara, a eventualni eksperimenti na aktivi bi još više iskomplikovali sistem koji je za moj ukus već dosta komplikovan :)

pozzz :)

Link to comment
Share on other sites

Svaka čast sto je cijeli sistem "domaći", a sto je još bitnije sigurno svira bolje i vise uravnotezeno od vecine skupih sistema sa kojima uvijek postoji neka muka oko uparivanja.

Prije 4-5 god sam napravio slicne zvucnike ali sa Fostex 208 driverom i Klipsch bas driverom kao aktiva.

Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...
  • 4 years later...

Kao što sam rekao u prethodnom postu, sistem je totalno zamenjen.


Potreba za promenom je počela od zvučnika, ali ne zbog nezadovoljstva zvukom prethodnih, već iz praktičnih razloga.
Pošto je dete počelo da pokazuje zainteresovanost prema hi-fi sistemu, upao sam u ozbiljan rizik od čačkanja izuzetno osetljivih LOWTHER-a dečijim prstićima. Iz istog razloga sam pre toga moramo da izbacim i „otvorene“ lampe iz sistema.
Osim toga, zvučnici su bili polu aktivni što mi je malo dosadilo, iz razloga potrebe da se pali svaki zvučnik zasebno itd.
Uslovi za nove zvučnike su bili manje-više isti kao i za prethodne. 
Veliki bass driver koji će napuniti zvukom moju prilično veliku dnevnu sobu, uz maksimalno moguću kontrolu bassa, što linearniji, transparentniji i brži srednjetonac koji će parirati RAAL-u i za visokotonac RAAL 140-15d. 

Sve se to pretvorilo u zvučnik NN Acoustics Ultimate 15.
Moram da odam priznanje Napijalu za ogroman trud oko istih, kao i posvećenost i najsitnijim detaljima.
Par nekih detalja o njima: trosistemski, bass Audio technology 15’ sendvič papir, srednjak Audio technology 8’, polipropilen, jako lagan i brz i visokotonac RAAL, dobro poznat svima.
Osetljivost 94db, kabineti segmentni od špera, projektovani na način da se izbegnu paralelne stranice. 
Bezveze je opisivati zvuk, ali ću reći da ispunjava moja očekivanja.

Nakon toga, počeo sam da razmišljam a koja bi elektronika mogla taj zvučnik optimalno da potera. 
Uzet na probu Benchmark AHB2 sa DAC 3 i ta kombinacija me je oduševila i posle nešto razmišljanja i ja sam došao u posed te kombinacije.
Ne bih mnogo pisao o samom Benchmarku, samo ću reći da je neverovatno šta to pojačalce pruža iz takvih gabarita. Na Stereophile-u postoji sjajan review istog, i kao vlasnik mislim da je sve precizno napisano.
Posle nekog vremena je u sistem stigao i Benchmark LA4 preamp. Jeste malo doprineo zvučno, ali nije to bila namera, već nisam mogao na pravi način da se snađem sa analognim ulazima na DAC-u, što mi je LA4 pružio, uz odlično podešavanje ulaznog gaina od +/-10db. 
Isto tako odlična i precizna atenuacija, tako da preamp za svaku preporuku.

Malo sada o izvorima.
Kao što sam rekao osnovni DAC je Benchmark DAC 3 HGC. To je model sa preampom i pojačalom za slušalice. Svakako nepotrebno, ali „ogoljeni“ model B, se pojavio tek kasnije. Da sada kupujem, verovatno bih uzeo bez preampa i slušalica.
Šta bih rekao za DAC? Pa ako sklonimo u stranu sve tehničke specifikacije na koje je Benchmark ponosan, zaista sjajno zvučeći DAC, verovatno ka analitičkoj strani. Detalji, brzina su fantastični. Siguran sam da možda ljudima koji su navikli na drugi karakter zvuka neće leći, ali u pitanju su koliko razumem studijski standardi, te je i zvuk takav.

Drugi digitalni izvor (ne po kvalitetu već hronološki) je SACD player Esoteric K-01XD. Mnogi će se zapitati zašto kupovati CD player u doba dostupnog streaminga i pitanje će biti na mestu.
Ja sam 5-6 godina živeo bez CD playera u sistemu i bilo mi je super dok nisam nabavio gramofon. Verovali ili ne, baš taj gramofon mi je bio okidač za nabavku CD playera.
Kao što sam u jednoj drugoj temi rekao, čini mi se da sam sa streamingom i puštanjem muzike sa kompjutera otišao u slušanje muzike „po pesmu“. Bez želje da povedem polemiku, ali prema mom shvatanju na neki način audiofilsko slušanje muzike, a ne melomansko. A u suštini sam ja ušao u hi-fi pre svega zbog želje da bolje čujem muziku koju volim.
Pojava gramofona mi je vratila tu neku, čini mi se „romantičnu“ notu traženja po polici onoga što mi se sluša, vađenja ploče iz omota i svih onih rituala koje sam zaboravio, a ispada da su mi nedostajali. 
CD kolekciju na sreću nisam prodao pa sam na kraju potrage ipak došao do K-01XD.

Player je impozantan kako pojavom tako i zvukom, može raditi kao DAC (digitalne ulaze) i naravno kao CD/SACD player.
Ukoliko ga poredimo sonično sa Benchmarkom, rekao bih da nisu daleko jedan od drugog u apsolutnom smislu, međutim Esoteric ima lepši ton, usudiću se da kažem da je „analogniji“. Da li je to rezultat fenomenalno odrađenog napajanja, ili diskretnog in-house DAC-a TEAC/Esoterica, zaista ne znam, ali definitivno ima neki šmek u zvuku, koji Benchmark nema. Mada baš nisu ni u istoj cenovnoj kategoriji.
Ono što bih još dodao je da je Esotericov DAC relativno novi proizvod i da su bila već 2 softwerska update-a koji su pomalo, ali ipak podizali kvalitet zvuka.

Par nekih detalja o sistemu još.
Kablovi su pretežno Van Den Hul, ali ne bih nešto preterano pisao o njima. Prilagođeni su pozicijama u sistemu, ima tu raznih. Ima ponešto od Hedonis Audia, kao i FTA Calisto na poziciji USB kabla.

Za digitalni playback je zadužen MAC mini, koji se ne nalazi u samom sistemu, i preko Allo Digione i USBridge streaming stiže do sistema. Platforma Roon, mada ja nikada nešto nisam bio prezadovoljan zvukom Roona, već sam ga ubacio zbog genijalnog interfejsa i celokupnog doživljaja. Čini mi se da je Audirvana zvučno uvek bila superiorna, međutim u jednom trenutku je izgubila trku zbog zastarelog interfejsa. 
Vidim da je sada novom verzijom Audirvana Studio učinjen pokušaj da se napadne Roon, još uvek nisam probao, ali planiram. Svakako im se ne žuri, pretežno ploče sada slušam, ali će doći red i na to.
U sistemu postoji i strujni filter, Hedonist Audio koji smo imali prilike da čujemo na sajmu 2019, koji je takođe doprineo zvuku.

Gramofonski deo sistema je verovatno zvezda sistema (meni se tako čini, ali i gosti kažu), ali ću o tome u posebnom postu.

Sistem, kao i većina ima problema. Moj se pretežno svodi – pogađajte, na akustiku prostorije.
Pozicija na kojoj se trenutno nalazi je optimalna sa stanovišta niskotonskih perfomanski. Brujanje basa je svedeno na minimum, i nemam primetnih čujnih anomalija u tom delu. 
Problem predstavlja stub koji se vidi na slici, a koji se nalazi između zvučnika. Trenirano uvo će čuti jednu vrstu narušenosti pozornice, t.j. zvučne slike. Daleko od toga da je kritično, ali kažem, ja čujem. Daleko od toga da mi smeta, al opet, problem je prisutan. Stub je noseći i ne mogu mu ništa.
Postoji mogućnost premeštanja sistema „na drugi zid“, koja će otvoriti probleme u niskotonskom području. Meni je manje zlo mali problem sa pozornicom nego nekontrolisani bas iz drajvera od 15 incha, tako da do predstojeće adaptacije dnevne sobe, ostaje tu gde jeste.
 

1.jpg

3.jpg

4.jpg

6.jpg

7.jpg

Link to comment
Share on other sites

@Delijahvala puno :)

Ako pogledaš zvučnik na slici, donji deo istog je crno postolje, debljine 60mm. Postolje ne predstavlja sastavni deo kabineta već se kači odozdo. Samim tim, eventualne vibracije od kabineta se delimično gase preko tog postolja pre nego što dođu do poda. 
Na samom postolju se nalaze oni samolepljivi filcevi, kao za nameštaj, što je urađeno radi "lakšeg" premeštanja zvučnika.

Razumem tvoje pitanje, i ja sam dosta razmišljao o nekim antirezonantnim podloškama tipa IsoAcoustics GAIA, ali je tu osnovni problem što bi mi zvučnike podigli za nekoliko cm. Obzirom da je skretnica prilagođena tako da se sredina između ose ribbona i srednjetonca nalazi u visini ušiju sa pozicije slučanja, plašim se da ne dođe do potrebe za prilagođavanjem skretnice za to, pošto će mi onda sredina ose srednjaka biti u visini ušiju. Nije ni to neki problem, ali opet, cimanje je.

Ono što je bitno, a pre svega zbog gramofona, polica sa uređajima mi je maksimalno izolovana od poda. Na pod se naslanja preko Finite Elemente Cerabase-a. Gramofon se nalazi na Kuzminom antirezonantnom postolju "plivajućem" tako da verujem da ono što je bitno, prilično je izolovano od eventualnih podnih vibracija.

Da se razumemo, ideja dodatne izolacije zvučnika od poda nije otpala, ali nije ni visokorangirana na spisku prioriteta :)

Link to comment
Share on other sites

Čestitke za prelep ambijent i prefinjen sistem.

Slažem se da bi ovakav sistem bilo zanimljivo poslušati. Osim pretpostavke da je zvuk izvanredan po svim parametrima, estetika celokupnog sistema je zaista odlična. Čestitke i Napijalu na vrhunskom finišu.

1 sat ranije, nackom said:

Problem predstavlja stub koji se vidi na slici, a koji se nalazi između zvučnika. Trenirano uvo će čuti jednu vrstu narušenosti pozornice, t.j. zvučne slike.

Na ovu temu. Da li si razmišljao o nekakvom lučnom, vertikalnom difuzeru/bass trapu, koji bi obgrlio stub. Eventualno bi dobro došao i kao leđna vizuelna podrška polici ako bi se postavila u poziciju ispred, a u osu između zvučnika.

Ovakva eventualna akcija uz neko AR rešenje odvajanja zvučnika od poda bi mogla da donesu dodatna unapređenja.

Link to comment
Share on other sites

@Delija video sam ja to pre godinu dve. Deluje vrlo zanimljivo, a načuo sam da jedan kolega forumaš ima to. Svakako je to u razmatranju, međutim zbog gabarita zvučnika može biti skupo.

@Father Hvala puno na lepim rečima :)
Akustički tretman definitivno jeste u planu, ali ne bih ništa dirao pre predstojeće adaptacije dnevne sobe (ima tu da se radi). Ideja mi je bila da uklopim akustički tretman u enterijer prostorije. Ideja mi je bila da izmestim sistem na "drugi zid", koji zahteva tretman. Barem bass trapove i neku zidnu difuziju.

Link to comment
Share on other sites

8 minuta ranije, Delija said:

Pitah za spregu iz samo jednog razloga - kod mene su Gaia-e napravile prilicno cujnu razliku u odnosu na spajkove.

A verujem da i ovako to sve radi vise nego dobro i da realno i nema potrebe bilo sta dirati.

Razumeo sam ja zašto pitaš. Ja verujem u to, bez govora. Čak sam od profesionalaca iz ove oblasti, kojima verujem čuo lepe reči o tome.
Ja imam 2 kompleta Orea. Jedan mi stoji ispod phono sekcije recimo. Nije da ne radi...

Link to comment
Share on other sites

Spomenuo sam gramofon i da će biti poseban post oko njega.
Ima priča kako sam uopšte počeo da razmišljam o gramofonu.

Moram da priznam da sam bio prilično velik protivnik gramofona i vinila. Godinama sam odbijao da ga razmatram za sistem.
Nekoliko razloga su bili za to – pucketanje ploča koje mi je izazivalo alergiju, kao i muljav i njanjav zvuk.
Tek kasnije sam shvatio da sve što sam slušao do trenutka odluke za nabavku gramofona je bilo ono što ne valja.

Prvi put sam poželeo gramofon pre nekoliko godina, kada sam kod drugara čuo šta može dobar, dobro podešen gramofon sa MC zvučnicom i dobrom phono sekcijom. Kao juče se sećam da smo slušali Johnny Cash-a i da sam ostao raspamećen, da sam prvi put čuo te pesme na taj način.

Što bi rekli na zapadu needless to say, bacio sam se i ja na razmišljanje šta bi moglo. Posle par meseci, odluka je pala na Kuzmin Stabi S sa Stogi S ručkom. Zašto baš Kuzma? Pa nekako, ima ime, dobru reputaciju, vrlo je kooperativan i korektan za EX-ju tržište, i priznajem da je cela ideja putovanja u Sloveniju u pogon Kuzme bila ako mogu reći prava audiofilska romantita J

Prva zvučnica je bila Kuzmina CAR-20 i mogu reći da je odlična.

Ne mogu se sada setiti koliko je taj gramofon bio kod mene, možda nekih godinu dana. Bio sam jako zadovoljan i nisam razmišljao o boljem. Sve dok mi drugar iz Moskve nije došao kod mene i predložio da odmah kupi Kuzmu i vozi za Moskvu. Dobio sam ono što sam u njega uložio (dosta je to skuplje tamo) i onda je počelo da se razmišlja šta dalje.

Opet neko vreme istraživanja, malo čitanja recenzija, ćaskanja sa poznavaocima, dolazim do odluke za Stabi R + 4 point 12.
Na osnovu nekog poverenja koje sam stekao u Stereophile, na osnovu izuzetno preciznih i tačnih recenzija Benchmarka, usudio sam se da poverujem u njihov sud o ovoj Kuzminoj kombinaciji i kupim na neviđeno.
Nije beznačajna bila ni onaj sajam kada je Stabi R svirao na prvom spratu sa Franco Serblin i ostalim.

Verujem da je to gramofon koji će me dugo držati zadovoljnim i verovatno još iznenađivati u pozitivnom smislu.
Trenutna zvučnica je takođe Kuzmina – CAR-50 i zaista je fenomenalna.

Problem sa tim gramofonom se otvorio drugi, što sam tek onda shvatio koliki je značaj phono sekcije i da bih iskoristio što više potencijal gramofona, morao sam nešto ozbiljno da unapredim u tom poslednjem delu lanca.

Dosta je phono preampa prošlo kroz taj sistem, u potrazi za svetim gralom koji bi iskoristio maksimum potencijala tog gramofona, i eto tek posle 2 godine mislim da sam se smirio. Sve vreme sam mislio da to još može bolje, i sreća što je tako bilo.
Pre nekih mesec dana mi je Šolaja isporučio svoj LCR u dual mono konfiguraciji, i mogu da kažem da je definitivno najbolji phono koji sam kod sebe u sistemu slušao. Da, bilo je verovatno bržih, detaljnijih itd, ali moj prvi utisak je bio da svi koji su bili pre toga su „svirali“, a ovaj „peva“.

Moram da spomenem i SUT – Auditorium A23, koji se sjajno uklopio uz Kuzminu zvučnicu, kao i generalno low gain MC na kojima sam imao prilike da ga probam.

 

2.jpg

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, nackom said:

Kao što sam rekao u prethodnom postu, sistem je totalno zamenjen.


Potreba za promenom je počela od zvučnika, ali ne zbog nezadovoljstva zvukom prethodnih, već iz praktičnih razloga.
Pošto je dete počelo da pokazuje zainteresovanost prema hi-fi sistemu, upao sam u ozbiljan rizik od čačkanja izuzetno osetljivih LOWTHER-a dečijim prstićima. Iz istog razloga sam pre toga moramo da izbacim i „otvorene“ lampe iz sistema.
Osim toga, zvučnici su bili polu aktivni što mi je malo dosadilo, iz razloga potrebe da se pali svaki zvučnik zasebno itd.
Uslovi za nove zvučnike su bili manje-više isti kao i za prethodne. 
Veliki bass driver koji će napuniti zvukom moju prilično veliku dnevnu sobu, uz maksimalno moguću kontrolu bassa, što linearniji, transparentniji i brži srednjetonac koji će parirati RAAL-u i za visokotonac RAAL 140-15d. 

Sve se to pretvorilo u zvučnik NN Acoustics Ultimate 15.
Moram da odam priznanje Napijalu za ogroman trud oko istih, kao i posvećenost i najsitnijim detaljima.
Par nekih detalja o njima: trosistemski, bass Audio technology 15’ sendvič papir, srednjak Audio technology 8’, polipropilen, jako lagan i brz i visokotonac RAAL, dobro poznat svima.
Osetljivost 94db, kabineti segmentni od špera, projektovani na način da se izbegnu paralelne stranice. 
Bezveze je opisivati zvuk, ali ću reći da ispunjava moja očekivanja.

Nakon toga, počeo sam da razmišljam a koja bi elektronika mogla taj zvučnik optimalno da potera. 
Uzet na probu Benchmark AHB2 sa DAC 3 i ta kombinacija me je oduševila i posle nešto razmišljanja i ja sam došao u posed te kombinacije.
Ne bih mnogo pisao o samom Benchmarku, samo ću reći da je neverovatno šta to pojačalce pruža iz takvih gabarita. Na Stereophile-u postoji sjajan review istog, i kao vlasnik mislim da je sve precizno napisano.
Posle nekog vremena je u sistem stigao i Benchmark LA4 preamp. Jeste malo doprineo zvučno, ali nije to bila namera, već nisam mogao na pravi način da se snađem sa analognim ulazima na DAC-u, što mi je LA4 pružio, uz odlično podešavanje ulaznog gaina od +/-10db. 
Isto tako odlična i precizna atenuacija, tako da preamp za svaku preporuku.

Malo sada o izvorima.
Kao što sam rekao osnovni DAC je Benchmark DAC 3 HGC. To je model sa preampom i pojačalom za slušalice. Svakako nepotrebno, ali „ogoljeni“ model B, se pojavio tek kasnije. Da sada kupujem, verovatno bih uzeo bez preampa i slušalica.
Šta bih rekao za DAC? Pa ako sklonimo u stranu sve tehničke specifikacije na koje je Benchmark ponosan, zaista sjajno zvučeći DAC, verovatno ka analitičkoj strani. Detalji, brzina su fantastični. Siguran sam da možda ljudima koji su navikli na drugi karakter zvuka neće leći, ali u pitanju su koliko razumem studijski standardi, te je i zvuk takav.

Drugi digitalni izvor (ne po kvalitetu već hronološki) je SACD player Esoteric K-01XD. Mnogi će se zapitati zašto kupovati CD player u doba dostupnog streaminga i pitanje će biti na mestu.
Ja sam 5-6 godina živeo bez CD playera u sistemu i bilo mi je super dok nisam nabavio gramofon. Verovali ili ne, baš taj gramofon mi je bio okidač za nabavku CD playera.
Kao što sam u jednoj drugoj temi rekao, čini mi se da sam sa streamingom i puštanjem muzike sa kompjutera otišao u slušanje muzike „po pesmu“. Bez želje da povedem polemiku, ali prema mom shvatanju na neki način audiofilsko slušanje muzike, a ne melomansko. A u suštini sam ja ušao u hi-fi pre svega zbog želje da bolje čujem muziku koju volim.
Pojava gramofona mi je vratila tu neku, čini mi se „romantičnu“ notu traženja po polici onoga što mi se sluša, vađenja ploče iz omota i svih onih rituala koje sam zaboravio, a ispada da su mi nedostajali. 
CD kolekciju na sreću nisam prodao pa sam na kraju potrage ipak došao do K-01XD.

Player je impozantan kako pojavom tako i zvukom, može raditi kao DAC (digitalne ulaze) i naravno kao CD/SACD player.
Ukoliko ga poredimo sonično sa Benchmarkom, rekao bih da nisu daleko jedan od drugog u apsolutnom smislu, međutim Esoteric ima lepši ton, usudiću se da kažem da je „analogniji“. Da li je to rezultat fenomenalno odrađenog napajanja, ili diskretnog in-house DAC-a TEAC/Esoterica, zaista ne znam, ali definitivno ima neki šmek u zvuku, koji Benchmark nema. Mada baš nisu ni u istoj cenovnoj kategoriji.
Ono što bih još dodao je da je Esotericov DAC relativno novi proizvod i da su bila već 2 softwerska update-a koji su pomalo, ali ipak podizali kvalitet zvuka.

Par nekih detalja o sistemu još.
Kablovi su pretežno Van Den Hul, ali ne bih nešto preterano pisao o njima. Prilagođeni su pozicijama u sistemu, ima tu raznih. Ima ponešto od Hedonis Audia, kao i FTA Calisto na poziciji USB kabla.

Za digitalni playback je zadužen MAC mini, koji se ne nalazi u samom sistemu, i preko Allo Digione i USBridge streaming stiže do sistema. Platforma Roon, mada ja nikada nešto nisam bio prezadovoljan zvukom Roona, već sam ga ubacio zbog genijalnog interfejsa i celokupnog doživljaja. Čini mi se da je Audirvana zvučno uvek bila superiorna, međutim u jednom trenutku je izgubila trku zbog zastarelog interfejsa. 
Vidim da je sada novom verzijom Audirvana Studio učinjen pokušaj da se napadne Roon, još uvek nisam probao, ali planiram. Svakako im se ne žuri, pretežno ploče sada slušam, ali će doći red i na to.
U sistemu postoji i strujni filter, Hedonist Audio koji smo imali prilike da čujemo na sajmu 2019, koji je takođe doprineo zvuku.

Gramofonski deo sistema je verovatno zvezda sistema (meni se tako čini, ali i gosti kažu), ali ću o tome u posebnom postu.

Sistem, kao i većina ima problema. Moj se pretežno svodi – pogađajte, na akustiku prostorije.
Pozicija na kojoj se trenutno nalazi je optimalna sa stanovišta niskotonskih perfomanski. Brujanje basa je svedeno na minimum, i nemam primetnih čujnih anomalija u tom delu. 
Problem predstavlja stub koji se vidi na slici, a koji se nalazi između zvučnika. Trenirano uvo će čuti jednu vrstu narušenosti pozornice, t.j. zvučne slike. Daleko od toga da je kritično, ali kažem, ja čujem. Daleko od toga da mi smeta, al opet, problem je prisutan. Stub je noseći i ne mogu mu ništa.
Postoji mogućnost premeštanja sistema „na drugi zid“, koja će otvoriti probleme u niskotonskom području. Meni je manje zlo mali problem sa pozornicom nego nekontrolisani bas iz drajvera od 15 incha, tako da do predstojeće adaptacije dnevne sobe, ostaje tu gde jeste.
 

1.jpg

3.jpg

4.jpg

6.jpg

7.jpg

Prelep sistem.Cestitke

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, nackom said:

Spomenuo sam gramofon i da će biti poseban post oko njega.
Ima priča kako sam uopšte počeo da razmišljam o gramofonu.

Moram da priznam da sam bio prilično velik protivnik gramofona i vinila. Godinama sam odbijao da ga razmatram za sistem.
Nekoliko razloga su bili za to – pucketanje ploča koje mi je izazivalo alergiju, kao i muljav i njanjav zvuk.
Tek kasnije sam shvatio da sve što sam slušao do trenutka odluke za nabavku gramofona je bilo ono što ne valja.

Prvi put sam poželeo gramofon pre nekoliko godina, kada sam kod drugara čuo šta može dobar, dobro podešen gramofon sa MC zvučnicom i dobrom phono sekcijom. Kao juče se sećam da smo slušali Johnny Cash-a i da sam ostao raspamećen, da sam prvi put čuo te pesme na taj način.

Što bi rekli na zapadu needless to say, bacio sam se i ja na razmišljanje šta bi moglo. Posle par meseci, odluka je pala na Kuzmin Stabi S sa Stogi S ručkom. Zašto baš Kuzma? Pa nekako, ima ime, dobru reputaciju, vrlo je kooperativan i korektan za EX-ju tržište, i priznajem da je cela ideja putovanja u Sloveniju u pogon Kuzme bila ako mogu reći prava audiofilska romantita J

Prva zvučnica je bila Kuzmina CAR-20 i mogu reći da je odlična.

Ne mogu se sada setiti koliko je taj gramofon bio kod mene, možda nekih godinu dana. Bio sam jako zadovoljan i nisam razmišljao o boljem. Sve dok mi drugar iz Moskve nije došao kod mene i predložio da odmah kupi Kuzmu i vozi za Moskvu. Dobio sam ono što sam u njega uložio (dosta je to skuplje tamo) i onda je počelo da se razmišlja šta dalje.

Opet neko vreme istraživanja, malo čitanja recenzija, ćaskanja sa poznavaocima, dolazim do odluke za Stabi R + 4 point 12.
Na osnovu nekog poverenja koje sam stekao u Stereophile, na osnovu izuzetno preciznih i tačnih recenzija Benchmarka, usudio sam se da poverujem u njihov sud o ovoj Kuzminoj kombinaciji i kupim na neviđeno.
Nije beznačajna bila ni onaj sajam kada je Stabi R svirao na prvom spratu sa Franco Serblin i ostalim.

Verujem da je to gramofon koji će me dugo držati zadovoljnim i verovatno još iznenađivati u pozitivnom smislu.
Trenutna zvučnica je takođe Kuzmina – CAR-50 i zaista je fenomenalna.

Problem sa tim gramofonom se otvorio drugi, što sam tek onda shvatio koliki je značaj phono sekcije i da bih iskoristio što više potencijal gramofona, morao sam nešto ozbiljno da unapredim u tom poslednjem delu lanca.

Dosta je phono preampa prošlo kroz taj sistem, u potrazi za svetim gralom koji bi iskoristio maksimum potencijala tog gramofona, i eto tek posle 2 godine mislim da sam se smirio. Sve vreme sam mislio da to još može bolje, i sreća što je tako bilo.
Pre nekih mesec dana mi je Šolaja isporučio svoj LCR u dual mono konfiguraciji, i mogu da kažem da je definitivno najbolji phono koji sam kod sebe u sistemu slušao. Da, bilo je verovatno bržih, detaljnijih itd, ali moj prvi utisak je bio da svi koji su bili pre toga su „svirali“, a ovaj „peva“.

Moram da spomenem i SUT – Auditorium A23, koji se sjajno uklopio uz Kuzminu zvučnicu, kao i generalno low gain MC na kojima sam imao prilike da ga probam.

 

2.jpg

čestitke za sistem!

Stabi R stvarno izgleda tako da uliva strahopoštovanje.

4 Point mi nije nepoznat, ima ga @Aurelijano Buendija i spada u one beskonačno dosadne i bezlične ručke koje kad jednom podesiš onda se samo prijaviš na sajtu Ministarstva Za Vinilintegracije za nabavku ploča po povlaštenoj ceni. Jer ovaj deo sistema stvarno to zaslužuje.

Na tvom mestu bi probao kao step up trafo još sledeće modele:

Fidelity Research FRT 6

Cotter Verion Mk 1 ili Mk2

 

Tango MCT 999

 ....

...

 

Silk Audio http://shop.diyhifisupply.com/product/silk-mc-step-up-transformers-pair/

Ovi poslednji su bezobrazno jeftini u odnosu na to šta pružaju.

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

@laky @zflazar Hvala na čestitkama :)

Mislim da će dalji razvoj sistema definitivno biti usmeren ka daljem eksperimentisanju sa gramofonskim delom.
Trenutna zvučnica nije još za zamenu, ali je prebacila pola veka svog. Sledeća neće biti Kuzmina, više iz radoznalosti i isprobavanja drugih opcija, a ne zato što ne valja.

Moguće da će nova zvučnica doneti i potrebe za novim SUT, te je svakako svaki predlog dobrodošao i na tome hvala :)

Link to comment
Share on other sites

Odusevljen sam gramofonom.Uz sav trud nikad mi do kraja nisu legli komadi aluminijuma pred ocima,Gyrodec vrteska mi nikad nebi bila nesto sto bih na duzi period gledao u kuci,iako na prvi pogled odusevi. Mozda je izuzetak Igorov Kjubrik,da imam dva gramofona verovatno bi to bio taj. Krenuh od majmanje vaznog,a to je dizajn.Kako kolega rece zaista izaziva stahopostovanje dimenzijama.Verujem da je zvuk ono sto mu je ipak najjaca strana. Nikad nisam bio razocaran njegovim gramofonima.Secam se jos prvog Stabija kad sam kao klinac nabavio jedan od prvih Cd plejera u svom mestu i pozvao nas je jedan čova, za nas klince tada matori audiofil od 40g, da donesem to "lasersko cudo" koje pobeđuje sve gramofone.Tako se tad reagovalo na CD.Cak je i Karajan je reagovao recenicom "Everything else is gaslight".I jeste tad bio šok cuti cist zvuk bez puckanja i suma.Medjutim kod tog namcor cove smo se tako osramotili sa CD plejerom uporedjenim sa stabijem i nekom ne preskupom Ortofon MC glavom,da mi do dan danas nikad nije palo da podcenim gramofon naspram CD.Naprotiv vise volim da me iznenadi CD.Mislim da sam tad i shvatio sta je dobar gramofon.Onaj koji sam ja imao je i tako los CD je nadsvirao. Naucio sam barem tada da moram na mnogo bolji gramofon.

Btw. ...i ostatak sistema je odlican,al ko o cemu baba o uštipcima.Sorry za off...Uzivaj u njemu.

Cheers :cheers

Link to comment
Share on other sites

S obzirom da su mi zvučnici skoro identični po drajverima kao tvoja prva iteracija (lowther, Raal, veliki papirni bas, bili su aktivni na basu pa su prepravljeni na  pasivni), a i isto ih je radio Napijalo, voleo bi da, ako je moguće, iskomentarises promenu zvuka sa promenom mid drivera kao i promenu kod Raal-a jer se sad nalazi u nekoj vrsti wave guide. Hvala

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...