Jump to content


Uticaj transporta na zvuk


Aleksandar75

Recommended Posts

Sa time se slazem i mislio sam na ulogu koriscenja kao transport. Mogucnosti DVD formata po pitanju audio i video zapisa su dosta skromnije u odnosu na BD i po pitanju kvalitetnijih audio formata ne bi zadovoljio potrebe zahtevnijih korisnika ali za BD na primer jednostavno mi je cudno da mnogi beze od takvih uredjaja koji opet mogu mnogo toga u kombinaciji sa DAC-om. Naravno jos bolje ukoliko amp ili risiver u sebi ima neki vrhunski DAC.

 

Pocetni modeli CD plejera kod nas kostaju malo manje od 30000 din (oko 28K) dok se za taj novac moze naci BD srednje klase. Oni vrhunski kostaju opet daleko, daleko manje nego neki opet vrhunski CD plejer koji opet ako se bude koristio kao transport ne moze opravdati svoju cenu ni na koji nacin.

Naravno da može, i naravno da je sposoban BD player koliko i CD, a i više. CD player-i drže preveliku cenu baš zbog ljudi kao ovde.

InaÄe je to sve jeftina tehnologija, i blago reÄeno matora i usavrÅ¡ena.

Link to comment
Share on other sites

  • Replies 314
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Auh, koja paljba (ariljerijska) :) .

 

Sad cu ja dodatno da dosolim na temu CD vs. BD player. Moj skromni Denon DCD-485 ima nesto sto se pise "8x oversampling". Pretpostavljam da svi znamo sta je to.

Evo da potkrepim citatom, da ne bude da pricam u vetar:

 

Digital converter: PCM1735, Delta Sigma multi bit, 8 x oversampling

 

Da bi uopste radio oversampling, uredjaj mora imati i buffer, zatim citanje medija brze od 1x (bar 4x) itd.itd. Naravno, sve ovo vazi/radi kad se procitano strimuje na ugradjeni DAC. Kad se ide na sirovi izlaz (kod mene optical) pretpostavljam da se to iskljucuje (zapravo ne znam).

Kako stoji stvar sa BD uredjajima? Pogotovo kad se vec cita neki "jaci" format tipa 24bits..?

 

Pozz ;)

 

P.S. Ako treba, pojasnicu pojam oversampling-a; nema ljutis, nismo svi familijarni sa "digitalijom".

Ma kakva digitalija, ja ne znam ni kako se pise to:P

 

Nego ja pricao iskljucivo o zvuku i onome sto izlazi na kraju kabla dok se mnogi bave izradom uredjaja koja naravno ima uticaj na zvuk ali nije toliko bedna kod nekih uredjaja novije generacije kao sto mnogi pricaju.

 

Dakle celo vreme pricam o napredku u oblasti audio opreme koji mnogi ne priznaju, a taj napredak je veoma bitan za aktuelnu temu. Kao sto pratim audio oblast tako radim i sa video opremom i napredak u obe kategorije je podjednak ali se samo u jednoj oblasti priznaje.

 

TV koji sam platio 3000DM i bio je vrh svog vremena bio je tezak 44 kg, a sama naponska ploca je teska kao 30% ukupne tezine nekog LED TV-a. Zamenio ga je 4 puta laksi LCD koji je neuporedivo bolji u svakom pogledu. DVD tezak 8 kg zamenio je BD tezak 1.5 kg. Kada se pogleda iznutrica oba uredjaja ocigledno je da je DVD daleko ozbiljnije uradjen, narocito naponski deo ali jednostavno u apsolutno svakom pogledu nije ni blizu onome sto moze BD. Sama konstrukcija uredjaja jeste veoma bitna ali nije kljucna za ono sto izlazi na kraju kabla.

 

Pogledajte mobilne telefone i to kakav hardwer se nalazi u njima. Ili recimo Apple (iPad prvenstveno) uredjaje koji se uveliko koriste kao veoma ozbiljan izvor zvuka. Ako iPad to moze zasto ozbiljniji uredjaj koji perfektno reprodukuje 8CH zvuk gde se bitrate krece u proseku 4.5 MB/s ne moze da posluzi za 2CH reprodukciju gde je bitrate primetno manji. Ako je konstrukcija uredjaja dovoljna za jedno zasto nije dovoljno dobra i za nesto drugo, tehnicki gledano inferiornije?

 

Znam da je mnogima trn u oku ovo sto pisem u vezi CD-a (i sam sam do pre godinu dana imao ista shvatanja) i nemam nameru da provociram nekog vec me samo zaista zanima o cemu se tu radi.

 

Sto se oversamplinga tice koliko sam ja upoznat to je proces prilikom konverzije zvuka u samom DAC-u CD plejera i ima uticaja prilikom konverzije zvuka sa digitalnog u analogni dok kod transporta nikakve konverzije nema i to sto je na disku nepromenjeno ide direktno u DAC. To je i sama poenta transporta.

 

Digitalni signal bez obzira dali je video ili audio je nesto jednostavnije u odnosu na analogni i nije savrsen, to je cinjenica ali nema toliko cujnih mana koliko neko zeli da ih predstavi. Evo u vezi TV-a i digitalizacije, dali neko ima smetnje u slici i zvuku kod prijema digitalnog signala. Ne, zato sto ili ga imas odlicnog ili ga nemas uopste jer je daleko manje podlozan na smetnje. Jako je slicno i kod audio opreme. Ono u sta sam se licno uverio je da skuplji kablovi (coax i optika) nemaju nikakav cujni uticaj na zvuk kod prenosa zvuka u odnosu na jeftinije. Kod analognih izvora zvuka opet nije tako.

Link to comment
Share on other sites

tako je Siroma

+ posle par godina postoji mogucnost da se jednostavno na nekim mestima obicno na pocetku CDa

(primetiti: sloj koji zatvara kvalitetniji CD je oko 1.5-2mm a sloj koji zatvara obicne comp CDe je nekad i ispod 1mm)

tu na obodu CDa to mora da bude veoma dobro zatvoreno i zalepljeno...

.

Sve je jasno kada se pogledaju cene profesional CD medijuma.

Meni su se neki studio master prazni CD pre 100 godina pokazali kao mnogo bolji od onih najkvalitetnijih koje sam mogao ovde kod nas da kupim - dobio od druga iz usa...

.

TIP:

Siroma pokusaj da napravis mali trik postvi LED diode 1-3 ALI koliko j moguce suprotnog spektra od laser diode

(zelene, plave...) da bacaju svetlo na obod CDa koji se cita. Sa strane blizu ivice CDa.

Ovo bi trebalo da poboljsa kontrast?

A nije nista novo recimo to je korisceno kod PHI CD303 playera, po 3 green LEDa sa svake strane, tako nesto...

:)

Pravio sam ja to i opisivao ovde.

http://www.hi-files.com/forum/index.php?/topic/6183-projekat-philips-cd920/

post-1000-128510567762.jpg

 

Nismo se razumeli , ja nisam narezivao izripovan cd pa uporedjivao kako se cuje u cd player - u u odnosu na originalni. 

 

Znaci u realnom vremenu  kliktanjem inputa ( coax  i cd ) na mom cd  player - u koji moze da radi i kao dac  uporedjivali smo  prakticno izripovan cd koji je postao wav protiv  originalnog disca koji je svirao iz fioce cd playera. Razlike ne postoje , tek kad se narezan disc uporedi sa originalnim tada razlike postoje i to si u pravu

Nismo se razumeli. A dugo nisam razumeo ni ovo sto si mi pojasnio  :roll: 

Ti si dakle  RIP sprzio u CD medijum i uporedjivao takav CD medijum sa(izvornim) RIPom u jedinstvenom CD DACu.

Dobijeni rezultati su donekle oÄekivani.

 

Postavlja se jedino pitanje kakvog je  kvaliteta polazni RIP. Da li je  to nesto nedefinjisano sa neta ili referentni FLAC ( recimo LINN)? Tek ako znamo kvalitet polaznog  RIa mozemo nesto da zakljucimo o dobijenim rezultatima.

 

Kako me  već duže vreme ( a ne poÅ¡to me vec duze vreme... :)  ) zanima mogućnost da se potpuno izbaci CD kao nosaÄ zvuka i predje na RIP , a bez gubitka ili Äak sa  dobitkom kvaliteta, neophodno bi bilo  odraditi par ozbiljnijih testova.

a) CD   vs  RIP tog  CDa (sprženi)

B) Provereni RIP  VS  sprženi  CD

c) RIP ( uradjen ili referentan downloadovan) reprodukovan strimerom ili DACom

Tek posle takvih testova bi se moglo priÄati o "penzionisanju CDa kao medijuma"

 

 

PS  Naravno ovo izlazi iz ove teme pa bi mogli da  otvorimo  i novu  smiley_emoticons_rip.gifCD

Link to comment
Share on other sites

Koliko je meni poznato razliÄiti ''ÄitaÄi'' na razliÄite naÄine reÅ¡avaju pojavu greÅ¡ke pri Äitanju.

Pretpostavljam da bi to moralo da ima uticaj na razlike u zvuku jer onda signal koji izlazi iz razliÄitih transporta nije identiÄan.

Ne, stavio sam link o korekciji greÅ¡aka. To se koristi svuda, ukljuÄujući i za internet protokole. Audio CD ima rezervne bite, ako su neki od njih neÄitljivi. Ukoliko ih nema dovoljno, doći će do preskakanja i prekida reprodukcije. Å to se uostalom desi kad crkne CD ili otkaže laser.

 

Error-correction ne može da se izbegne, i nema nijedan high-end ureÄ‘aj da je liÅ¡en istog. Nemate ni Äime da merite.

TakoÄ‘e ne znaÄi da je krajnji rezultat feleriÄan.

 

Kao Å¡to i bit-perfect ne znaÄi neku posebnu perfekciju, i da ih inaÄe gubi, nego da nema dodatne obrade.

 

FLAC recimo ima toleranciju na greÅ¡ke, Å¡to u prevodu znaÄi da je oÅ¡tećen fajl i dalje Äitljiv, a deo koji je oÅ¡tećen je samo tiÅ¡ina.

Link to comment
Share on other sites

Jedan iskusni kolega mi je priÄao o Äuvenom REVOX CD playeru koji nije imao error-correction...

A kako je proverio to? ÄŒak i da je taÄno, to bi znaÄilo samo da mu fali sposobnost koja se podrazumeva...

 

 

Philips coined the term compact disc in line with another audio product, the compact cassette, and contributed the general manufacturing process, based on video LaserDisc technology. Philips also contributed eight-to-fourteen modulation (EFM), which offers a certain resilience to defects such as scratches and fingerprints, while Sony contributed the error-correction method, CIRC.

 

ÄŒisto da bude jasno, nema proizvoljnog naÄina korekcije greÅ¡aka, to je deo standarda.

 

Opsednuti jitter-om ovde mogu da testiraju jitter svoje internet konekcije. Koja prolazi kroz milione ÄvoriÅ¡ta, servera, optike, i koaksijalnih, UTP kablova itd. A opet stigne isto Å¡to i poslato.

 

http://www.pingtest.net/

Link to comment
Share on other sites

Ma kakva digitalija, ja ne znam ni kako se pise to:P

 

Nego ja pricao iskljucivo o zvuku i onome sto izlazi na kraju kabla dok se mnogi bave izradom uredjaja koja naravno ima uticaj na zvuk ali nije toliko bedna kod nekih uredjaja novije generacije kao sto mnogi pricaju.

 

Dakle celo vreme pricam o napredku u oblasti audio opreme koji mnogi ne priznaju, a taj napredak je veoma bitan za aktuelnu temu. Kao sto pratim audio oblast tako radim i sa video opremom i napredak u obe kategorije je podjednak ali se samo u jednoj oblasti priznaje.

 

TV koji sam platio 3000DM i bio je vrh svog vremena bio je tezak 44 kg, a sama naponska ploca je teska kao 30% ukupne tezine nekog LED TV-a. Zamenio ga je 4 puta laksi LCD koji je neuporedivo bolji u svakom pogledu. DVD tezak 8 kg zamenio je BD tezak 1.5 kg. Kada se pogleda iznutrica oba uredjaja ocigledno je da je DVD daleko ozbiljnije uradjen, narocito naponski deo ali jednostavno u apsolutno svakom pogledu nije ni blizu onome sto moze BD. Sama konstrukcija uredjaja jeste veoma bitna ali nije kljucna za ono sto izlazi na kraju kabla.

 

Pogledajte mobilne telefone i to kakav hardwer se nalazi u njima. Ili recimo Apple (iPad prvenstveno) uredjaje koji se uveliko koriste kao veoma ozbiljan izvor zvuka. Ako iPad to moze zasto ozbiljniji uredjaj koji perfektno reprodukuje 8CH zvuk gde se bitrate krece u proseku 4.5 MB/s ne moze da posluzi za 2CH reprodukciju gde je bitrate primetno manji. Ako je konstrukcija uredjaja dovoljna za jedno zasto nije dovoljno dobra i za nesto drugo, tehnicki gledano inferiornije?

 

Znam da je mnogima trn u oku ovo sto pisem u vezi CD-a (i sam sam do pre godinu dana imao ista shvatanja) i nemam nameru da provociram nekog vec me samo zaista zanima o cemu se tu radi.

 

Sto se oversamplinga tice koliko sam ja upoznat to je proces prilikom konverzije zvuka u samom DAC-u CD plejera i ima uticaja prilikom konverzije zvuka sa digitalnog u analogni dok kod transporta nikakve konverzije nema i to sto je na disku nepromenjeno ide direktno u DAC. To je i sama poenta transporta.

 

Digitalni signal bez obzira dali je video ili audio je nesto jednostavnije u odnosu na analogni i nije savrsen, to je cinjenica ali nema toliko cujnih mana koliko neko zeli da ih predstavi. Evo u vezi TV-a i digitalizacije, dali neko ima smetnje u slici i zvuku kod prijema digitalnog signala. Ne, zato sto ili ga imas odlicnog ili ga nemas uopste jer je daleko manje podlozan na smetnje. Jako je slicno i kod audio opreme. Ono u sta sam se licno uverio je da skuplji kablovi (coax i optika) nemaju nikakav cujni uticaj na zvuk kod prenosa zvuka u odnosu na jeftinije. Kod analognih izvora zvuka opet nije tako.

DVD plejer radi ono sto mu je prevashodna namena...reprodukuje dvd materijal sa diska, i to radi bolje nego BD plejer,koji uglavnom radi upscaling na 1080i i to dosta lose (ko ne veruje neka proba:dobar dvd plejer povazan komponentnim kablovima)

BD plejer fantasticno odradjuje svoj posao na medijima za koje je napravljen .. bilo da su 720p,1080i ili 1080p

Nijedan dvd ili bd plejer ne moze bolje reprodukovati red book standard od cd plejera..samo ako su visestruko skuplji,pa im je bolje odradjena audio sekcija.

Link to comment
Share on other sites

Ja mislim da se ovde, kao i kod svih CD plejera uopÅ¡te, ne radi o viÅ¡estrukoj brzini Äitanja nego o osmostrukoj frekvenciji uzorkovanja u dekoderu, kada su podaci već baferovani, i interpolacijom dodatnih bitova, Äime se dobija oversempling koji delimiÄno liÄi na apsempling.

To sam upravo i mislio, zar sam bio nejasan/neodredjen?

 

Vecu brzinu citanja sam pomenuo samo kao vrlo verovatnu, upravo zato sto se upsampling/interpolacija radi na vec baferovanim podacima (a gde su tek C1 i C3 greske u zapisu - koje se u hodu popravljaju). Sad se postavlja pitanje: da li stariji modeli player-a imaju (ili ne) pomenuti upsampling, i ako ne, da li je zato drugaciji (bolji? ;) ) njihov analogni zvuk od zvuka novijih playera?

 

A na temu presovan vs. rezanac CD, test je prost: uraditi rip oba CD-a u PCM (.wav) format. Uporediti oba fajla (dos komanda fc (file compare)), i to je to. Radio sam pomenuti test vise puta i - razlike u fajlovima nema. S druge strane, suvise ljudi je kategoricno potvrdilo da razlike postoje, da bih ja sad bahato rekao - pih, autosugestija. Uzrok postoji, samo ga treba dedukcijom naci.

 

I da, slazem se da su testovi sa kompjutera jalova rabota; tu je sva silesija struje, polja, provodnika, cega hocete. Ako ne verujete da to moze da utice, setih se prostog primera. Nadjite neki poduzi zvucnicki kabl, da je bar 2 metra duzi nego sto vam treba. Zakacite ga na obe strane (amp i zvucnik), zatim ga lepo razvucite po sobi (ili gde vec mozete, ako se preklapa, neka se ukrsta). Poslusajte neku vama poznatu muziku. Zatim uzmite isti taj kabl i visak namotajte na tlu u kotur precnika 30-40cm, i opet poslusajte. To se meni slucajno desilo; da nisam cuo ne bih verovao; kabl je sam sebe degradirao (solidno zamucenje zvuka).

I sad to uporedite sa utrobom PC-a...eh

 

Pozz

Link to comment
Share on other sites

DVD plejer radi ono sto mu je prevashodna namena...reprodukuje dvd materijal sa diska, i to radi bolje nego BD plejer,koji uglavnom radi upscaling na 1080i i to dosta lose (ko ne veruje neka proba:dobar dvd plejer povazan komponentnim kablovima)

BD plejer fantasticno odradjuje svoj posao na medijima za koje je napravljen .. bilo da su 720p,1080i ili 1080p

Nijedan dvd ili bd plejer ne moze bolje reprodukovati red book standard od cd plejera..samo ako su visestruko skuplji,pa im je bolje odradjena audio sekcija.

Za transport? Bez problema, cela sekcija za to na bilo kom uređaju ne košta ni 5 evra da se proizvede koje god da je klase.

Analogna sekcija OK, ali ovo ne.

Link to comment
Share on other sites

DVD plejer radi ono sto mu je prevashodna namena...reprodukuje dvd materijal sa diska, i to radi bolje nego BD plejer,koji uglavnom radi upscaling na 1080i i to dosta lose (ko ne veruje neka proba:dobar dvd plejer povazan komponentnim kablovima)

BD plejer fantasticno odradjuje svoj posao na medijima za koje je napravljen .. bilo da su 720p,1080i ili 1080p

Nijedan dvd ili bd plejer ne moze bolje reprodukovati red book standard od cd plejera..samo ako su visestruko skuplji,pa im je bolje odradjena audio sekcija.

Sa kojim uredjajima su testirao upscaling? U mom slucaju Panasonic DMP-BD60 je oduvao desktop pc sa GTS 450 grafikom, a kasnije sa GTX 650. Testirano sa original DVD filmovima i gomilom snimaka koje sam snimao Canon digitalnom kamerom. Uredjaj ima odlican Panasonic-ov UniPhier cip koji radi upscale na 1080p rezoluciju (ne 1080i) i slika izgleda daleko bolje u svakom pogledu u odnosu na DVD plejer i PC. Upscale 720p materijala je takodje odlican i ako snimci imaju veliki bitrate (za tu rezoluciju) ponekad je nemoguce provaliti dali je snimak 720p ili 1080p. Pomenuti uredjaj je u mom sistemu takodje svirao bolje od Yamaha CDX-860 plejera i oba uredjaja je zamenio trenutno pozajmljeni DMP-BDT260 koji koristim dok ne odlucim izmedju Yamaha BD-A1020 i Panasonic DMP-BDT700 modela. Cilj mi je samo jedan jedini uredjaj koji ce pored reprodukcije videa posluziti i kao transport po pitanju audio formata i zato sam se ukljucio u temu sa pitanjem dali BD plejer to moze i ako ne moze jednostavno zasto ne moze? Koliko sam upoznat Audio CD kao standard je takav kakav je i specifikacija nije menjana i zanima me zasto je audio format koji se nije menjao od 1982-ge toliko komplikovan za citanje tj reprodukciju kada BD moze reprodukovati nesto daleko komplikovanije?

 

Osim toga koliko sam razumeo iz komunikacije sa iskusnijim clanvima jednog stranog foruma BD po pitanju audio dela i jeste zamisljen kao transport sa namerom da se kao output koristiti bitstream. PCM je tu kao izbor za nekog ko nema risiver sa odredjenim dekoderima ili ako zeli da vec obradjeni podaci stignu u risiver.

 

Sto se tice unutrasnjosti uredjaja evo npr CD plejera slicne cenovne kategorije kao sto su ovi BD plejeri:

 

http://img1.audio.de/Denon-DCD-720-AE-Denon-PMA-720-AE-C-d5c1ba04-61883905.jpg

 

http://bilder.hifi-forum.de/max/315476/1_236884.jpg

 

http://cdn.dday.it/system/uploads/picture/image/5882/content_big_costruzione.jpg

 

Prva slika je Denon DCD-720AE (44000 din), druga slika Yamaha DB-A1020 (51000 din) i treca slika je Panasonic DMP-BDT700 koji jos uvek nije dostupan kod nas. Ako bi se koristio kao transport sta je prednost Denon-a koji je predvidjen samo kao CD plejer sa podrskom za MP3 i WMA formate u odnosu na ostala dva koja citaju sve zivo?

 

BTW evo par podataka u vezi 32-bit DAC-a u Panasonic-u (koristio sam copy-paste iz google translate):

 

The audio section, which you can see in the lower right corner of the motherboard, is made up of a battery of two Burr Brown PCM5102A three PCM5101A. In both cases it is a 32-bit stereo DACs and able to accept signals up to 384 KHz. The two PCM5102A are dedicated to analog stereo outputs and offer a plate data of SNR of 112 dB with a THD of -93 dB. The other three PCM5101A are destined to the remaining multi-channel outputs with slightly lower performance, with a SNR of 106 dB and a THD of -92 dB.

 

Dakle ne zelim da ubedim nekog da je CD plejer losiji izbor vec zelim da neko ozbiljnim argumentima ubedi mene da ja pravim gresku kupovinom jednog od ova dva BD uredjaja.

 

Izvinjenje pokretacu teme sto sam se malo raspisao, a imao sam nameru da pokrenem jednu slicnu pa rekoh kad je vec otvorena da pitam :type

Link to comment
Share on other sites

...

Dakle ne zelim da ubedim nekog da je CD plejer losiji izbor vec zelim da neko ozbiljnim argumentima ubedi mene da ja pravim gresku kupovinom jednog od ova dva BD uredjaja.

...

Ne treba nikog da ubedjues, naravno da je BD u prednosti nad CD-om. Ali tema nosi naziv tj. pitanje koje glasi "Uticaj izvora na zvuk". U ovom smislu se nije daleko odmaklo od CD-a.

I dalje je to neka okrugla plasticna stvarcica koja se vrti (promenljivom brzinom jelte) i gde nekakav svetlosni snop obasjava kratere sve u dobroj nameri da otkrije ima li tu zvuka (muz'ke ba) il' nema.

 

- Opticki metod ili medij  ima svoj uticaj

- Vinilni & Magnetni metod ili medij ima svoj uticaj

- Racunarski metod ili medij ima svoj uticaj.

 

Cilj igre je otkriti koji metod/medij ima najmanji uticaj na zvuk. Ja bih ustvrdio, Racunarski, pa nek ide zivot :)

 

Ako je cilj dekodiranje muzike, odredjeno procesiranje informacije je uvek neophodno.

Ako je cilj dekodiranje video sadrzaja, tu procesiranja nema, sem u slucajevima gde korisnik zeli da 'poboljsa' originalni zapis pa ga

propusta kroz razne 'Lenor', 'Bohor' i druge omeksivace/ulepsivace/farbace...

Link to comment
Share on other sites

A mogli bi i da prestanete da povlaÄite stvari koje su već ustanovljene. Da, rip pravilno uraÄ‘en je isti kao i CD, i takav ispravno s cue narezan je isti.

Testirano, dokazano.

Da,

na kasetofonu sa CD playerom :)

i sa prethodnim iskustvom od 5 narezanih CD ova i slusanjem ostalih boomboxova

gde je no name plasticna mini linija vrhunac tehnologije

a ako referenca su koeisceni kompljuterski aktivni zvucnici

Link to comment
Share on other sites

Ako se danas kupi CD ili neki drugi combo player. Slicno je situaciji integralnog pojacala.

Onaj kome je primarno da smanji broj komponenti i prostor koje komponente zauzumaju

naravno da ce ici na kombinaciju integrisani opticki player-konverter, integralno pojacalo.

sa dodatkom zvucnika. To je sistem koji radi sa svega tri komponente.

Ako se tu doda i gramofon sa integrisanom pre-pre riaa sekcijom. To je zaokruzen sistem sa svega 4 komponenete.

.

Ali tu vec nastaju problemi oko ubacivanja racunara ili nekog drugog digitalnog izvora.

retko koji CD player ima mogucnost prikljucaka digitalnog busa na integrisani konverter unutra. Pa se u tom slucaju mora uraditi intervencija dodavanja tog ulaza na i u samon optickom playeru. A to mozda nije kod svih modela izvodljivo?

Tako da je to osnovno pitanje za tu liniju formiranja sistema.

I zbog toga je jako problematican izbor kombo opticke jedinice danas.

.

Onaj ko zeli otvoren mobilan i modularan sistem skoro uvek ce ici na poseban pojacavac snage, poseban preamp i poseban konverter. i odvojenu pre-pre riaa sekciju. Kao posebne module koji se lako ukljuce i iskljuce iz sistema...

.

Pitanje je vremena kada ce doci do pustanja muzike sa memorijskih kartica i kada ce se one pojaviti u prodaji

zajedno sa vinilima i optickim medijumima. Verovatno kada se u potpunosti iscrpi kampanja sa TZV remasterima i ostalim

izvlacenjima novca potrosacima... Mislim da u japanu to negde vec i postoji?

Link to comment
Share on other sites

Ne treba nikog da ubedjues, naravno da je BD u prednosti nad CD-om. Ali tema nosi naziv tj. pitanje koje glasi "Uticaj izvora na zvuk". U ovom smislu se nije daleko odmaklo od CD-a.

I dalje je to neka okrugla plasticna stvarcica koja se vrti (promenljivom brzinom jelte) i gde nekakav svetlosni snop obasjava kratere sve u dobroj nameri da otkrije ima li tu zvuka (muz'ke ba) il' nema.

 

- Opticki metod ili medij  ima svoj uticaj

- Vinilni & Magnetni metod ili medij ima svoj uticaj

- Racunarski metod ili medij ima svoj uticaj.

 

Cilj igre je otkriti koji metod/medij ima najmanji uticaj na zvuk. Ja bih ustvrdio, Racunarski, pa nek ide zivot :)

 

Ako je cilj dekodiranje muzike, odredjeno procesiranje informacije je uvek neophodno.

Ako je cilj dekodiranje video sadrzaja, tu procesiranja nema, sem u slucajevima gde korisnik zeli da 'poboljsa' originalni zapis pa ga

propusta kroz razne 'Lenor', 'Bohor' i druge omeksivace/ulepsivace/farbace...

Sve Å¡to si naveo je apsolutno netaÄno.

 

JRiver o bit-perfect audio.

Link to comment
Share on other sites

Prisilio sam sebe da proÄitam kako funkcioniÅ¡u EAC i AccurateRip.

 

Osnovni problem koji pokuÅ¡avaju da prevaziÄ‘u su, naravno, greÅ¡ke prilikom fiziÄkog Äitanja diska. Procedure koje koriste se, naravno, oslanjaju na zakone verovatnoće. Procedure koje, naravno, ne garantuju taÄnost. Dogod su sirovina CD ripovi kompjuter po difoltu isporuÄuje robu s greÅ¡kom. Takva greÅ¡ka se može ispraviti samo odgovarajućom kompenzacionom greÅ¡kom, Å¡to je baÅ¡ vrlo verovatno.

 

CD plejeru se kvalitetnom podlogom može suÅ¡tinski pomoći da prevaziÄ‘e probleme s Äitanjem. U tom pogledu je osetljiv gotovo koliko i gramofon i zato ostavlja ogroman prostor za poboljÅ¡anja. Isto važi za sve mehaniÄki kontrolisane ÄitaÄe.

 

U sluÄaju ripovanja imamo konfekcijski ÄitaÄ, koji radi u oÄajnim mehaniÄkim okolnostima i naknadno reÅ¡avanje problema procedurama baziranim na verovatnoći. CDP najÄešće ima jednako konfekcijski ÄitaÄ, ali koji najÄešće radi pod drastiÄno prijatnijim mehaniÄkim uslovima, koje je moguće poboljÅ¡ati joÅ¡ drastiÄnije. Uvek je efikasnije tući po uzroku nego po posledici.

 

Rezime: Originalom napunjena kartica ili neÅ¡to svemirskije, umoÄeno u DAC i daljinski s dovoljno dugmića i velikim ekranom su ono Å¡ta Äekam.

Link to comment
Share on other sites

@DM

Mani se digitalije i vrati vradzbinama. Pogotovu sto ti je JRiver najjaca referenca :)

Å to ne bi bio? Ne prodaju maglu, Äovek iza njega je napravio APE format itd.

 

Stalno ovde Äitam probleme koji ili ne postoje, ili se ne manifestuju tako. A Äak i da se manifestuju, to ne bi moglo tako da se reÅ¡i, i u krug.

Ovo nije opšta tema, nego je pitao konkretno. S toga nije mesto da svako daje svoje mišljenje, jer ni tvoje, ni moje mišljenje, neće da promeni tehnologiju i kako funkcioniše.

Link to comment
Share on other sites

DVD plejer radi ono sto mu je prevashodna namena...reprodukuje dvd materijal sa diska, i to radi bolje nego BD plejer,koji uglavnom radi upscaling na 1080i i to dosta lose (ko ne veruje neka proba:dobar dvd plejer povazan komponentnim kablovima)

BD plejer fantasticno odradjuje svoj posao na medijima za koje je napravljen .. bilo da su 720p,1080i ili 1080p

Postoji li BD plejer od aktualne ponude koji ne pati od ovog t.j. reprodukuje DVD disk kao dobar DVD plejer?

Link to comment
Share on other sites

Prisilio sam sebe da proÄitam kako funkcioniÅ¡u EAC i AccurateRip.

 

Osnovni problem koji pokuÅ¡avaju da prevaziÄ‘u su, naravno, greÅ¡ke prilikom fiziÄkog Äitanja diska. Procedure koje koriste se, naravno, oslanjaju na zakone verovatnoće. Procedure koje, naravno, ne garantuju taÄnost. Dogod su sirovina CD ripovi kompjuter po difoltu isporuÄuje robu s greÅ¡kom. Takva greÅ¡ka se može ispraviti samo odgovarajućom kompenzacionom greÅ¡kom, Å¡to je baÅ¡ vrlo verovatno.

 

CD plejeru se kvalitetnom podlogom može suÅ¡tinski pomoći da prevaziÄ‘e probleme s Äitanjem. U tom pogledu je osetljiv gotovo koliko i gramofon i zato ostavlja ogroman prostor za poboljÅ¡anja. Isto važi za sve mehaniÄki kontrolisane ÄitaÄe.

 

U sluÄaju ripovanja imamo konfekcijski ÄitaÄ, koji radi u oÄajnim mehaniÄkim okolnostima i naknadno reÅ¡avanje problema procedurama baziranim na verovatnoći. CDP najÄešće ima jednako konfekcijski ÄitaÄ, ali koji najÄešće radi pod drastiÄno prijatnijim mehaniÄkim uslovima, koje je moguće poboljÅ¡ati joÅ¡ drastiÄnije. Uvek je efikasnije tući po uzroku nego po posledici.

 

Rezime: Originalom napunjena kartica ili neÅ¡to svemirskije, umoÄeno u DAC i daljinski s dovoljno dugmića i velikim ekranom su ono Å¡ta Äekam.

Možda si proÄitao, ali svakako nisi razumeo. 

Link to comment
Share on other sites

...

 

Prva slika je Denon DCD-720AE (44000 din), druga slika Yamaha DB-A1020 (51000 din) i treca slika je Panasonic DMP-BDT700 koji jos uvek nije dostupan kod nas. Ako bi se koristio kao transport sta je prednost Denon-a koji je predvidjen samo kao CD plejer sa podrskom za MP3 i WMA formate u odnosu na ostala dva koja citaju sve zivo?

 

...

 

 

Nemoj da bacaÅ¡ tolike pare bezveze. Daću ti ja moj Evertone DVD plejer koji ima i coax i optiÄki izlaze za limenku Koka kole. ;)

 

Ili neki Vox, Vivax i Å¡ta ti ja znam... Å to mora Marantz, Yamaha i tako ti kada je sve to prevara i sve isto...

 

Je li tako Dark?

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...