Jump to content


Uticaj transporta na zvuk


Aleksandar75

Recommended Posts

  • Replies 314
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Ja sam se nekad nosio misljenjem da je u stvari najbolja polica ona koja bi lebdela u vazduhu kao ljuljaska  :lol:  ali zakacena u plafon . To bi bilo idealno resenje otklanjanja nepozeljnih vibracija  za nase audio komponente tako da je kolega turbo u pravu  i mislim da bi na tome vec trebalo poceti sa radom

 

TurboMaximus, on 27 Feb 2015 - 13:36, said:snapback.png

 

Nije iskljuÄeno da je ljuljaÅ¡ka bolje mesto od mnogih drugih.

Link to comment
Share on other sites

Arcici Levitation Stand je konstruisan oko takve ideje, DoduÅ¡e, ne visi na plafonu. ReÅ¡enje je napuÅ¡teno pre 15 - 20 godina, kao nepraktiÄno.

 

PraktiÄnost i jednostavnost instalacije, montaže i korišćenja stavljam meÄ‘u najviÅ¡e kriterijume pri dizajniranju rekova. Zvuk, naravno, ispred svega.

 

Nastavite.

Link to comment
Share on other sites

@Delija - razlika izmedju zvucnika i HiFi uredjaja je ocigledna. Ali sam tu pre svega mislio na to da su pojave principijelno ako ne iste onda slicne: interakcija sa podlogom (bilo da je u pitanju stalak ili pod), rezonancija same kutije ( stim sto je kod zvucnika taj efekat zbog same prirode stvari izrazeniji).

 

Hteo bih da skrenem paznju na jos jedan fenomen vezan za kucista kod HiFi uredjaja. Zbog razlike u masama uredjaja moze da dodje do pojave tzv. struja kucista - razlika u potencijalu masa generise struju koja moze da tece preko kucista i samih kablova. Zato mozda nije lose imati kucista od materijala koja ne provode struju (drvo npr.). Ili bar deo kucista od takvog materijala.

 

Takodje kuciste treba da blokira zracenja do kojih nastaje unutar uredjaja: zracenja transfrormatora, narocito onih vecih u pojacalima snage, zracenja koja nastaju od procesora, raznih prekidackih kola, itd. To su zracenja razlicitih frekvencija i nece svaki materijal podjednako da blojkira ta zracenja prema spolja. Drvo je los materijal za to. Zadnjih godina se etablirao aluminijum kao materijal koji se najcesce koristi za izradu i veoma skupih uredjaja. Nisam siguran koliko je aluminijum bas najbolje resenje. Moje misljenje je da se on koristi zbog toga sto se lako obradjuje i sto je moguce napraviti veoma neobicna kucista, ali narocito kao zastita od zracenja velikih trafoa, mislim da su kucista od celicnog lima bolje resenje. Bakar je verovatno jos bolja varijanta ali je on skup, pa se zbog toga koristi samo na pojedinim kriticnim mestima.

Link to comment
Share on other sites

Neko je u te,i spominjao kako je culo vida objektivnije od cula sluha :D

 

GA2HFTu.png?1

 

Sto se tice uticaja vibracija na uredjaje, evidentno je da postoji i da ga nikako ne treba zanemariti, ali ni preterivati. Losi i prosecni uredjaji ostaju takvi makar bili montirani i na najbolje police i stalke, a dobar uredjaj ce svirati dobro i na patosu, a na adekvatnoj polici samo jos bolje . . . 

Link to comment
Share on other sites

Aluminijum kao materijal i aluminijumska kucista imaju jednu jako dobru osobinu a to je da su da su odlicni kao hladnjaci.Cesto je i ceo amp hladnjak kao sto je to slucaj kod naima,liveno je iz komada.Liveno kuciste je i samo svojom povrsinom odgovorno za dobro hladjenje,a unutrasnjost je ampa je zatvorena bez uticaja prasine,vlaznosti iz vazduha i sl.Aluminijum se od drugih materijala razlikuje jednom dobrom osobinom za ovaj nas sport,anomalijom vezanom za provodjenja toplote sa porastom temperature koja  raste umesto da opada kao kod drugih metala.Vibracije unutar kucista i ona koja dolaze spolja se u velikoj meri razlikuju kod mocnih livenih kucista i obicnih "limenki" kod nize klase uredjaja nije to bzvz i iz feseraja tako kod high end firmi.Kao sto vec neko napomenu za DIY koji ne zvuci isto van kucista i unutar dobro izolovanog,ocigledno je da to prate i znaju itekako proizvodjaci vrhunskog hifi-a.Vec sam pominjao ranije subsasije na nekim plocama kod naim preampova,zatim elasticne konektore kojima je smisao izolacija od stetnih vibracija...Linn takodje  izuzetnu paznju posvecuje izradi kucista i ponosno naglasava svoju proizvodnju alumijumskih livenih kucista,oduvek tvrde da je resavanje problema vibracija jedna od najvaznijih stvari,ako ne i najvaznija.Saljem sliku jednog njihovog kucista i jedan preamp od nazad gde se vidi kvalitet izrade kucista.Takvih je primera kod high end proizvodjaca mnogo,Karanova kucista na pr. su  :klanjanje

post-11818-0-97980000-1425065381_thumb.j

post-11818-0-88045800-1425065585_thumb.j

Link to comment
Share on other sites

Sto se tice uticaja vibracija na uredjaje, evidentno je da postoji i da ga nikako ne treba zanemariti, ali ni preterivati. Losi i prosecni uredjaji ostaju takvi makar bili montirani i na najbolje police i stalke, a dobar uredjaj ce svirati dobro i na patosu, a na adekvatnoj polici samo jos bolje . . . 

Ovo je suština razmimoilaženja.

Link to comment
Share on other sites

Neko je u te,i spominjao kako je culo vida objektivnije od cula sluha :D

 

GA2HFTu.png?1

 

Sto se tice uticaja vibracija na uredjaje, evidentno je da postoji i da ga nikako ne treba zanemariti, ali ni preterivati. Losi i prosecni uredjaji ostaju takvi makar bili montirani i na najbolje police i stalke, a dobar uredjaj ce svirati dobro i na patosu, a na adekvatnoj polici samo jos bolje . . . 

OptiÄke varke su idealna ilustracija, kako tek nastaju u sluhu. I slažem se sa daljom izjavom, samo ne znam kako na pojaÄalo, CD player itd. ima audibilni znaÄaj polica u odnosu na patos?

Link to comment
Share on other sites

OptiÄke varke su idealna ilustracija, kako tek nastaju u sluhu. I slažem se sa daljom izjavom, samo ne znam kako na pojaÄalo, CD player itd. ima audibilni znaÄaj polica u odnosu na patos?

 

KonaÄno jedna pametna i iskrena izjava.

 

Pokrenuo sam temu iz radoznalosti i želje da kolege sa foruma podele svoja iskustva, da razmenimo miÅ¡ljenja, da neko neÅ¡ti i teorijski objasni (zaÅ¡to da ne?). Pre svega su me interesovala praktiÄna iskustva.

Na žalost, sve se pretvorilo u kvazi nauÄnu raspravu sa velikom koliÄinom sujete i arogancije. Ne razumem se u elektroniku, informatiku, fiziku, ali ono Å¡to znam iz nauke kojom se ja bavim, jeste da je koliÄina arogancije, drskosti i bezobrazluka upravo srazmerna koliÄini neznanja i povrÅ¡nosti.

Zašto sam boldovao i podvukao gore navedeno?

Duboko verujem da su se nauÄnici koji su smatrali da je zemlja samo ravna ploÄa podsmevali onima koji su verovali da je joÅ¡ okreću i džinovske kornjaÄe.

Život je mnogo Å¡iri od nauÄnih saznanja, kojima se uvek teži, a nikad nisu konaÄna.

Svakodnevno saznajemo o novim nauÄnim otkrićima (objaÅ¡njenjimanekih pojava) kojima se pobijaju do sada neprikosnovene gotovo dogmatske postavke.

Zašto je za pojedinace u ovom hobiju to neshvatljivo.

To Å¡to svojim (rekao bih ipak skromnim) znanjem iz elektronike ne mogu da objasne neku pojavu, to ne znaÄi da ta pojava ne postoji. Uostalom možda je ta pojava i nauÄno dokaziva ali postoji uticaj prevelikog broja faktora, a objaÅ¡njenje bi bilo od suviÅ¡e malog znaÄaja...UÅ¡i su ipak jeftinije.

PoÅ¡tenije je reći ''ne znam zaÅ¡to, ali drugaÄije zvuÄi'' nego ''ne znam zaÅ¡to, dakle ne postoji razlika''.

Možda je to mnogima Äudno, ali razliÄiti kablovi zaista drugaÄije zvuÄe (Äak i USB) iako ''ne sviraju''.

RazliÄiti zvuk daju i razliÄiti transporti, ne samo DAC-ovi.

Moja želja je da kolege iznesu svoja iskustva. 

Link to comment
Share on other sites

ÄŒitao sam test transporta, koje smatra da su bit-perfect, meÄ‘utim u jednom sluÄaju neobjaÅ¡njivo pada frekvencijski odziv. Å to nije uspeo da ustanovi, meni to deluje kao cut-off i da nije bit-perfect. Jitter svakako nije, jer je na normalnom nivou.

Å to se tiÄe digitalnih kablova, svi su isti, koliko god to bilo teÅ¡ko da se shvati.

Sada vidim da polako kreće priÄa oko mrežnih kablova, to ne bi smelo da se dozvoli da napravi zamah.

Jer do god verujete u prazne priÄe i bacate pare u to.

Prave napretke neće ni da prave, jer nema potrebe, niko im ne traži.

Opsesija policama koje imaju uticaj 0,000001%, dok cela industrija degradira kvalitet produkcija na nivo Ä‘ubreta.

Za to treba da se bunite, šta će bilo kome od nas perfektan sistem, kad snimak ništa ne valja? Neće da ga popravi, i to je osnov za sve ostalo.

Ne može kuća bez temelja.

Link to comment
Share on other sites

Testirao sam i pisao ovde na forumu o slusnom uporedjivanju vise modela koax...dig.... kablova.

Svidelo se to nekom ili ne , jednostavno ne postoje slusne razlike izmedju 5 modela coax...dig...modela kablova u rasponu cena od 10e tipa Belden do 300e XLO reference model xxxy . Posle vise sati besomucnog testiranja i kliktanja input 1 coax vs input 2 coax , 5 ljudi nije znalo koji kabal svira i sta im je zvucno bolje

Razlike u transportima postoje , to niko ne spori a ovaj zadnji post od magicnog je dosta logican i tacan i u velikoj meri bi se slozio ovog puta sa njim, pogotovo ovo vezano za produkciju, mada zna on i zestoko da zatalasa siroke narodne mase

Link to comment
Share on other sites

Testirao sam i pisao ovde na forumu o slusnom uporedjivanju vise modela koax...dig.... kablova.

Svidelo se to nekom ili ne , jednostavno ne postoje slusne razlike izmedju 5 modela coax...dig...modela kablova u rasponu cena od 10e tipa Belden do 300e XLO reference model xxxy . Posle vise sati besomucnog testiranja i kliktanja input 1 coax vs input 2 coax , 5 ljudi nije znalo koji kabal svira i sta im je zvucno bolje

Razlike u transportima postoje , to niko ne spori a ovaj zadnji post od magicnog je dosta logican i tacan i u velikoj meri bi se slozio ovog puta sa njim, pogotovo ovo vezano za produkciju, mada zna on i zestoko da zatalasa siroke narodne mase

Ovo bas i nije ispravan zakljucak.

Mozes da kaze da ti ne cujes razlike, da niko od prisutnih petoro nije cuo razlike ( na toj i toj opremi-specifikacija) ali da ne postoje razlike to vec  ne bi smeo da tvrdis.

 

Ja jesam cuo razliku sa noname kablom, SUPRom i Acoustic Zen mc2 kablom.

Link to comment
Share on other sites

Siroma uradi to ponovo ali slepi test da ne gledas koji se kabal menja i da ne vidis koji u kom trenutku svira pa mi se onda javi. To je ono usviravanje mozga o kojem sam nekad pisao. Oprema je bila moja a Burmester je bio izvor na kom su se smenjivali kablovi

ps

A mozda je taj sistem u kom ste vi isprobavali te kablove bas veoma , veoma rezolutan pa je uspeo da pokaze takve nijanse i razlike u prenosenju 0 i 1 od tacke a do tacke b.

Link to comment
Share on other sites

Majda vam lepo objasnio a vi opet  :roll: Evo i neÅ¡to starije:

 

http://www.hi-files.com/forum/index.php?/topic/18587-koja-je-prakticna-svrha-postojanja-24192-muzickog-fajla/?p=316125

 

 

Impuls je kontinualan signal Äija je vrednost razliÄita od nule samo u malom vremenskom 
intervalu.

Idealno bi bilo da na prijemu možemo da izaberemo optimalan oblik impulsa ali za to su potrebni komplikovani matematiÄki alati.
Zbog toga se Äesto koriste pravougaoni(najloÅ¡iji), trougaoni i paraboliÄki impulsi(najbolji).

Link to comment
Share on other sites

Link to comment
Share on other sites

Siroma uradi to ponovo ali slepi test da ne gledas koji se kabal menja i da ne vidis koji u kom trenutku svira pa mi se onda javi. To je ono usviravanje mozga o kojem sam nekad pisao. Oprema je bila moja a Burmester je bio izvor na kom su se smenjivali kablovi

Izveo si jedan test i izveo zakljucak ne postoje slusne razlike izmedju ....

Ovo me potseca na onaj vic:

Voze se matematiÄar,fiziÄar i inženjer vozom i ulaze u Å vedsku.

Pored pruge na livadi vide crnu ovcu kako pase.

Inženjer kaze: Vidi, usli smo u zemlju gde su sve ovce crne.

Na to mu fiziÄar odgovara: Oprostite, kolega, ali niste u pravu. Usli smo u zemlju u kojoj postoji jedna crna ovca.

SasluÅ¡avÅ¡i, matematiÄar odluÄi da se ukljuÄi u razgovor i kaže:

Nažalost, kolega, ali ni vi niste u pravu. Usli smo u zemlju u kojoj postoji barem jedna ovca Äija je barem jedna strana crna ?!

Parafrazirano na tvoj ( i sve druge testove) bi bilo:

Postoji bar jedna postavka HiFi ja u kojoj prisutni ziri nije cuo slusne razlike....

ps

A mozda je taj sistem u kom ste vi isprobavali te kablove bas veoma , veoma rezolutan pa je uspeo da pokaze takve nijanse i razlike u prenosenju 0 i 1 od tacke a do tacke b.

Ako govorimo o digitalnom signalu to pre svega nisu jedinice i nule koje putuju.

SPDIF signal je kodiran prelaskom sa viseg u nize stanje i obrnuto. I to je analogni signal. Hevisajdova funkcija.

Koja nije u realnim uslovima idealna.

Koja se reflektuje sa kraja kabla pa se superponira sa dolaznom.

Tek se dekodovanjem prelaska sa viseg na nizi nivo rekonstruisu , kako kazes, 1 i 0, a jos uvek smo daleko od analognog zvuka.

Treba jos te 1 i 0 dekodovati u zvucnu informaciju

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...