Jump to content


Hifi na strogoj dijeti


Aibo

Recommended Posts

15 hours ago, zoranzu said:

Si siguran

Da. Samostalno, am kabl kao komponenta ima jedino pasivne reaktivne komponenete koje se mogu izmeriti. Ali te komponente jedino u sistemu elektronskog kola u kome su samo jedan od elemenata, cine impedansu.

Ostali bitni ili bitniji elemenati su po redu Driver kao genertor, izvor sa svojom sopstvenom unutrasnjom impedansom, opteretni opor i receiver sa svojim unutrasnjim parametrima.

Pogledati shemu transmisionih sistema.

 

Link to comment
Share on other sites

17 hours ago, Aibo said:

Mislim da se nismo baš razumeli. Članke koje sam čitao su imali matematičkih formula, grafika, merenja... Vrlo ubedljivi i nadasve logični. Čitao sam ih da bih se bolje naoružao znanjem i pravio bolje odluke, da ne plaćam slepo za marketing Audioquest-u i sličnima. Poprilično sam siguran da sam ih dobro razumeo... Samo se na terenu meni kao finalnom potrošaču nisu pokazali preterano korisnim.


Tehnikalija se ne bih ni doticao da pitanje nije bilo u direktnoj vezi sa tim, ali takođe i sa mojim ličnim utiscima, pa baš i nije bilo moguće zaobići ih potpuno.

Zaključci pritom nisu ni generalni ni sveobuhvatni, već moji lični i kao što rekoh empirijski. Potpuno je OK da neko ne veruje ni mom sluhu, ni objektivnosti, ali nekog možda i to interesuje.


 

Ja mislim da sam te razumeo? Mozda ti nisi razumeo moj post pa pises u mnozini? Nema veze. :)

Ako mozes postavi linkove na te clanke zato sto je neka praksa na forumima da clanovi dele informacije? Nemoj ovo shvatiti kao neku provokaciju zato sto to nije. Mozda ce zanimati ucesnike u tvojoj temi i druge clanove... Kao sto si i sam napisao - nekoga mozda to i interesuje.

Empirijski metod je validan u naucnim istrazivanjima. Ovo sto si ti sproveo se ne moze podvesti pod naucna istrazivanja. To je menjanje kablova i biranje na osnovu licnog ukusa. Sto je inace potpuno legitimno u bavljenju audio stvarima. Ne vidim svrhu da se od toga pravi neka pseudo nauka? Mozda bi moglo da se smatra empirijskim metodom da si izvrsio neka merenja. Pa cak i ona prirucna, jednostavna. Na primer kapacitivnost kablova, induktivnost, DC otpornost, kolika je vrednost signala na izvoru spdif-a, kolika je vrednost signala sa kablom i koji ima opterecenje. Kakav je signal sa razlicitim opterecenjima.

I na kraju koji je spdif receiver u pitanju u uredjaju. Razliciti spdif receiveri daju razlicit zvuk koji se ralikuje mozda i vise nego razliciti kablovi na istom receiveru...

Ovim informacijama ili barem shvatanjem cinjenice da su to faktori, bili bi znacajno dopunjeni subjektivni rezultati slusanja kablova (mislim da je korisno)?

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

24 minutes ago, Majda said:

Da. Samostalno, am kabl kao komponenta ima jedino pasivne reaktivne komponenete koje se mogu izmeriti. Ali te komponente jedino u sistemu elektronskog kola u kome su samo jedan od elemenata, cine impedansu.

Ostali bitni ili bitniji elemenati su po redu Driver kao genertor, izvor sa svojom sopstvenom unutrasnjom impedansom, opteretni opor i receiver sa svojim unutrasnjim parametrima.

Pogledati shemu transmisionih sistema za kratke transmisione sisteme. Za transmisione sisteme sa veoma dugackim kanalima veze, kablovi velikih duzina, je drugacija stvar i to nije ovde tema posto niko ne koristi spdif kablove od 100m. (Uostalom pogledati u standardima koja je duzina i koje su karakteristike kabla preporuka?)

 

 

Link to comment
Share on other sites

23 sati ranije, Aibo said:

Sećam se da sam čitao čitave ekspozee o refleksijama, BNC konektorima, RCA konektorima (koji suštinski nisu namenjeni za 75 Omsku konekciju i sama geometrija to onemogućava), itd. Shvatim tu teoriju kako je shvatim, kupim kabal koji je najviše poštuje i onda ga zvučno oderu svi koji prosto koriste kvalitetniji materijal poput srebra i monokristal bakra, kakva god da im je impedansa. To je ono što mogu da čujem i čuo sam iznova u svom i još ponekom sistemu.

Ja sam isto čitao tako neke stvari. Kasnije kad sam merio SPDIF signale, recimo 50omski kabal umesto 75omskog (dobijen uz osciloskop), ili RCA kabal (konektori su 60-65oma), i nisam video nikakve refleksije, samo čiste signale. Ono što se vidi, je da sa dužim kablom (većeg kapaciteta) dolazi do zaobljenja signala. Ako je kabal recimo jedna parica, onda je impedansa oko 90-110oma. 

Mislim da impedansa kabla nije toliko bitna na relativno niskim frekvencijama koje koristi SPDIF format kad se sluša fajl rezolucije 16bita/44,1kHz. Šta se događa na 24bita i 192kHz, gde je ta frekvencija mnogo veća, e to ne znam, nemam izvor koji bih proverio merenjem. SPDIF je od 2Mhz (na 36kHz) do 12,2MHz (na 192kHz). na 44,1kHz frekvencija je 2,8Mhz. Kad nema signala, četvrtke koje emituje DVD/CD ili drugi izvor su ravnomerne, frekvencije 1,4MHz. Kad se pojavi signal, četvrtke više nisu ravnomerne, a frekvencija je 2,8MHz.

SPDIF je verzija AES/EBU stndarda koji koristi balansirane kablove i XLR konektore, karakteristične impedanse 110 oma.

Inače je pitanje kako kabal utiče u opšte na zvuk kod prenosa digitalnih signala kad se u prijemniku vrši rekonstrukcija. Znači neka kablom dolaze i izobličene četvrtke (zaobljene, sa prebačajem, šumom itd.), SPDIF risiver čip opet pravi potpuno pravilne I2S signale i šalje ih u DAC. Isto je i sa USB prenosom signala, samo su frekvencije mnogo više (250MHz) i ta veza je problematičnija.

Link to comment
Share on other sites

Pitanje je kako risiver čip tumači primljen signal na osnovu kojeg ga rekonstruiše. Svaki od njih, ako ne može nešto da rastumači ide na korekciju (aproksimaciju) i čujna je razlika između digitalnih kablova, samo se nailazi na različita tumačenja šta je dobar zvuk i koji je zapravo bolji, što zavisi i od sistema u kojem se koristi jer je svaki sistem u različitoj meri i na drugačiji način loš.

Kada sam nešto privremeno krpio na SPDIF izlazu matične ploče običnim žicama i kasnije na to preko RCA povezao 75 omski koaksijalac dužine cca 3 m, sa 44.1 i 48 kHz fajlovima nije bilo problema, ali zato 96 i 192 nije mogao da svira, bukvalno ide šuštanje sa 192 a 96 izbaci po neki zvuk.

Kada je sve podvedeno u normu sa SPDIF daughter board-om, nije bilo nikakvih problema (koliko sam uspeo da vidim, na daughter board-u nije bilo nikakvih drajvera, SPDIF ide direkt na RCA).

Link to comment
Share on other sites

2 sati ranije, Majda said:

Ja mislim da sam te razumeo? Mozda ti nisi razumeo moj post pa pises u mnozini? Nema veze. :)

Ako mozes postavi linkove na te clanke zato sto je neka praksa na forumima da clanovi dele informacije? Nemoj ovo shvatiti kao neku provokaciju zato sto to nije. Mozda ce zanimati ucesnike u tvojoj temi i druge clanove... Kao sto si i sam napisao - nekoga mozda to i interesuje.

Empirijski metod je validan u naucnim istrazivanjima. Ovo sto si ti sproveo se ne moze podvesti pod naucna istrazivanja. To je menjanje kablova i biranje na osnovu licnog ukusa. Sto je inace potpuno legitimno u bavljenju audio stvarima. Ne vidim svrhu da se od toga pravi neka pseudo nauka? Mozda bi moglo da se smatra empirijskim metodom da si izvrsio neka merenja. Pa cak i ona prirucna, jednostavna. Na primer kapacitivnost kablova, induktivnost, DC otpornost, kolika je vrednost signala na izvoru spdif-a, kolika je vrednost signala sa kablom i koji ima opterecenje. Kakav je signal sa razlicitim opterecenjima.

I na kraju koji je spdif receiver u pitanju u uredjaju. Razliciti spdif receiveri daju razlicit zvuk koji se ralikuje mozda i vise nego razliciti kablovi na istom receiveru...

Ovim informacijama ili barem shvatanjem cinjenice da su to faktori, bili bi znacajno dopunjeni subjektivni rezultati slusanja kablova (mislim da je korisno)?

 

Iskreno se kajem što sam upotrebio reč "empirijski" i time očigledno nesvesno kandidovao svoje lično mišljenje za pseudo-nauku, nije mi bila namera. Kada sam rekao to "empirijski", ustvari sam želeo da kažem iskustveno, obzervaciono, itd. Narodski rečeno, delim utiske iz ličnog iskustva.

Teorije i rasprava o svemu ovome, nepotkrepljene ličnim iskustvom i bilo kakvom konkretnom preporukom su za mene mlaćenje prazne slame i večiti šum na svakoj mogućoj temi. Valjda sa razlogom pišem utiske na forumu časopisa koji se zasniva na subjektivnim i deskriptivnim opisima. Baš po takve utiske sam uvek i sam dolazio da dobijem, sada evo i da podelim. Da sam hteo da pričamo o naučnim metodama i teoriji otišao bih valjda na neki tehničko-naučno orjentisani forum.

I kada posle sve te lepo sročene teorije pitam za konkretizaciju i preporuku, idemo u još veću relativizaciju, priču o zimskim i letnjim gumama i zaključku da impedansu kabla čak i ne možemo da izmerimo. Sad ja tebe civilizovano pitam - čemu sve to? Na koji način koristi jednom običnom HiFi korisniku i šta je ustvari zaključak svega? 

 

Link to comment
Share on other sites

2 sati ranije, somilenko said:

Pitanje je kako risiver čip tumači primljen signal na osnovu kojeg ga rekonstruiše. Svaki od njih, ako ne može nešto da rastumači ide na korekciju (aproksimaciju) i čujna je razlika između digitalnih kablova, samo se nailazi na različita tumačenja šta je dobar zvuk i koji je zapravo bolji, što zavisi i od sistema u kojem se koristi jer je svaki sistem u različitoj meri i na drugačiji način loš.

Ne bavim se dovoljno digitalijom tako da nisam siguran gde se vrši korekcija grešaka, ispred SPDIF transmitter-a valjda u CD/DVD? SPDIF risiver mislim da nema inteligenciju te vrste, ili mu je signal u određenim granicama ili nije pa počinje da brlja.

Ja kažem da je neobično da zvučne razlike među digitalnim kablovima postoje i kad je signal u tim dozvoljenim granicama, tj. dovoljno pravilan da nema grešaka ili su zanemarljive tako da se izlazni I2S signal može generisati. E to je nejasno. Kad postoje brojne greške ili veliki jitter onda je sve jasno. Znači koaksijalni kabal od 75oma recimo dužine do 2m je svakako bezgrešan za SPDIF signal. Uzmi neki drugi iste namene, i verovatno ćeš čuti neku manju ili veću razliku.

Link to comment
Share on other sites


Objasnjenje da svako moze da razume,i sa ETF-om i ugostiteljskom :D

  • A high end digital cable may sound like nonsense. After all it’s just 1’s and 0’s it has to transport. Any digital cable can do that. But those 1’s and 0’s have to be transported by a bunch of electrons traveling through a wire and electrons don’t know if they are ‘analog’ or ‘digital’. In fact, all electrical signals are analogue.

 

  • However, the digital signal is different; it is a pulse train, a square wave instead of a sine. But a perfect square wave doesn’t exist, because transition from one to zero requires time. So there is always a rise/fall time and the edges of the square wave will be rounded. In fact the square wave is a kind of trapezium with rounded edges.

 

  • Depending on the quality of the cable, the corners of the square wave will round off to a greater or lesser degree and the “flat” portions of the wave will become uneven as well. Small changes will make it harder for the receiver to detect the exact moment the rise or fall is happening. This will induce jitter. And if the changes become too big, the receiver will not even be able to reconstruct the logical 1’s and 0’s properly.

 

 

Link to comment
Share on other sites

9 minuta ranije, zoranzu said:


Objasnjenje da svako moze da razume,i sa ETF-om i ugostiteljskom :D

  • A high end digital cable may sound like nonsense. After all it’s just 1’s and 0’s it has to transport. Any digital cable can do that. But those 1’s and 0’s have to be transported by a bunch of electrons traveling through a wire and electrons don’t know if they are ‘analog’ or ‘digital’. In fact, all electrical signals are analogue.

 

  • However, the digital signal is different; it is a pulse train, a square wave instead of a sine. But a perfect square wave doesn’t exist, because transition from one to zero requires time. So there is always a rise/fall time and the edges of the square wave will be rounded. In fact the square wave is a kind of trapezium with rounded edges.

 

  • Depending on the quality of the cable, the corners of the square wave will round off to a greater or lesser degree and the “flat” portions of the wave will become uneven as well. Small changes will make it harder for the receiver to detect the exact moment the rise or fall is happening. This will induce jitter. And if the changes become too big, the receiver will not even be able to reconstruct the logical 1’s and 0’s properly.

 

 

Da dodam vizuelni prikaz

SPDIF_Signal.png

Da li to onda znači da kvalitet prenosa "digitalca" može da se proceni na osciloskopu analiziranjem talasa (da li su ivice oštre, zaobljene itd...? 

Link to comment
Share on other sites

Невероватно је да се и даље овде на форуму занемарује значај каблова али ме то не чуди. 

У овој улози дигитални кабл је спона без којег нама преноса између два уређаја. Додатно, ако он није по свим параметрима способан за своју основну функцију онда долази до проблема у преносу. 
Зато, дигитални кабл мора испунити све услове за пун пренос информација који ће правилно кореспондирати између два уређаја који међусобно "комуницирају". 
Моје мишљење је да поред свих параметара кабла за пун пренос инпулса, поред квалитетног 75-то омског конектора пресудан је и диелектрик кабла. По мени је то PE - Polyethylene (Foam). Ја користим 75-то омски Belden 1694a са такође 75-то омским WBT-0110 као стандард.


Хвала Зокију који је још једном кроз разумљив пример разбио заблуду.
 

Ко жели схватиће, а ко не жели и даље ће у свакој прилици доводити у заблуду друге који желе да сазнају. Правило је да ће противници или ти занемаривачи утицаја каблова користити сваку прилику и тему да обезвредне значај каблова. Треба их једноставно игнорисати и не прихватати њихове дезинформације. 

Link to comment
Share on other sites

Koliko vidim nema "protivnika" kablova, iz prostog razloga sto ne moze to bez kabla.
Sugestija da se signal izmeri je dobronamerna.
Ovde se u sustini radi o tome. Normalno i da izmerena vrednost dobije i slusnu potvrdu. Sad sto nemaju svi mernu opremu a svi imaju usi drugi je par opanaka.
Digitalni ili analogni signal je uvek elektricni. I kod optike imamo tu konverziju.
Kao i uvek osim medijuma kroz koji se signal transportuje imamo ulogu Tx (predajnika) i Rx (prijemnika). Zatim nivoe signala, bafere, metode interpolacije, napajane, izolacije...

Link to comment
Share on other sites

Nominalna impedansa kabla je odnos debljine centralnog provodnika i udaljenosti spoljnog sirma, time debljine dielektrika izmedju njih. Postoji matematika i odnosi za koaksijalne kablove i 50 i 75 i 110 itd. Ohm nominalne impedanse. Odnosi ne daju bas tacne cife (one su npr. 48 i 77 Ohm) ali se iz prakticnih razloga - koriscenja standardnih debljina zica po US standardu prihvatilo 50 i 75 Ohm.

Ako se na kablu ili kod konektora 'ustine' ili prignjeci dielektrik, impedansa kabla je izmenjena. Sama impedansa se ne moze direktno meriti bez fizickog unistenja kabla.

RCA konektori retko kada odrzavaju nom. impedansu kabla iz jednostavnog razloga, skoro ni jedan RCA nije konstruisan za pravilnu terminaciju kabla. Pa ni WBT 110. Kvalitetan BNC prikljucak resava problem.

Po definiciji transmisione linije, u svakom S/PDIF kablu postoji refleksija ali je ona manje ili vise vidljiva i manje ili vise utice na kvalitet signala. Refleksija je merljiva velicina.

Neka je VBS zica kvalitetna ali samo tako ubaciti par vodova u pamuk i teflon i reci 'Vau' je malo preterano.

Mojih 0,2 neke sitne monete.

Link to comment
Share on other sites

Kad već pomenu VBS...

Ti RCA konektori imaju baš pozamašnu masu. Moj utisak posle Svega je da ta pozamašna masa ne da ne ne smeta, nego naprotiv.

E sad, nisam slušao spdif ali jesam usb i rca interkonekt.

Nešto sam počeo u mojoj temi, pa evo da nastavim ovdje.

Slušni utisak je nevjerovatan. Ne ulazim u teoriju, ali ono što se čuje je sledeće...

Slušajući Milesa i Gurtua, inače moj omiljeni album za testiranje, doživljaj je sledeći...

Ne da su oni, muzičari kod mene. Niti sam se ja tamo kod njih teleportovao. To su faze koje sam prošao. Sad ide ludilo u obliku energije, muzičke energije koja daje utisak da je muzika živa. Ima svoj impuls, svoje nastajanje, kretanje, talasanje, itd u prostoru i gledajući zvučnike, čovjek se zapita kakve oni uopšte imaju veze sa takvom muzikom. Nalazim se u sred energije, odnosno muzike koja živi i pulsira svuda oko mene. Nevjerovatno.

Naravno, ne zvuči sve tako i na takav način, ali elektronika i vrhunska produkcija zvuče upravo tako, potpuno fascinantno i magično.

Kvaka u svemu tome je što mi zvučnici nisu izvučeni u optimalni položaj, već stoje razmaknuti 1 metar jedan od drugog i priljubljeni uz zid ispod tva.

E to je ta fascinacija da se zapitam odkud uopšte izvire takav zvuk i šta traže ti zvučničići u sobi.

Kako i zašto nemam apsolutno više nikakvu predstavu.

Link to comment
Share on other sites

Ok, hajde da svi prihvatimo da VBS DIY digitalac zvuci dobro. Nekome mozda bolje, nekome losije neko neki drugi kabl ali da kazemo da je VBS digitalac dobar, generalno. 

Da li za nas koji vole da vide i merenja (a nemaju opremu i znanje da to izvedu) moze da se organizuje merenje tog kabla, od glave do pete i da vidmo sve sto moze da se vidi naucno (impedansa, sinusna kriva, tj sinusni kvadrat ili kako se vec zove...). I naravno da se uporede rezultati sa nekim referentnim kablom?

Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, Aibo said:

I kada posle sve te lepo sročene teorije pitam za konkretizaciju i preporuku, idemo u još veću relativizaciju, priču o zimskim i letnjim gumama i zaključku da impedansu kabla čak i ne možemo da izmerimo. Sad ja tebe civilizovano pitam - čemu sve to? Na koji način koristi jednom običnom HiFi korisniku i šta je ustvari zaključak svega? 

 

Nije bilo nikakave teorije... Evo da pokusam da odgovorim civilizovano: bez nekih dodatnih informacija o ciniocima tog sistema u kom je kabl jednostavno se ne moze preporuciti konkretno bilo sta. Izuzev da svako izmedju svoje 2 komponente promeni i poslusa razlicite kablove. Kao sto si i ti uradio. Nemju svi uredjaji iste "pogonske" sisteme koji "voze" kabl. Neki imajiu i HF transformator. Razlikuju e i po nivoima signala. Sve u svemu iako postoje standardi, u praksi je to vrlo razlicito i udaljeno... Nemaju svi uredjaji posle kabla iste prijemnike za spdif signal. Vecina savremenih uredjaja uopste i nema spdif receiver nego je to integrisani modul ili cak emulitan modul softverski nekim savremenim iC-om... To je veoma razlicoto a mozda jos vise ima uticaja na zvuk nego menjanje kabla. II zbog svega toga se ne moze dati eksplicitna i univerzalna "preporuka". :( Iznenadio bi se koliko samo tip terminacionog otpornika utice na zvuk.

Morao sam malo da se nasalim (zimske gume) sorry.

edit:

Potpuno je promenjeno okruzenja u kom se kabl nalazi, nego kada je definisan sony/PHI digital interfejs: Mnostvo HF zracenja sa svih stran malte ne od wifi mreza i antena svuda oko nas, veci broj power kablova, i audio kablova koji se uglavnom preplicu iza uredjaja. U tom smislu je mozda vaznije oklapanje kabla i zastita tog signala koji kabl prenosi?

Link to comment
Share on other sites

1 sat ranije, Toza said:

Ne da su oni, muzičari kod mene. Niti sam se ja tamo kod njih teleportovao. To su faze koje sam prošao. Sad ide ludilo u obliku energije, muzičke energije koja daje utisak da je muzika živa. Ima svoj impuls, svoje nastajanje, kretanje, talasanje, itd u prostoru i gledajući zvučnike, čovjek se zapita kakve oni uopšte imaju veze sa takvom muzikom. Nalazim se u sred energije, odnosno muzike koja živi i pulsira svuda oko mene. Nevjerovatno.

Timoti Liri

Link to comment
Share on other sites

2 sati ranije, dj.nik said:

RCA konektori retko kada odrzavaju nom. impedansu kabla iz jednostavnog razloga, skoro ni jedan RCA nije konstruisan za pravilnu terminaciju kabla. Pa ni WBT 110. Kvalitetan BNC prikljucak resava problem..

7157E652-9496-47CF-BADE-BB90627C2BC8.thumb.jpeg.e8457c5505354e3bf2607e8ea6f6a4c6.jpeg0C82CB8F-0E51-40FF-B7DA-22CA5D5C4E71.thumb.jpeg.3f1c508d4df23164af86b1a5e890f81b.jpeg

из WBT каталога 

Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, zoranzu said:


Objasnjenje da svako moze da razume,i sa ETF-om i ugostiteljskom :D

  • A high end digital cable may sound like nonsense. After all it’s just 1’s and 0’s it has to transport. Any digital cable can do that. But those 1’s and 0’s have to be transported by a bunch of electrons traveling through a wire and electrons don’t know if they are ‘analog’ or ‘digital’. In fact, all electrical signals are analogue.

 

  • However, the digital signal is different; it is a pulse train, a square wave instead of a sine. But a perfect square wave doesn’t exist, because transition from one to zero requires time. So there is always a rise/fall time and the edges of the square wave will be rounded. In fact the square wave is a kind of trapezium with rounded edges.

 

  • Depending on the quality of the cable, the corners of the square wave will round off to a greater or lesser degree and the “flat” portions of the wave will become uneven as well. Small changes will make it harder for the receiver to detect the exact moment the rise or fall is happening. This will induce jitter. And if the changes become too big, the receiver will not even be able to reconstruct the logical 1’s and 0’s properly.

 

 

Zoki nije ovo bas dobro objasnjeno :(. Ustvari ima previse netacnih podataka... Sorry ne mislim nista lose stvarno. Mrzi me sada da komentarisem recenicu po recenicu uradicu kasnije...

Hajde bolje please preporuci nacin kako se leme zice za konektor. Ozbiljno mislim. Imam utisak da je taj momenat veoma vazan. Kako se pravilno cisti lemna povrsina, da li se upotrebljava flux i ako se upotrebljava koji tip, koja temperatura lemilice, koji kalaj, da li postoji neko pred-grejanje povrsine konektora i kraja zice, sa ili bez nanesenog fluksa ili samo tacka kontakta, koliko je vreme lemljenja, cime i kako se skida lak sa zica ako su lakirane itd.

Ljudi prave kablove, pa kada vec rade, zasto da to ne rade na neki ispravan ili ispravniji nacin? Mozda gresim ali mislim da je i to isto vazan deo pored materijala zice i konektora?

Link to comment
Share on other sites

@Majda Hvala, to već ima jasniju poruku. Ja bih zapravo baš voleo da više ljudi sluša malo više uređaja, kablova, itd. pre nego što počne da deli kojekakve lekcije.

 

25 minuta ranije, bkrmar said:

Ok, hajde da svi prihvatimo da VBS DIY digitalac zvuci dobro. Nekome mozda bolje, nekome losije neko neki drugi kabl ali da kazemo da je VBS digitalac dobar, generalno. 

Da li za nas koji vole da vide i merenja (a nemaju opremu i znanje da to izvedu) moze da se organizuje merenje tog kabla, od glave do pete i da vidmo sve sto moze da se vidi naucno (impedansa, sinusna kriva, tj sinusni kvadrat ili kako se vec zove...). I naravno da se uporede rezultati sa nekim referentnim kablom?

Realno nema potrebe da iko prihvati bilo šta na reč, sem nekog ko možda u tu reč veruje. Samo eto, može i da se svrati, posluša, uporedi... pre nego što se ne složimo. Ali ovde izgleda najčešće sve ide u pravcu - nema veze što ja nisam čuo ali sad ću da ti dokažem da nisi mogao ni ti.

 

1 sat ranije, dj.nik said:

Neka je VBS zica kvalitetna ali samo tako ubaciti par vodova u pamuk i teflon i reci 'Vau' je malo preterano.

Pre svega, par vodova nije tek nabijeno u pamuk i gotovo. Shield je npr. dvostruki od guste monokristalne spirale i širma koji su međusobno izolovani pa spojeni samo na krajevima i drejnovani samo na jednom od njih. Pošto pratim tvoje pisanje, znam da si ti zagovarač tih dvostrukih i trostrukih širmova. Tako da je konstrukcija u najmanju ruku pristojna a žice kao i sami konektori su po svemu sudeći vanredno kvalitetni. 

. . . 

Kada sam pratio pisanije baš dj.nik-a o softverskoj optimizaciji PC-a za HiFi sistem i čuo sasvim fin napredak... prozvaše me razni programeri da preterujem i objasniše da je to nemoguće čuti. Ništa lično ali si umislio i preteruješ.

Kada je par nas komentarisalo uticaj switch-a i njegovog napajanja na zvuk, dođe neko drugi da nam objasni da preterujemo i da je to nemoguće čuti. Ništa lično ali ste umislili i preterujete.

Kada sam počeo da komentarišem razne kablove na raznim pozicijama, dođe treća grupa da mi objasni da preterujem i da je to nemoguće. Ništa lično ali si umislio i preteruješ.

 

Možda za svaki od tih uticaja ja naglašavam razlike malo više od proseka. Linkovao je skoro Delija ka ovom članku: Are You a Sharpener or a Leveler? Ja sam očigledno sharpner, bez sumnje. Finalno znam ako uklonim sve te stvari koje očigledno nikako ne mogu da utiču na zvuk (po nekoj od struja), sistem zvuči duplo lošije što može da čuje i nagluv.

Link to comment
Share on other sites

3 sati ranije, ab said:

Моје мишљење је да поред свих параметара кабла за пун пренос инпулса, поред квалитетног 75-то омског конектора пресудан је и диелектрик кабла. По мени је то PE - Polyethylene (Foam). Ја користим 75-то омски Belden 1694a са такође 75-то омским WBT-0110 као стандард.

Сам себе да исправим, у тренутку погледах и наведех погрешан кабл који користим и диелектрик.
Користим Belden 89259 са идеалним диелектриком за примену у нашем хобију - FEP - Fluorinated Ethylene Propylene (Foam)

89259_techdata.pdf

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, prophet said:

Koliko vidim nema "protivnika" kablova, iz prostog razloga sto ne moze to bez kabla.
Sugestija da se signal izmeri je dobronamerna.
Ovde se u sustini radi o tome. Normalno i da izmerena vrednost dobije i slusnu potvrdu. Sad sto nemaju svi mernu opremu a svi imaju usi drugi je par opanaka.
Digitalni ili analogni signal je uvek elektricni. I kod optike imamo tu konverziju.
Kao i uvek osim medijuma kroz koji se signal transportuje imamo ulogu Tx (predajnika) i Rx (prijemnika). Zatim nivoe signala, bafere, metode interpolacije, napajane, izolacije...

Isto bih imao da primetim. Moja iskustva na primer su takva da ima razlike i izmedju kablova. I to za sve signale kao i za power. Na osnovu slusanja razlicitih tipova i modela a u istom sistemu komponenti naravno. I nisam jedini, manje vise svi koji su imali prilike da se na 1:1 upozanju sa razlicitim kablovima to primecuju. Medjutim simptomaticno je da nema istog entuzijazma sto se tice komponenti i ostalog sto ustvari primarno kreira "zvuk"? Sticem utisak da te ostale stvari postaju nekeko irelevantne? :(

 

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Toza said:

Nešto sam počeo u mojoj temi, pa evo da nastavim ovdje.

Slušni utisak je nevjerovatan. Ne ulazim u teoriju, ali ono što se čuje je sledeće...

Slušajući Milesa i Gurtua, inače moj omiljeni album za testiranje, doživljaj je sledeći...

Ne da su oni, muzičari kod mene. Niti sam se ja tamo kod njih teleportovao. To su faze koje sam prošao. Sad ide ludilo u obliku energije, muzičke energije koja daje utisak da je muzika živa. Ima svoj impuls, svoje nastajanje, kretanje, talasanje, itd u prostoru i gledajući zvučnike, čovjek se zapita kakve oni uopšte imaju veze sa takvom muzikom. Nalazim se u sred energije, odnosno muzike koja živi i pulsira svuda oko mene. Nevjerovatno.

 @Toza, citam post i pade mi na pamet recenica iz Tolstojevog romana: "Sve srecne porodice su iste, a svaka nesrecna porodica je nesrecna na svoj nacin". Tako nesto... Vrlo su slicni postovi ljudi koji su zadovoljni sistemima i zvukom (da ne kazem kblovima). Ne zameri, inace citam tvoje postove i mislim da su neusiljeni i duhoviti. :)

Link to comment
Share on other sites

2 sati ranije, Toza said:

Kad već pomenu VBS...

Ti RCA konektori imaju baš pozamašnu masu. Moj utisak posle Svega je da ta pozamašna masa ne da ne ne smeta, nego naprotiv.

E sad, nisam slušao spdif ali jesam usb i rca interkonekt.

Nešto sam počeo u mojoj temi, pa evo da nastavim ovdje.

Slušni utisak je nevjerovatan. Ne ulazim u teoriju, ali ono što se čuje je sledeće...

Slušajući Milesa i Gurtua, inače moj omiljeni album za testiranje, doživljaj je sledeći...

Ne da su oni, muzičari kod mene. Niti sam se ja tamo kod njih teleportovao. To su faze koje sam prošao. Sad ide ludilo u obliku energije, muzičke energije koja daje utisak da je muzika živa. Ima svoj impuls, svoje nastajanje, kretanje, talasanje, itd u prostoru i gledajući zvučnike, čovjek se zapita kakve oni uopšte imaju veze sa takvom muzikom. Nalazim se u sred energije, odnosno muzike koja živi i pulsira svuda oko mene. Nevjerovatno.

Naravno, ne zvuči sve tako i na takav način, ali elektronika i vrhunska produkcija zvuče upravo tako, potpuno fascinantno i magično.

Kvaka u svemu tome je što mi zvučnici nisu izvučeni u optimalni položaj, već stoje razmaknuti 1 metar jedan od drugog i priljubljeni uz zid ispod tva.

E to je ta fascinacija da se zapitam odkud uopšte izvire takav zvuk i šta traže ti zvučničići u sobi.

Kako i zašto nemam apsolutno više nikakvu predstavu.

Drago mi je da pročitam ovakav post kao potvrdu. Jer jedan ili dvojica su možda nešto umislili, ili su plaćenici, ili andrejevi lični prijatelji... Ali petoro ili desetoro forumaša koji čuju isto, to je već nekakav obrazac. 

Interkonekte inače i sam imam i delim tvoje utiske. Spoj rezolucije, prirodnosti tona i scene kom praktično ništa komercijalno što sam do sada čuo ne može da priđe. Nisam ispratio ali ako već nisi, toplo preporučujem da isprobaš njegove strujne utikače i žice. Isti taj spoj vrhunske rezolucije i tečnosti. Četiri takva u sistemu, plus interkonket, plus digitalac... smiruju svaki digitalis i naporni šljam, a zvučnu scenu prodube i stabilizuju tako da je u poslednje vreme iskreno iznenadila par gostiju (pogotovo one sa predrasudama prema nekoj od glavnih komponenti u sistemu). 

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
×
×
  • Create New...